POZITIVNI PRIMJERI

Evo koji gradovi najviše izdvajaju za naknade za bebe i kojim se još mjerama bore protiv negativnih demografskih trendova

Kao apsolutni prvak na tom polju izračuna u brizi i ulaganju u novorođenčad istaknula se Vrlika...

Ilustrativna fotografija

 Andrey Kuzmin/Alamy/Profimedia

U nizu analiza i istraživanja koje kontinuirano provodimo kako bismo usporedili rad gradskih uprava donosimo i analizu podataka izdvajanja gradova za jednu od najpopularnijih demografskih mjera – naknade za roditelje beba i opremu za novorođenčad. Tako smo, dok čekamo rezultate za 2021., analizirali dostupne podatke o izvršenjima proračuna za 2020. po per capita kriteriju, kao i u odnosu na ukupne proračune Gradova, donosi Gradonačelnik.hr. Po oba dijela prvog kriterija prednjače gradovi iz priobalnih županija, pa se tako kao apsolutni prvak na tom polju izračuna u brizi i ulaganju u novorođenčad istaknula naročito Vrlika, a značajnim izdvajanjima se mogu pohvaliti i Stari Grad, Otok, Belišće, Supetar, Mali Lošinj, Đakovo, Metković, Crikvenica, Valpovo, Obrovac, Krk, Novska, Hrvatska Kostajnica…

Iako su neslužbene procjene bile poznate netom nakon njegova završetka, a budimo realni i daleko prije toga, prvi službeni rezultati Popisa stanovništva 2021. izazvali su na proljeće lavinu dramatičnih reakcija jer – situacija je, ponovimo ono što smo u više navrata na istu temu notirali – uistinu dramatična. Ukupno nas je u Republici Hrvatskoj ispod 3,9 milijuna. U posljednjih 10 godina ostali smo bez 396.360 ljudi, što je gotovo 10 posto stanovništva. Tek tri najveća grada – Zagreb, Split i Rijeka – broje iznad 100 tisuća stanovnika, četvrti najveći grad, Osijek, pao je na 96.848, Zadar na 70.829, Velika Gorica na 61.198, Pula na 52.411, a Slavonski Brod je posljednji u nizu gradova koji imaju preko 50 tisuća stanovnika. U minusu su sve županije i svi gradovi – osim njih osam: Solin, Krk, Dugo Selo, Supetar, Sveta Nedjelja, Biograd na Moru, Stari Grad i Novalja.

Godinama, sada već i desetljećima, stručnjaci i demografi upozoravaju na negativne demografske trendove koji se sve češće svode pod zastrašujuće pojmove kakvi su izumiranje i bijela kuga. Lani se, prema i dalje privremenim podacima, rodilo 36.505 djece, ili 660 više nego 2020. godine kada smo imali najmanje rođenih uopće otkako se prate statistike, 35.845 beba. Nažalost, to ne znači ništa kada je u 2021. razlika broja umrlih i rođenih bila preko 27.000 u korist umrlih i kada stručnjaci upozoravaju da je potrebno rađati se oko 55-56 tisuća djece da bi se osigurala izmjena generacija. Posljednji put 55.500 rođenih imali smo 1997. kada smo imali i posljednji pozitivan prirodni prirast stanovništva.

Ne oslanjajući se na nacionalnu razinu, odnosno državu koja se nažalost suočava s jednom od najvećih depopulacija u svojoj povijesti, velik teret u demografskoj obnovi očekivano pada na gradove i općine koji svaki na svom području kreiraju natalitetne mjere kako bi, ako ne potaknuli demografski rast, onda barem zaustavile strmoglavi demografski pad. A jedna od tih mjera, koja će novopečenim roditeljima olakšati život, svakako je novčana naknada za rođenje djeteta.

Posve je jasno da se demografska slika i negativni trendovi zbog kojih Hrvatska izumire neće popraviti ako država i/ili gradovi udvostruče ili utrostruče naknade za bebe, kao što je jasno i da se pronatalitetna politika države ili grada ne može prosuđivati samo na temelju iznosa koji se dijele roditeljima povodom djetetova rođenja. Ozbiljna pronatalitetna politika podrazumijeva cjelovitu strategiju i čitav niz trajnih i sustavnih mjera kojima će se mladim obiteljima život učiniti ugodnijim, te im omogućiti kvalitetnu infrastrukturu i standard u kojem će željeti, i biti u mogućnosti, stvarati i širiti svoju obiteljsku zajednicu. Pa ipak, koliko god se nitko neće, gotovo sigurno, odlučiti na rađanje djeteta zbog izdašnih naknada za bebe one su, barem na simboličnoj razini, itekako bitna poruka o odnosu prema obitelji države i/ili gradskih uprava. Jasno je da se demografska politika ne može zasnivati na jednokratnim mjerama niti naknade za bebe govore o ukupnoj demografskoj politici grada, no činjenica je da je ovaj vid financijske pomoći roditeljima itekako dobrodošao i da i simbolički puno govori o odnosu grada prema mladim obiteljima…

Pronatalitetna politika u velikom broju gradova je na vrhu liste prioriteta, a ozbiljno su se shvatila i predizborna obećanja pa se nakon prošlogodišnjih izbora u nizu sredina ozbiljno razmatralo povećanje naknada za bebe, popraćeno uglavnom i dodatnim mjerama poput smanjenja cijena vrtića ili povećanja stipendija. Na žalost, aktualna globalna situacija, recesija i inflacija, i na tom je lokalnim polju imala utjecaj donekle usporivši zacrtane planove u raspolaganju proračunskim sredstvima.

Naknada za novorođene, kako je pokazala analiza Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, samo je jedna od 13 osnovnih mjera poticanja demografskog razvitka, osnivanja obitelji i zaštite mladih uz čitav niz podmjera istog proračunskog predznaka, koje se provode na razini gradova. Riječ je, među ostalim, o potporama za začeće, trudnoću i majčinstvo, sufinanciranju vrtića, školskih udžbenika, prijevoza, prehrane i smještaja u učeničke domove, podjeli stipendija, poticanju studiranja i mjerama stambenog zbrinjavanja.

Uz to, lokalne jedinice iz godine u godinu povećavaju kapacitete dječjih vrtića, povećavaju potpore za novorođenu djecu, osmišljavaju nove programe i projekte koji se odnose na stambeno zbrinjavanje mladih obitelji i ostale mjere usmjerene na zadržavanje mladih na svom području. Bitno je naglasiti da u tome jedinice nisu same, Središnji državni ured za demografiju i mlade i ostala državna tijela koliko-toliko osluškuju potrebe manjih sredina i aktivno rade na novim demografskim ulaganjima i mjerama. Najbolji primjer toga je najnovije ulaganje u dječje vrtiće putem Nacionalnog programa oporavka i otpornosti i posredstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja u ukupnoj vrijednosti 1,6 mlrd. kuna.

