ZAŠTO TAKVA ODLUKA?

Evo što radi Njemačka s brodogradilištima, jedno je upravo postalo državno: U poslu osobno sudjelovao kancelar

U zamjenu za jamstva brodogradilištu savezna država i pokrajina postat će većinski vlasnici

Brod u izgradnji u brodogradilištu Meyer u Papensburgu

 /Diebildwerft/imago Stock&people/profimedia

Brodogradilište Meyer u Papenburgu je pojam u brodogradnji: sa navoza tamo silaze najluksuzniji kruzeri za kupce diljem svijeta. Mnogi, uključujući Južnu Koreju i pogotovo Kinu žele mu oduzeti barem dio tog unosnog posla, ali knjige narudžbi su pune.

Bolje rekavši – opet pune. Jer i to brodogradilište se našlo u nevolji u doba korone kad su i kruzeri besposleno stajali u lukama. „Problemčić“ brodogradilišta u Papenburgu je još jedan: ono uopće ne leži na moru. Svaki brod koji silazi sa navoza mora rijekom Ems doći do Sjevernog moram piše Deutsche Welle. Već i kod ovih brodova koji se tamo grade je doslovce pitanje jedva kojeg metra dok prolaze kroz brane na rijeci, a niti ispod kobilice nema više mnogo vode. Drugim riječima: kruzer još veći od onih koji se sad grade tamo praktično nisu mogući. A tržište traži sve veće i veće kolose.

image

AIDAmar je brod za krstarenje u vlasništvu British-American Carnival Corporation & plc. Izgrađen je kao treći brod modificirane klase Sphinx u brodogradilištu Meyer u Papenburgu

/Stefan Zeitz/stefan Zeitz Photograpy/imago Stock&people/profimedia

Njemačko brodogradilište ima što ponuditi

Tako nakrcani brodovi turoperatorima osiguravaju veću dobit, a tehnički možda jest moguće sagraditi i brodove duže od 350 metara kakvi silaze sa škvera u Papenburgu. No, Deutsche Welle piše da se stručnjaci za sigurnost pribojavaju što bi se dogodilo da jedan takav kruzer zadesi havarija na otvorenom moru i bi li uopće bilo moguće spasiti skoro 3.000 putnika i gotovo 1500 članova posade. Povrh toga i kruzeri su došli na zao glas i već čitav niz turističkih odredišta – od Barcelone do Venecije želi u najmanju ruku ograničiti njihov broj koji će pristati u luci. Ti gosti jedva što troše u gradu, a brodovi samo zagađuju more.

Upravo je i to prednost brodogradilišta Meyer: tamo se neumorno ugrađuju novi sustavi kojima se štiti okoliš, a i oni koji će ploviti na ukapljeni plin. Zato odluka o državnom jamstvu ovom brodogradilištu – a to je nekih 900 milijuna eura od države i isto toliko od pokrajine Donja Saska, nije tek napor za spas 3.000 radnika brodogradilišta Papenburg i barem njih još 18.000 čija su radna mjesta vezana za Meyer. To je potpuno razumna poslovna odluka da se intervenira u brodogradilište koje svakako dobro radi i ima budućnost.

image

Njemački kancelar Olaf Scholz je osobno došao u Papenburg: država hoće postati većinski vlasnik, ali samo u ograničenom vremenskom razdoblju

Christoph Reichwein/Afp

Za to jamstvo će država i pokrajina preuzeti 80 do 90% vlasništva, ali sve je to ograničeno samo do godine 2027. Preuzima se nadzor nad brodogradilištem u Papenburgu i u Rostocku, dok pogon brodogradilišta u finskom Turkuu ostaje u vlasništvu obitelji Meyer. Isto tako, obitelj je i dalje ima jedno mjesto u novom nadzornom odboru. A brodovi i dalje silaze sa škvera: ove godine je već isporučen Mein Schiff 7 za turistički koncern TUI, a Disney je čak povećao broj brodova koje gradi to brodogradilište: Disney Destiny bi trebao krenuti na pučinu početkom sljedeće godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 15:25