Ekonomisti i poslovne udruge, među kojima su HUP i HGK, podržavaju postupno ukidanje subvencija i povratak tržišnim uvjetima, uz zaštitu najranjivijih članova društva, ali ujedno upozoravaju i na posljedice, kao što je pritisak na inflaciju.
"Novi paket mjera, sukladno najavama, donio je djelomično uklanjanje mjera pomoći, prije svega u segmentu cijena električne energije, plina i toplinarstva. U kontekstu stabilnijih tržišnih kretanja, korak je to prema postupnom smanjivanju razlike cijena koje plaćaju građani i tržišnih cijena, ali isto tako jasno predstavlja i rast cijena energenata", kaže Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke.
Sukladno tome, dodaje, u idućim mjesecima treba očekivati određeno ubrzavanje inflacije zbog direktnog utjecaja na cijene u iznosu od 0,6 do 0,7 postotnih bodova. Kada se govori o prosječnoj inflaciji, smatra da će to biti više vidljivo u 2026. godini. Ipak, napominje, ostaje vidjeti hoće li doći i do određenih indirektnih utjecaja na inflaciju. U Erste banci procjenjuju da će ukupna inflacija ove godine u prosjeku iznositi 3,6 posto, što je povećanje u odnosu na ranije prognoze od 3,2 posto, a u 2026. godini 2,7 posto.
Bivši ministar financija o novim projekcijama HNB-a i prognozama za 2026.: ‘Ovo je strašno...‘
U Hrvatskoj gospodarskoj komori očekuju da će postupno ukidanje subvencija smanjiti fiskalni pritisak na državni proračun, a pritom će se izbjeći nagli utjecaj na građane i gospodarstvo. "Poznato je da subvencije iskrivljuju tržišne cijene i potiču prekomjernu potrošnju energije, pa njihovo ublažavanje otvara put dugoročnim rješenjima, poput ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije", navodi HGK, poručujući da je sada potrebno uvođenje mjera za pomoć industriji i poduzetništvu.
To bi bili alternativni mehanizmi koji neće biti usmjereni samo na kratkoročno olakšanje, "nego na ulaganja u otpornost, produktivnost i održivost industrije". Za povećanje konkurentnosti prerađivačke industrije, primjerice, predlaže podršku ETS sektoru (sustavu trgovanja emisijama stakleničkih plinova) i energetski intenzivnim proizvođačima, ulaganja u korištenje obnovljivih izvora energije, uvođenje sustavnog praćenja i upravljanja potrošnjom energije te razvoj tržišta za optimizaciju proizvodnje i potrošnje električne energije.
"Ovo je doprinos razvoju politika i mjera koje će se financirati iz nacionalnih izvora s ciljem stvaranja poticajnog poslovnog okruženja i veće konkurentnosti", poručuje HGK.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....