Kada je riječ o naknadama za bebe i opremi za novorođenčad, analizirali smo dostupne podatke za 2020. po per capita kriteriju, kao i u odnosu na ukupne proračune Gradova. Po oba dijela prvog kriterija prednjače oni iz priobalnih županija, pa se tako s uloženih 76.20 kuna po glavi stanovnika, odnosno čak 11.818.18 kuna po djetetu, kao apsolutni prvak na tom polju izračuna u brizi i ulaganju u novorođenčad istaknula naročito Vrlika. Prema per capita izdvajanju po stanovniku slijedi je još jedno središte u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Stari Grad na Hvaru, sa 75.27 kuna, zatim Otok u Vukovarsko-srijemskoj županiji sa 70.99 kuna, a među 10 najdarežljivijih u tom segmentu su i Belišće (70.07 kn), Supetar (64.50 kn), Drniš (60.99 kn), Novalja (59.99 kn), Mali Lošinj (58.43 kn), Crikvenica (52.38 kn) i Vodice (51.47 kuna). Kod svih ostalih izdvajanja za bebe bila su po glavi stanovnika ispod 50 kn, njih 47 su izdvajala 10-50 kuna.

image

Analiza 1

Prema per capita izdvajanju po djetetu dominantnu Vrliku prate u stopu tri jadranska središta, među njima dva otočna, Stari Grad s 8.750 kuna, Crikvenica s 7.178.08 kuna i Supetar s 6.829.27 kuna. Tu su onda redom, također, u vrhu i Top 10 – Otok, Drniš, Belišće, Mali Lošinj, Vodice i Novalja koja je zadnja u nizu s izdvojenih za naknadu roditeljima i opremu po bebi preko 5.000 kuna. Točno 10 gradskih sredina izdvojilo je iz Proračuna u tu namjenu po djetetu između 4.000 i pet tisuća kuna, njih 11 nadalje od 3.000 do 4.000 kuna…

image

Analiza 2

Đakovo u našoj analizi prednjači prema udjelu izdvajanja za porodiljne naknade i opremu za novorođenčad iz Proračuna 2020. Treba naravno napomenuti kako su umnogome blagajne lokalnih uprava i samouprava prije dvije godine bila opterećena i izvanrednim izdvajanjima za ublažavanje korona-krize na ukupan život stanovništva, pa ipak u tom Gradu u Osječko-Baranjskoj županiji ta stavka iznosila je 1.15 posto (1.054.000 kuna) u ukupnim rashodima. Iznad 1 posto (1.04) bilježio je i Stari Grad na Hvaru, ispred u redoslijedu 10 najizdašnijih – Drniša, Metkovića, Belišća, Otoka, Novske, Varaždinskih Toplica, Valpova i Murskog Središća. Inače, prema izdvajanju za potrebe beba i njihovih roditelja u apsolutnom iznosu lidersku poziciju zauzela je Velika Gorica (2.271.000 kuna), a značajna izdvajanja imali su i Osijek (1.659.000 kuna), Šibenik (1.557.000 kuna), Rijeka (1.437.000 kuna), Samobor (1.099.000 kuna)…

image

Analiza 3

Hrvatska Kostajnica istaknula se pak rekordnim povećanjem izdvajanja za novorođenčad u 2020. (51.000 kuna) prema izdvajanju u 2019. (10.000 kuna) s 410 posto rasta. U Obrovcu je on iznosio 195.24 posto (31.500-93.000), u Bujama 159.09 posto (22.000-57.000), u Kraljevici 121.43 posto (35.000-77.500 kuna). Top 10, ali ispod 100 posto povećanja u odnosu na raniju godinu, našli su se i Drniš, Mali Lošinj, Krk, Duga Resa, Đakovo (najviši plus u apsolutnim brojkama, +305.000 kuna) i Stari Grad. Između 10 i 30 posto porasta imalo je 11 gradova, a njih 29 najvećim dijelom upravo iz razloga pandemijskih preraspoređivanja proračunskih sredstava smanjili su izdvajanja za porodiljnu naknadu i opremu za novorođenčad.

image

Analiza 4

Uspoređujemo li izdvajanja u 2020. s izdvajanjima za bebe u 2017. tada je apsolutni prvak Metković, čiji porast prelazi, jedini, i uvelike premašuje 1.000 posto (1.571.95) proračunskih izdvajanja. U tom su gradu Dubrovačko-neretvanske županije, u 2017. za novorođenčad izdvajali 32.800 kn, a 2020.- 548.400 kuna. Đakovo se i tu našlo nadomak tronu s 406.73 posto povećanja (208.000-1.054.000 kuna), baš kao i Stari Grad na Hvaru s 356.52 posto rasta. Najviša povećanja u promatranom trogodišnjem razdoblju imali su i Obrovac, Valpovo, Buje, Mursko Središće, Vodice, Hrvatska Kostajnica i Kraljevica. Dvostruko i više za porodiljnu naknadu i opremanje beba roditeljima su u odnosu na 2017. izdvajali u upravama čak 19 gradova, kod njih 20 povećanje se u 2020. kretalo između 30 i 100 posto, što nikako nije zanemariv rezultat. Kada se radi o porastu u apsolutnim brojkama, svakako treba spomenuti Veliku Goricu koja je u 2020. izdvojila 1.051.000 kuna više nego u 2017., konkretno s 1.220.000 kuna, izdvajanja za novorođenčad su podigli na – 2.271.000 kuna.

image

Analiza 5

Rekorderi po visini naknada i dalje su, navedimo i taj podatak, Opatija i Vrlika – za prvo dijete roditeljima isplaćuju po 10 tisuća kuna, za drugo po 15, a za treće i svako iduće po 20 tisuća kuna. Više od ova dva grada za 3. dijete isplaćuju Šibenik – po 21 tisuću kuna, Labin – 25 tisuća, Crikvenica – 30 tisuća, Imotski-50.000, Split-55.000, Stari Grad na Hvaru – 70 tisuća kuna, te Vis i Komiža u kojima roditelji za 3. dijete dobivaju nevjerojatnih 176, odnosno 220 tisuća kuna! Komiža roditeljima nakon rođenja 3. djeteta jednokratno isplaćuje 12 tisuća kuna, plus po 1.000 kuna mjesečno do 12. godine djetetovog života. U Visu, pak, jednokratno isplaćuju po 20 tisuća kuna, plus onda još po 1.000 kuna mjesečno do 10. godine života djeteta.

Kažimo i kako je prema našem prošle godine provedenom istraživanju za 2021. i to gledajući ukupna izdvajanja za bebe, između sedamdesetak gradova koji su sudjelovali, rekorder bio Slavonski Brod sa 2,9 milijuna kuna, te Rijeka i Zadar sa po 1,8 milijuna. Slijedili su Osijek a 1,65 milijun kuna, Šibenik sa 1,38 milijun, Opatija sa 1,3 milijun te Samobor kao posljednji grad koji za naknade izdvaja preko milijun kuna. Među gradovima s najvećim izdvajanjem su još Čakovec, Belišće, Požega, Varaždin i Vukovar… Više podataka o iznosima naknada po gradovima pogledajte u našem istraživanju ovdje.

Vrlika: 10.000 kuna za prvo dijete, 15.000 za drugo, 20.000 za treće, za svako poslije – 25.000 kuna, ponosni i na Program stambenog zbrinjavanja

Grad Vrlika s uloženih 76.20 kuna po glavi stanovnika, odnosno čak 11.818.18 kuna po djetetu, istaknuo se kao apsolutni prvak na per capita polju izračuna u brizi i ulaganju u novorođenčad. U 2020. su za tu svrhu izdvojili 130.000 kuna, na 1.706 stanovnika i 11 u toj godini rođenih beba. U Top 20 su izvrsni i prema porastu izdvajanja u 2020. u odnosu na 2017. (11.- 182.61 posto), i na 2019. (19. u poretku – 13.04 posto povećanja).

Pod vodstvom Jure Plazonića, Vrlika kroz različite programe za djecu i mladež godišnje izdvaja oko dva milijuna kuna. U paleti demografskih mjera i skrbi za mlade koji se primjenjuju u tom gradiću Splitsko-dalmatinske županije, među ostalim, ističu se osiguranje besplatnog vrtića za svu djecu, višegodišnji program dodjele stipendija svim redovitim studentima u iznosu od 500 kuna mjesečno i kupnju udžbenika svim učenicima što se primjenjuje već desetak godina. Ukupno izdvajanje za demografiju i mlade dobiva dodatno na težini kada se zna da je proračun Vrlike oko 22 milijuna kuna.

Naknade za novorođenčad su jednokratne i iznose: 10.000 kuna za prvo dijete, 15.000 kuna za drugo, 20.000 kuna za treće, za svako poslije – 25.000 kuna. U Vrlici za vrtić izdvajaju oko 445 tisuća kuna, za udžbenike osnovcima – oko 40.000 kuna, za stipendije su u proračunu izdvojili- 130.000 kuna. Subvencionira se, naglašavaju nam, i prijevoz učenika sa 90.000 kuna. Za mlade obitelji je napravljen i program pomoći pri stambenom zbrinjavanju za koji vlada priličan interes i drže kako bi mogao biti vrlo uspješan.

Imajući u vidu loše demografske podatke, kao osnovni cilj i prioritet budućeg razvoja Grada Vrlike nametnulo se, napominju, zadržavanje postojećih i privlačenje novih stanovnika grada. No, za realizaciju potrebno je uz temeljne pronatalitetne mjere, omogućiti i izgradnju stambenog fonda kao i drugih javnih građevina koje prate opće potrebe stanovanja. Razvoj naselja i količina površina su vrlo povoljni i ne postoje prostorna ograničenja koja bi usporavala ili ograničavala njihov razvoj, jer je planskom dokumentacijom osigurano dovoljno prostora za smještaj naselja. Cilj Programa demografskih mjera i poticaja mladima u rješavanju stambenog pitanja je stvoriti osnovne uvjete za ostanak i doseljavanje mladih obitelji radi povećanja broja stanovništva i gospodarskog razvoja. Mjere demografskih stambenih poticaja, na koje su posebno ponosni, obuhvaćaju: stambeno zbrinjavanje mladih obitelji darovanjem ili prodajom građevinskog zemljišta u vlasništvu Grada po posebnim uvjetima radi izgradnje vlastite stambene zgrade, stambeno zbrinjavanje mladih obitelji gradnjom POS-ovih stanova, podmirenje troškova izrade projektne dokumentacije i ishođenja građevinske dozvole, financijsku pomoć pri kupnji građevinskog zemljišta ili stambenog objekta radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja na području grada, poboljšanje kvalitete stanovanja ulaganjem u rekonstrukciju obiteljskih kuća ili stanova kojima se osigurava novi ili poboljšava postojeći stambeni prostor, a Javni poziv mladim obiteljima za dostavu prijava za korištenje mjera za pomoć pri rješavanju stambenog pitanja objavljuje se, u pravilu, početkom godine i vrijedi do kraja tekuće godine ili do iskorištenja sredstava te se i prijava može podnijeti tijekom tog razdoblja.

Ipak, kažu u gradskoj upravi na rijeci Cetini, tim Programom nije moguće u cijelosti riješiti ukupnu problematiku demografskog stanja na području Grada Vrlika. Uz ove mjere nužno je i nastaviti s aktivnostima stvaranja preduvjete za otvaranje novih radnih mjesta i poboljšanja uvjeta života na području Vrlike stalnim ulaganjem u komunalnu infrastrukturu i javni sadržaj.

Metković: Rekorderi po povećanju naknada

Analiza podataka koje smo protekle godine dobili iz 75 gradova koji su se uključili u istraživanje pokazuje da su čak 64 tijekom minulog mandata povećala sredstva za naknade za bebe, a njih 40 i za preko 50 posto. Više od 100 posto sredstva za bebe je povećalo 28 gradova, njih sedam za preko 200 posto, a apsolutni rekorder po povećanju izdvajanja za bebe je Grad Metković. Dalibor Milan i njegova gradska uprava izdvajanja za bebe su povećali za gotovo 20 puta – sa 32.800 koliko su zatekli u 2017. na u 2021. godini – 600.000 kuna.

U analizi koju smo proveli samo za 2020. uspoređujemo li izdvajanja u 2020. s izdvajanjima za bebe u 2017. Metković je na krovu tablice, apsolutni prvak. Porast uvelike prelazi 1.000 posto (1.571.95) proračunskih izdvajanja. U tom su gradu Dubrovačko-neretvanske županije, u 2017. za novorođenčad izdvajali 32.800 kn, a 2020.- 548.400 kuna. I kada se uspoređuju podaci po udjelima izdvajanja za bebe u Proračunu 2020. nalazi se u Top 10 (4.- 0.92 posto izdvajanja).

Već na samome početku prvoga mandata, prilikom načinjenih analiza, uvidjeli su da Grad Metković, kao jedinica lokalne samouprave, nema dovoljno snažne mjere koje bi mogle pokrenuti demografski razvoj i pridonijeti demografskoj revitalizaciji. Stoga je jedan od prioriteta, postavljen od samoga početka, bio svakako i demografski razvoj, kojega su odlučili poticati kroz različite mjere, programe i aktivnosti. I prema posljednjim podacima Državnoga zavoda za statistiku, Metković je u 2020. bio među sedam hrvatskih gradova koji su ostvarili pozitivan prirodni prirast. Ti podaci svakako su motivator i pokazuju kako su na pravome putu za daljnji napredak u kvaliteti programa i mjera.

U sklopu Programa mjera pronatalitetne politike sufinanciraju troškove obiteljima s četvero i više djece te dodjeljuju darove za novorođenu djecu. U odnosu na 2017. kada je Grad Metković isplaćivao 800 kn za treće i 1.200 kn za četvrto i svako sljedeće dijete, uveli su naknade za prvo i drugo dijete te iznose s godinama višestruko povećali. Prema posljednjim izmjenama Odluke, dar za prvo dijete isplaćujemo u iznosu od 2.500 kn, za drugo 3.500 kn, za treće 4.500, za četvrto 5.500 kn, a za peto i svako sljedeće dijete 15.000 kuna.

-Rezultati istraživanja upravo vašega portala iz svibnja prošle godine pokazuju kako je Grad Metković apsolutni rekorder u povećanju izdvajanja za bebe, a s tom praksom smo nastavili i sada. Grad je 2017. za tu namjenu isplatio 32.800 kn, u 2022. na raspolaganju nam je 650.000 kuna – kažu nam iz Metkovića.

Veliku olakšicu mladim obiteljima donijelo je dakako i smanjenje učešća roditelja u cijeni vrtića. Još 2018. smanjili su cijenu vrtića za otprilike 20 posto, a kao rezultat su dobili veći broj vrtićanaca. Uz pojačan interes za upise u vrtić te nove programe, pojavila se i potreba za dodatnim smještajnim kapacitetima, pa su se nakon adaptacije boravišnih prostorija u Središnjem dječjem vrtiću, odlučili i na dogradnju i uređenje još dva vrtića. Važno je naglasiti kako će ti projekti riješiti dugogodišnji problem liste čekanja.

-Držimo kako veliku ulogu u demografskom razvoju ima i ulaganje u obrazovanje djece i mladih. Kada je u pitanju predškolski odgoj, osim infrastrukture trudili smo se osigurati i kvalitetan program u obrazovanju najmlađih. U tom pogledu, postali smo jedan od vodećih gradova u Hrvatskoj po visini povučenih EU sredstava za unapređenje rada vrtića. U sklopu projekta „Za skladnije i ugodnije predškolske dane u Dječjem vrtiću Metković“, uveli smo niz novih programa, zaposlili 22 djelatnika te nabavili opremu u vrijednosti od gotovo 1.000.000 kuna – dodaju iz Grada.

Iako Grad Metković nije osnivač školskih ustanova na svom području, svake godine iz proračuna izdvaja financijska sredstva kojima pomaže njihov rad. Uveli su i različite olakšice učenicima osnovnih i srednjih škola te njihovim roditeljima. Posljednje dvije školske godine sufinanciraju nabavu školskoga pribora učenicima osnovnih škola u iznosu od 300 kn po djetetu, a od 2022., isto sufinanciraju i srednjoškolcima.

Povećali su i broj korisnika prava na sufinanciranje prijevoza učenika, a studentima financiraju dvije godišnje povratne karte od Metkovića do mjesta studiranja i nazad. Studentima dodjeljuju i mjesečni iznos stipendije od 1.200 kn te su jedan od vodećih gradova u RH po visini i povećanju iznosa. Osim povećanja u iznosu, povećali su i broj stipendista, a pri dodjeli stipendija imaju i kategorije stipendija za studente s invaliditetom te djecu poginulih branitelja iz Domovinskoga rata, pri čemu broj stipendija odgovara broju prijavljenih studenata i studentica. S ciljem poticanja izvrsnosti, dodjeljuju nagrade za posebna postignuća učenika na državnim i međunarodnim natjecanjima, a podržavaju i različite projekte u koje su uključeni učenici gradskih škola.

Aktivnosti u okviru Programa mjera pronatalitetne politike planirane su za 2022. u iznosu 810.000 kuna. Sufinanciranje troškova obiteljima sa četvero i više djece planirano je sa 160.000 kuna te je na razini iz 2021. Ukupno planirana pomoć za novorođeno dijete iznosi – 650.000 kuna.

-Smatramo kako se demografskom razvoju može pridonijeti i nizom programa i projekata kojima se utječe na povećanje kvalitete života građana. Osim velikih infrastrukturnih projekata koji se većinom sufinanciraju sredstvima Europskih fondova, poput Aglomeracije Metkovića, projekta Dnevne bolnice Metković, izgradnje sustava za održivo gospodarenje otpadom te projekata rješavanja prometne problematike, Grad Metković provodi i niz programa kojima je cilj izravno utjecati na povećanje standarda te kvalitete života naših sugrađana. Program potpora poduzetnicima, Program potpora u poljoprivredi, Ulaganje u poboljšanje zdravstvene zaštite građana grada Metkovića, različiti socijalni programi, ulaganja u kulturne i sportske programe te modernizaciju infrastrukture, samo su dio naših aktivnosti kojima stvaramo pozitivno okruženje za mlade obitelji. Iako smo svjesni smo da je put ka demografskoj revitalizaciji dug, vjerujemo kako smo, kao jedinica lokalne samouprave, izabrali dobre i kvalitetne projekte i programe kojima ćemo ostvariti svoje ciljeve, što na koncu pokazuju i rezultati ovih istraživanja, koji su nam svakako motivacija za nastavak rada u istom smjeru, ali i za uvođenje nekih novih projekata i mjera koje će doprinijeti većoj kvaliteti života naših sugrađana te demografskom rastu i razvoju – tvrdi nam gradonačelnik Dalibor Milan.

Belišće: Jedan od četiri grada u zemlji s besplatnim vrtićem za svu djecu

Grad Belišće nalazi se u Top 10 po dva per capita kriterija kada su u pitanju izdvajanja u 2020. za porodiljne naknade i opremu beba. Na 4. poziciji je prema izdvajanju po glavi stanovnika, sa 70.07 kuna na 8.894 sugrađana, a na 7. mjestu izdvajanja (6.352.04 kuna) po djetetu kojih se u 2020. rodilo 98. Na 5. poziciji su prije dvije godine bili prema udjelu (0.81 posto) izdvajanja iz Proračuna, u Top 20 su (15.- 22.54 posto) prema porastu izdvajanja u 2020. u odnosu na 2019. Ukupno su za novorođenčad i roditelje im u 2020. izdvojili 622.500 kuna, što je prema 508.000 godinu prije – 114.500 kuna porasta.

Programom poticajnih socijalno-demografskih mjera Grada u 2022. godini utvrđene su mjere i oblici potpora s ciljem socijalne i demografske revitalizacije Belišća. Korisnici socijalno-demografskih mjera su: roditelji novorođenog djeteta, roditelji djece koja borave u predškolskoj ustanovi, roditelji djece koja su ostvarila pravo na vrtić, a nisu mogla biti upisana, roditelji učenika osnovne škole, učenici osnovnih škola, srednjih škola te studenti, nezaposlene osobe, umirovljenici, korisnici zajamčene minimalne naknade prema rješenju nadležnog Centra za socijalnu skrb, navode iz Grada.

Niz mjera doneseno je u svrhu financijske potpore djeci i mladima, mladim obiteljima i roditeljima s područja Belišća te olakšavanja njihove svakodnevne egzistencije, ali i poticanja demografske obnove i demografskog rasta. Tako su tu, uz ostalo: besplatan vrtić, gdje Grad plaća punu ekonomsku cijenu, jednokratna naknada za novorođenčad – 7.500 kn, prehrana za učenike osnovne škole „Topli obrok za sve“, pribor i oprema za učenike osnovne škole, topli obrok za srednjoškolce – Projekt „Zalogaj“ 200 kn mjesečno, studentske stipendije- 1.200 kn/ 800 kn/ 500 kn mjesečno, međugradski prijevoz učenika i studenata – Panturist- 0 kn učenici, 250 kn studenti mjesečno, ostatak iznosa subvencionira Grad Belišće, zatim gradski prijevoz učenika i studenata –Kombel- 0 kn učenici i studenti, izgradnja POS stanova, prijevoz učenika s posebnim potrebama 0 kn učenici, besplatan poludnevni boravak za djecu s poteškoćama u učenju „Klasje“, naknada za troškove stanovanja korisnicima zajamčene minimalne naknade, također i naknada za novorođenčad djelatnicima Gradske uprave te gradskih tvrtki i ustanova prema Pravilniku o porezu na dohodak, novčana naknada roditeljima djece koja su ostvarila pravo na vrtić, a nisu mogla biti upisana- 500 kuna mjesečno, asistent/pomagač u odgojno-obrazovnom procesu za djecu s teškoćama u razvoju koja pohađaju vrtić 0 kn roditelji, u sklopu besplatnog vrtića.

-U Gradu Belišću stalnim jačanjem pronatalitetne politike i socijalno-demografskih mjera nastojimo dugoročno utjecati na popravljanje statistike, s kakvom se već godinama bore gotovo sve sredine u RH. Upravo provođenje navedenih socijalno-demografskih mjera, ali i ulaganja u druge sfere važne za život, poput sporta, kulture i turizma, svrstava Belišće u sam vrh jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj s najjačim demografskim mjerama na što smo osobito ponosni – kažu nam gradonačelnik Dinko Burić i ekipa iz Grada.

Crikvenica: Jednokratne novčane pomoći i trudnicama

Među gradska središta koja se mogu ponositi odnosom prema novorođenčadi i roditeljima beba nalazi se i Crikvenica. U Top 10 naše analize su prema oba per capita izračuna. Na visokom 3. mjestu se smjestila na osnovu izdvajanja po djetetu, s 7.178.08 kuna na 73 djece rođene u 2020., a na 9. prema izdvajanju po glavi stanovnika, 52.38 kuna na 10.004 stanovnika. U 2020. u Crikvenici su za tu namjenu u Proračunu bili osigurali 524.000 kuna.

Izdali su i brošuru „Svod za mlade“ koja na vrlo pristupačan način zainteresirane provodi kroz sve programe i potpore namijenjene mladima, te čitav niz pronatalitetnih projekata i programa koje provodi Grad Crikvenica.

U 2021. godini za porodiljne naknade ukupno je isplaćeno 597.500 kuna, od čega je kao naknada za treće dijete izdvojeno 250.000 kuna. U 2022. godini na toj poziciji je planirano 650.000 kuna naknada za novorođenčad, a do sada je već isplaćeno 213.500 kuna, pri čemu roditeljima kojima je beba trećerođena 137.500 kuna. Počevši s 2021. isplaćuju i jednokratne novčane pomoći trudnicama (neto 1.500 kuna), u prošloj godini zaprimili su za tu svrhu 60 zahtjeva za isplatu i isplatili 137.820,60 kuna. U 2022. godini do sada su za istu namjenu pristigla 22 zahtjeva, a isplaćeno je 48.237,21 kuna.

Vrlo su važna stavka i stipendije za učenike i studente, u 2021. za stipendije je isplaćeno ukupno 399.600 kuna. U ovoj godini planirano je za stipendije ukupno 464.600 kuna. Na kraju podsjetimo, kako su nositelji titule i, što je važnije, aktivno provode projekte Grad prijatelj djece i Zdravi grad, a aktivno rade i na stjecanju titule Grad za mlade te su dio projekta Lokalni rad s mladima – Europe Goes Local, koji za cilj ima aktivnije uključite mlade u zajednicu, ističu iz Grada.

-Grad Crikvenica već dugi niz godina aktivno provodi različite mjere pronatalitetne politike kako bi potaknuli rast broja novorođene djece, ali i kako bi svim roditeljima pomogli pri podizanju djece i omogućili djeci i mladima ugodno i bezbrižno djetinjstvo i odrastanje u našem gradu. Pozitivne brojke stoga iznimno vesele, ali su i obaveza da i nadalje aktivno promišljamo o politikama i programima usmjerenima na djecu i mlade, na našu budućnost – naglašava nam gradonačelnik Damir Rukavina.

Otok: U vrhu su potpore izdvajanja za novorođenčad, sigurno mjesto u vrtiću za svu djecu…

Grad Otok u Vukovarsko-srijemskoj županiji nalazi se pri samom vrhu u Top 10 (treće mjesto u poretku) prema per capita izdvajanju po stanovniku za porodiljne naknade i opremu novorođenčadi iz Proračuna 2020. (70.99 kuna). Također je među najboljih deset i prema per capita izračunu za ista izdvajanja po broju rođene djece u 2020. (53 bebe, 6.566.04 kuna). I prema udjelu proračunskih izdvajanja za spomenutu namjenu zauzima poziciju u 10 vodećih (0.79 posto ukupnih raspoloživih sredstava)…

U 2022. godini rođeno je 19 beba za koje je Grad isplatio 145 000 kuna. Da podsjetimo grad Otok za prvo dijete daje 5000 kuna, za drugo dijete 7000 kuna i za treće i svako sljedeće 10 000 kuna. Ove godine nije samo Grad darivao novorođene bebe, nego i Gradska knjižnica Otok koja je pokrenula projekt “Bebe u knjižnici” i poklanja besplatnu godišnju članarinu svakoj novorođenoj bebi iz Otoka i Komletinaca.

Kako bi olakšao novopečenim roditeljima, Grad se uključio u sustav e-novorođenče, a zbog povećane potrebe za pohađanjem vrtića provedeni su prošle jeseni opsežni radovi za dodatnu dogradnju DV Pupoljak kako bi se omogućio prijem još jedne skupine polaznika. Vrijednost radova iznosila je oko 600 tisuća kuna, u tome je svoju potporu u iznosu od 250 tisuća kuna dao i Državni ured za demografiju i mlade u skladu s pozivom za financijsku potporu održavanja i razvoja predškolstva u gradovima s potpomognutih područja, posebno manje naseljenih i ruralnih sredina RH. Također je izvršena i potrebna rekonstrukcija priključka zgrade Dječjeg vrtića na vodovodnu mrežu Otoka.

Naime, Grad Otok u pedagoškoj godini 2020./2021. imao je u odnosu na prethodnu godinu 79 mališana više u vrtiću, odnosno porast od čak 138,60 posto, pokazali su podaci DZS-a i naše analize po kojoj je Otok bio u Top 10 hrvatskih gradova i prema povećanju u apsolutnom iznosu i najbolji grad po postotnom godišnjem porastu vrtićanaca. U 2020. je završena prva rekonstrukcija i dogradnja spomenutog vrtića te su proširenjem kapaciteta značajno poboljšani uvjeti za rad s djecom predškolskog uzrasta i omogućen prijem jasličke skupine mališana. Ukupna je vrijednost projekta iznosila nešto iznad 7,6 milijuna kuna. Otočkim obiteljima s djecom vrtićkog i jasličkog uzrasta je tako prije godinu i pol dana postao dostupan kvalitetan, suvremen i gotovo potpuno nov dječji vrtić, uz to energetski učinkovito i neovisno zdanje koje ima zagrijavanje iz alternativnih izvora energije, solarne panele za proizvodnju električne energije i grijanje tople vode te dizalice topline, ukupne bruto površine 950 kvadratnih metara. Trenutno ima tri jedinice za djecu vrtićke i 2 za djecu jasličke dobi, a kroz projekt je također uređeno novo dječje igralište s pedagoški suvremenim spravama.

Grad Otok, pokazala je naša analiza podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna, također je jedan od najbolje rangiranih gradova prema trendu povećanja izdvojenih sredstava za stipendije u četverogodišnjem razdoblju, odnosno, od 2017.-2020. Od 86,2 tisuće kuna, koliko je za potpore studentima izdvojio 2017. iznos je 2020. godine povisio na 410,4 tisuće kuna. Drugim riječima, dao je 324,1 tisuću kuna više ili 375,9 posto sredstava. Ove godine potpisani su ugovori s 42 studenta stipendista iz Otoka i Komletinaca. Njima Grad jednokratno pojedinačno isplaćuje po pet tisuća kuna budući da je lani iznos stipendije povišen za tisuću kuna. Uz to, Grad Otok nastavlja i s još jednom mjerom kojom olakšava život svojim srednjoškolcima i njihovim roditeljima, a riječ je o financiranju smještaja u učeničkim domovima. S provođenjem se započelo 2019. godine kada je mogućnost iskoristilo 19 učenika te je za nju izdvojeno više od 44 tisuće kuna.

Što se tiče dodatnih potpora mladima, gradonačelnik Josip Šarić donio je Odluku o subvencioniranju drugih obrazovnih materijala učenicima OŠ „Josip Lovretić“ pa tako pravo na jednokratnu subvenciju nabavke radnih bilježnica, zbirki zadataka i ostalih materijala ove godine mogu ostvariti oni učenici čiji su roditelji ili skrbnici podnijeli uredan i pravovremen zahtjev za subvencioniranje. Iznos subvencija pritom se kreće od 115 do 649 kuna. Za svoje školarce Grad Otok u suradnji s Vukovarsko srijemskom županijom uređuje i košarkaška igrališta kojima će se, osim učenika, služiti i Košarkaški klub Komletinci, a procijenjena vrijednost radova iznosi 350 tisuća kuna.

Mali Lošinj: Ponosno nose titulu – Grada prijatelje djece, nizom mjera prate odrastanje najmlađih, mladima pomažu kod stambenog zbrinjavanja…

Mali Lošinj mjesto u Top 10 i ove analize zaslužio je visinom per capita izdvajanja za porodiljnu naknadu i opremu novorođenčadi kako po glavi stanovnika u iznosu 58.43 kune, tako i po djetetu – 6.225.35 kuna na 71 bebu rođenu u 2020. Uz to, među najboljih deset se smjestio i po porastu izdvajanja u 2020. godini u odnosu na izdvajanja u 2019., a nalazi se u Top 20 prema udjelu navedenih izdvajanja iz Proračuna 2020. (14. pozicija, 0.24 posto sredstava).

Uz jako gospodarstvo, kao najjaču demografsku mjeru, Grad Mali Lošinj čitavim nizom mjera pomaže svojim mladim obiteljima i na taj način potiče pozitivne trendove te potvrđuje status jednog od najpoželjnijih i najboljih gradova za život u RH. Punih 14 godina već, od 2008., nosi titulu Grada – prijatelja djece, stoga s pravom prioritet daje ulaganjima u razvoj i rast najmanjih i najmlađih sugrađanki i sugrađana. Na tom području je gotovo 1.300 djece i mladih, vrtić djeluje na pet lokacija, osnovna škola jedna je od najvećih na jadranskim otocima, a srednja ima bogatu povijest kroz blizu dva stoljeća djelovanja. Kontinuirana pronatalitetna politika Grada nastavlja se i kroz 2022. u kojoj su roditeljima pripremili smanjenje cijene Dječjeg vrtića, besplatni cjelodnevni boravak osnovnoškolaca, podizanje naknade za novorođenčad, a osim potpore najmlađima, mladima i njihovim roditeljima, trebao bi se značajno poboljšati i status najstarijih sugrađanki i sugrađana, pa je tu i besplatno dopunsko osiguranje za umirovljenike Malog Lošinja…

Gradonačelnica Ana Kučić donijela je u veljači zaključak kojim su znatno uvećani prijašnji iznosi pomoći roditeljima za opremu novorođenih beba. Roditeljima prvorođenog djeteta s prebivalištem na područja Grada Malog Lošinja, u 2022. godini dodjeljuje se, tako, 5 tisuća kuna umjesto ranijih 2.750 kuna. Roditelji drugorođenog djeteta dobivaju sada 10 tisuća kuna umjesto 5.500 kuna, a roditelji trećerođenog djeteta 15 tisuća umjesto ranijih 11 tisuća kuna. Za svako sljedeće dijete iznos se uvećava za dodatnih 5 tisuća kuna, a onim roditeljima novorođenog djeteta koje se rodi u obitelji u stanju socijalne potrebe, na iznos se dodaje dodatnih 2 tisuća kuna. Ukoliko jedan od roditelja ima najmanje godinu dana prije rođenja djeteta prijavljeno prebivalište u malim mjestima na području Malog Lošinja, dodaje se pripadajućem iznosu -5 tisuća kuna. U 2022. godini u proračunu za ovu namjenu predviđeno je ukupno 400 tisuća kuna. Usput, tim povećanjem i iznosima Mali Lošinj svrstao se među gradove s najvećim naknadama za novorođenčad.

-Mali Lošinj, Grad je prijatelj djece, želimo biti podrška njima i njihovim roditeljima od prvih dana života. Povećanje naknada za novorođenu djecu samo je dio onoga što Grad Mali Lošinj čini kako bi bio podrška mladim obiteljima. Grad ima niz mjera kojima pratimo odrastanje naših najmlađih, od sufinanciranja vrtića, cjelodnevnog boravka u školama, subvencija školskih obroka, nabavke radnih materijala i bilježnica, stipendiranja učenika i studenata, subvencioniranja prijevoza i brojnih drugih mjera – izjavila je, tom prilikom, gradonačelnica Malog Lošinja.

U lanjskom proračunu za odgoj i obrazovanje Grad Mali Lošinj je izdvojio 17,2 milijuna kuna, u posljednje 4 godine za predškolski odgoj i obrazovanje uložili su značajnih 40 milijuna kuna. O 300-tinjak predškolaca koliko ih vrtić pohađa u ovom trenutku, uz 70-ak djelatnika, pomoćnog osoblja i odgajatelja, brine čak šest stručnih suradnika, dvije psihologinje, dvije radne terapeutkinje, logopetkinja i pedagoginja. K tome, Grad financira još jednog logopeda koji osim školske i vrtićke djece radi i s odraslim osobama. Uz nadstandard o kojem mnogi vrtići na kopnu sanjaju, u DV Cvrčak, koji se nalazi među 10 najkvalitetnijih kod nas, osim na hrvatskom, od 2011. imaju i podružnicu na talijanskom jeziku, rad je organiziran u šesnaest skupina, a za redovan rad vrtića Grad Mali Lošinj godišnje izdvaja preko 10 milijuna kuna.

Grad Mali Lošinj i Dječji vrtić Cvrčak izvršili su nedavno prijavu na javni poziv Ministarstva znanosti i obrazovanja za dobivanje bespovratnih sredstava za izgradnju novog dječjeg vrtića Mrav. Projektna vrijednost izgradnje je 7,5 milijuna kuna, a Grad se kandidirao za 3,7 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Trenutno je u DV Cvrčak upisano 265 djece, u šest jasličkih i 10 vrtićkih skupina. Otvaranjem dodatnih jasličkih kapaciteta osigurat će se da sva djeca budu upisana. U pripremi je i natječaj za izvođenje radova na adaptaciji prostora za dodatnu mješovitu skupinu u DV Nešpula, te za adaptaciju vanjskog dijela DV Žižula u Velom Lošinju za što su iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU dobili 450 tisuća kuna.

U sklopu demografskih mjera, Grad financira cjelodnevni boravak za prva četiri razreda osnovne škole, a za sve učenike osigurani su besplatni radni materijali te sufinanciranje nabavke udžbenika za učenike srednje škole ukoliko žive u težim socijalnim uvjetima. Čak 270.000 kuna izdvaja se za subvencioniranje autobusnih karata učenicima i studentima do mjesta školovanja. U minule četiri godine, u osnovnoškolce su uložili oko 2 milijuna kuna…

U Malom Lošinju uveli su i stipendije za učenike srednje škole koji se školuju izvan Grada, a mjesečnim iznosom od 850 kuna, stipendiraju i 60-ak redovnih studenata te jednog studenta iz Grada Vukovara, ali i još 10-ak učenika. Dijele pet stipendija za prvu godinu studija, pet stipendija za više studijske godine, dvije studentske stipendije po socijalnom cenzusu i posebnoj odluci gradonačelnice i jednu stipendiju za studenta koji redovno studira u jednoj od zemalja EU. Mjesečni iznos studentske stipendije se uvećava za 40 posto i dodjeljuje se korisniku koji dolazi iz socijalno slabo stojeće obitelji. Vode brigu o najmlađim generacijama kojima je pomoć najpotrebnija, pa su u OŠ M.Martinolić uređene i dvije učionice za djecu s posebnim potrebama, izvijestili su iz Grada koji organbizira i besplatni tečajevi za trudnice, sufinancira i edukaciju prve generacije dadilja.

Mladim obiteljima usvojena je odluka po kojoj bi im se olakšalo stjecanje prve nekretnine, bilo kroz subvencioniranje kredita, bilo kroz davanje gradskih terena i ruševina u najam na 99 godina. U proteklih nekoliko godina izgrađeno je preko 150 stanova, kroz POS, javno-privatno parnerstvo ili vlastitim gradskim sredstvima. Projektima stanogradnje nastavljaju s pokrivanjem potreba lokalnog stanovništva, ali i deficitarnog kadra. Putem jedinstvenog Programa stambenog zbrinjavanja u naredne četiri godine izgraditi će se za mlade obitelji više od 100 stanova po nekoliko inovativnih i kvalitetnih modela.

Podsjetimo i kako se Grad Mali Lošinj, pokazala je to opet naša analiza podataka Državnog zavoda za statistiku, nalazio među 63 grada koji su usprkos i unatoč negativnim trendovima na razini RH, zabilježili u 2020. rast broja rođenih beba, a na samom se vrhu, najbolji, našao i kada se radi o tablici trenda prirodnog prirasta. U pretprošloj godini je u najvećem gradu na hrvatskim otocima svijet ugledalo 71 novorođenče, odnosno njih 17 više nego u 2019. kada su se rodile 54 bebe, što predstavlja rast od 31,5 posto, čime se Mali Lošinj svrstao u Top 10 nacionalnog poretka. Isto tako s najmanjim je minusom prirasta, što konkretno znači da je 2019. završio s 58 više umrlih nego rođenih, da bi se ta brojka 2020. godine smanjila na 10, čime su daleko ispred ostalih gradskih središta, proizlazi iz službenih podataka DZS-a. Mali Lošinj, naglašavaju nam iz Grada, iako je otočna sredina, ima veliki broj djece i mladih, o kojima, uz sve velike investicije, vodi računa…

Đakovo: Prvaci su prema postotnom udjelu izdvajanja iz Proračuna, kontinuirano podižu vrtićki, đački i studentski standard…

Grad Đakovo na vrhu je liste, 1., u našoj analizi našao se prema udjelu izdvajanja za porodiljnu naknadu i opremu novorođenčadi iz Proračuna 2020. (1.15 posto sredstava). U Top 10 je prema porastu spomenutih izdvajanja u 2020. u odnosu na 2017. (drugi, 406.73 posto), kao i porastu izdvajanja u odnosu na 2019. (deveti, 40.72 posto povećanja). U Top 20 nalazi se, pak, u oba per capita izračuna, prema izdvajanju po glavi stanovnika (44.50 kuna) i po novorođenom djetetu u 2020. (4.622.81 kuna, 228 beba).

Ulaganje u djecu, mlade i obrazovanje, dio je snažne pronatalitetne politike Grada. Tako su se, primjerice, naknade za bebe triput povećavale; u 2018. godini naknade za prvo i drugo dijete povećane su za 500 kuna, odnosno na 1.500 kuna, treće i svako sljedeće za 1.000 kuna, odnosno na 2.000 kuna. U 2019. naknada za prvo i drugo novorođeno dijete opet je povećana za 500 kuna, odnosno na 2.000 kuna, za treće sa 1.000 na 5.000 kuna, a za četvrto i svako iduće naknada se podigla na 10.000 kuna. Od prošle godine, za treće i svako sljedeće dijete roditelji dobivaju dvostruku naknadu u odnosu na 2019. godinu – za treće 10.000 kuna, a za svako sljedeće 20.000 kuna.

Dodajmo kako, uz naknade za bebe, Grad Đakovo proteklih godina ulaže u podizanje vrtićkih standarda pa su uz novi vrtić u Piškorevcima, za kojega su osigurali 3,7 milijuna kuna iz EU fondova, pripremili gradnju još dva nova vrtića, a među vodećima su i po iznosu kojega su osigurali za sufinanciranje školskog pribora i materijale svojim školarcima – preko dva milijuna kuna.

Odlukom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gradu Đakovu dodijeljeno je proljetos 350.000 kuna za projekt ulaganja u objekt Dječjeg vrtića Đakovo. Provedeni su radovi na proširenju prostora kuhinje i opremanju s novom opremom, potpuno je obnovljeno i cijelo prizemlje zgrade, a treba spomenuti i da je Grad Đakovo prošle godine povukao 500 tisuća kuna za adaptaciju kuhinje kroz sufinanciranje projekata usmjerenih na poboljšanje materijalnih uvjeta iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade RH. Dječjem vrtiću Đakovu Odlukom o raspodjeli financijskih sredstava gradovima Republike Hrvatske za održavanje i razvoj predškolske djelatnosti u 2022. godini dodijeljeno je 247.500 kuna.

Grad Đakovo je i ove školske i akademske godine s više od 1,3 milijuna kuna stao iza svojih mladih sugrađana. Prema istraživanju našeg portala u razdoblju od 2017. do 2020. izdvajanja za stipendije prema apsolutnim brojkama najviše su u zemlji povećali Split (2,1 milijuna kuna), a potom Sinj i Đakovo. U istom razdoblju, ali prema postotku, na prvom mjestu je Đakovo s povećanjem od nevjerojatnih 2.190,43 posto čime je postao apsolutni rekorder u porastu tih proračunskih izdvajanja. Pored redovitih i studenata deficitarnih zanimanja koji primaju tisuću kuna mjesečne stipendije, naknade se osiguravaju i učenicima koji se školuju za deficitarna zanimanja te im potpora iznosi 500 kuna, a od ove školske godine na svoj „džeparac“ mogu računati i učenici umjetničkih škola. Srednjoškolcima se, osim stipendijama, pomaže i jednokratnom naknadom od 500 kuna namijenjenoj nabavci udžbenika, radnih bilježnica, potrebne opreme i pribora.

Tijekom proljeća otvorena su i rekonstruirana sportska igrališta koja koriste tri srednje škole (Gimnazija A.G. Matoša, Ekonomska škola Braće Radić i Srednja strukovna škola Antuna Horvata), a za svrhu obnove utrošena su sredstva Osječko-baranjske županije, ukupno 1.350.000 kuna, dok je Grad Đakovo sudjelovao s nešto više od 1.000.000 kuna…

Novska: Pozitivan primjer prirodnog prirasta, višestruko povisili potpore roditeljima beba, povećao im se broj prvašića, privlače nadarene gamere iz litave RH…

Grad Novska zauzeo je poziciju u Top 10 kada se radi izdvajanju za porodiljnu naknadu i opremu beba iz ukupnih rashoda Proračuna 2020. (7. mjesto, 0.79 posto sredstava). U Top 20 je bila prema per capita izdvajanju (40.72 posto) po glavi stanovnika (457.500 na 11.234 građana).

Prema nedavno objavljenim rezultatima Hrvatskog zavoda za statistiku na temu prirodnog prirasta i broja rođenih, u 2020. među rijetkima koji su ostvarili pomak nabolje je i Novska. Minus od 81 umrlog više nego rođenog u 2019.godini, uspjeli su smanjiti na 49, a lani je u odnosu na godinu ranije rođeno više 18 beba. Takav rezultat smješta je na drugo mjesto među deset najuspješnijih po trendu, odmah nakon Malog Lošinja.

-Pozitivna demografska slika rezultat je svih čimbenika, ne samo kratkoročnih mjera pojedinog grada ili općine. Iako smo značajno povećali iznose za novorođenu djecu, osmislili Novljanski paket za bebe, povećali stipendije za obitelji s troje ili više djece, svakako mislimo nastaviti s novim mjerama – rekli su nam iz Grada na čijem je čelu nedavno Marija Kušmiš kao prva gradonačelnica u povijesti Novske naslijedila Marina Piletića.

Tijekom prethodne četiri godine, u razdoblju od 2017. do 2021., briga o djeci i mladima Novskoj bila je, ističu u gradskoj upravi, na prvom mjestu, a do kraja prošlog mandata realizirane su sve planirane aktivnosti na tom području. Tako su višestruko povećane naknade za novorođeno dijete (s tisuću kuna, koliko je iznosila naknada za svako dijete, „skočilo“ se na 2,5 tisuće za prvo, 5 tisuća za drugo te 10 tisuća za treće i svako sljedeće dijete) koje se i dodatno namjeravaju povećati pa će iznositi 5 tisuća za prvo i 7,5 tisuća za drugo, a uz naknadu roditelji su dobili i „Paket za bebe“ s osnovnim potrepštinama u vrijednosti oko 1,2 tisuće kuna (dude, flašice, odjeća, pelene, igračke, dekica i sl..). U bliskoj budućnosti u planu je i osiguranje dodatnih 8.400 kn dodatka na rodiljski dopust za svako treće i sljedeće dijete u obitelji, tvrde nam.

Uvedeno je besplatno korištenje društvenih domova za potrebe proslave rođenja ili krštenja djeteta, uređena je nova lokacija vrtića u Pastoralnom centru župe bl. Alojzije Stepinca s tri nove odgojno-obrazovne skupine te izgrađena nova zgrada vrtića „Stribor“ na lokaciji Uklade s pet odgojno-obrazovnih skupina. Lista čekanja za upis u vrtić uopće i nema… U Dječjem vrtiću “Radost” u ožujku je svečano otvorena i nova, odnosno rekonstruirana dosadašnja kuhinja. Vrijednost projekta iznosi oko 1,5 milijuna kuna.

Novska je i među gradovima koji su prošle jeseni zabilježili najveći porast broja prvašića. Upisan je više nego čitav još jedan razred (+34), što je povećanje s 99 na 133 učenika. Malo nam, uostalom, koja analiza, a da se tiče mladih, prođe bez Novske, redovito pozicionirane negdje pri vrhu popisa. Tako je i među pet najbolje rangiranih prema udjelu izdvajanja za stipendije iz gradskog budžeta. U našoj nedavno objavljenoj analizi na listi pet najbolje rangiranih opet se našao Grad Novska koji je za spomenutu namjenu u 2020. osigurao 1,01 milijuna kuna što je 1,74 posto proračuna. Uz to, spadaju u red rijetkih koji svim učenicima i studentima osiguravaju stipendije budući da pravo na stipendiju imaju svi studenti i učenici koji navode prebivalište na području Novske, ako su, naravno, upisali višu godinu obrazovanja. Zbog toga su i ove školske godine izdvojili 520 tisuća kuna kao potporu i ulaganje u 181 učenika srednjoškolca kojih 155 ostvaruju pojedinačnu stipendiju u visini od 320 kuna. Za 26 učenika iz naselja koji putuju od mjesta stanovanja do mjesta školovanja za prijevoz je pojedinačno osigurano 145 do 160 kuna. Studentska stipendija iznosi 560 kuna mjesečno, ali za one koji dolaze iz obitelji s troje ili više djece u aktualnoj akademskoj godini iznosi mjesečnih 800 kuna.

Pišući o Novskoj, neizbježno je spomenuti kako je sve češće na radaru učenicima i studentima, naročito onima informatičkog usmjerenja. Iz vrlo opravdanog razloga, grad koji broji nešto više od 13,5 tisuća stanovnika postao je središte regionalne gaming industrije, a sve je vidljiviji i na svjetskoj gamerskoj sceni. Osim što je Poduzetnički inkubator PISMO, projekt Razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije ili SIMORA-e, već nekoliko godina iznimno uspješno rasadište mladih gamera, a koji su za program koji pohađaju plaćeni i praktički odmah po završetku i zaposleni, prije dvije godine za tamošnje je srednjoškolce uveden i novi obrazovni smjer, pa iz raznih krajeva Hrvatske mladi hrle tu ne bi li se obrazovali za tehničara video igara. Kako je zbog iznimnog interesa gotovo sav raspoloživi smještaj u Novskoj bio razgrabljen i nedostupan, krenulo se u rješavanje problema te je otvoren i novi Učenički dom pri čemu su za buduće gaming tehničare besplatni smještaj i prehrana.

Na koncu, spomenimo kako je Grad Novska jedan od hrvatskih gradova nositelja titule ‘Grad za mlade’, a što je, osim već navedenog, zasluženo i otvorenjem Centra za mlade namijenjenog provođenju brojnih aktivnosti, poticanjem izvrsnosti, odnosno dodjeljivanjem nagrada uspješnim učenicima, sufinanciranjem produženog boravka u dvije osnovne škole i sl… Zasigurno veliki iskorak u osnaživanju kapaciteta udruga mladih i za mlade postignut je uz potporu Razvojne agencije Grada Novske koja im izrađuje prijave projekata na natječaje za EU sredstva i pomaže pri njihovoj provedbi te educira članove za daljnji samostalni rad i razvoj udruga. Kroz te projekte uređeni su ili se uređuju mnogi javni prostori na području Grada Novske i u prigradskim naseljima u kojima djeluju mladi, a pri provođenju je otvoreno oko 70 novih radnih mjesta

-Za razvoj grada vrlo je važno ulaganje u obrazovanje, jer obrazovani ljudi jamac su razvoja svake sredine i upravo je to razlog zašto već godinama ulažemo znatna sredstva u obrazovanje, kako dodjelom stipendija svim učenicima koji se obrazuju izvan mjesta prebivališta, tako i svim našim studentima koji redovno studiraju i upisuju višu godinu studija. Također, iako smo manji grad i nemamo obvezu financiranja škola, ulažemo i za njih znatna proračunska sredstva. Baš kao i za investicijske radove, nabavu opreme te za posebne programe koje škola provodi, u cilju poboljšanja nastavnih uvjeta, kao i izvanškolskih aktivnosti. Uz zadržavanje svih dosadašnjih potpora u obrazovanju, namjera je u skoro vrijeme predložiti i financiranje zdravstvenih stipendija kojima želimo osigurati dovoljan broj liječnika i drugih deficitarnih zdravstvenih kadrova- ističu iz Grada.

Kroz projekt “Dom izvan doma” opremili su stan za djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi te osigurane brojne korisne aktivnosti. U poludnevnom boravku djeca svakodnevno imaju osiguran topli obrok i užinu, podršku u izvršavanju školskih obveza, organizirane aktivnosti slobodnog vremena te brigu i podršku u odgojnim i zdravstvenim pitanjima… U Novskoj je osnovan i Centar za mlade smješten u uređenom gradskom prostoru namijenjenom provođenju raznovrsnih aktivnosti, a u suradnji sa školama, Grad osigurava i dodjeljuje nagrade uspješnim učenicima te sufinancira produžen boravak u dvjema školama. U planu je i izgradnja sportsko-rekreacijskog i edukacijskog centra na prostoru sadašnjeg igrališta NK „Libertas“. Za mlade koji vole izazovnije sportove namjerava se izgraditi skate park, u tijeku je i EU projekt kojim će se potkrovlje Doma hrvatskih branitelja preurediti u STEM laboratorij i Inkubator društvenih inovacija. Namjena tog prostora je da bude dom mladih koji će u njemu učiti kako stvoriti i producirati multimedijske sadržaje te razvijati svoja znanja u matematici i fizici, a uza nj je planirana i izgradnja znanstvenog parka.

Pojačana briga vodit će se i po pitanju zdravlja mladih pa će se opremiti i modernizirati novljanska ginekološka ordinacija. Na koncu, u planovima novljanske gradske uprave, svakako treba navesti i namjeru pretvaranja Područne škole Bročice, koja trenutno ima četiri niža razreda, u osnovnu školu s osam razreda, izgradnju Centra za cjeloživotno obrazovanje koje će provoditi Pučko otvoreno učilište te, naravno, daljnji rad s udrugama mladih i za mlade pri pisanju i provođenju EU projekata. Provode i projekt „Biram Novsku“, uz 20 tisuća kuna potpora za samozapošljavanje onima koji se u Novsku dosele iz neke od europskih zemalja. Inače, Grad Novska je među rekorderima i po visini potpora za samozapošljavanje u zemlji – uz 55 tisuća kuna, koliko dodjeljuje HZZ, Grad poduzetnicima početnicima za pokretanje posla dijeli po 45 tisuća kuna, a za područje gaming industrije i 65 tisuća.

Valpovo: Naknade roditeljima djece koja se nisu uspjela upisati u jaslice ili vrtić, pomažu školarcima i mladim sportašima…

Valpovo se nalazi u Top 10 prema udjelu izdvajanja iz Proračuna 2020. za porodiljne naknade i opremu novorođenčadi (0.72 posto sredstava), kao i porastu izdvajanja za tu namjenu u 2020. godini u odnosu na 2017. (312.22 posto, 90.000 – 281.000 kuna). U Top 20 je prema dva per capita izračuna, izdvajanju u 2020. za roditelje novorođenčadi i opremu beba po glavi stanovnika (37.92 kune) i po broju novorođenčadi (75 beba, 4.946.67 kuna)…

U nizu demografskih mjera, osim spomenutih naknada, naročito značajna je i ona kojom se olakšava roditeljima djece koja ostvaruju pravo, ali se nisu uspjela upisati u jaslice ili vrtić zbog popunjenosti kapaciteta te im se mjesečno osigurava naknada od 700 kuna. Gradska uprava najavila i aktivan rad na dodatnom proširenju vrtićkih kapaciteta što također predstavlja samo nastavak već pokrenute i zahuktale demografske politike koja uključuje i sufinanciranje boravka djece u valpovačkim, ali i vrtićima drugih jedinica lokalne samouprave, naknade za novorođenčad, spomenute jednokratne naknade za osnovnoškolce, prijevoz učenika i studenata…

Brigu o mladima Grad Valpovo, između ostalog, pokazuje i kroz dodjelu jednokratnih novčanih potpora učenicima osnovnih škola u iznosu od 300 kuna po učeniku, a koje se dodjeljuje u svrhu nabavke udžbenika, školskog pribora i sličnih potrepština. Pravo na tu potporu imaju svi učenici od prvog do osmog razreda Osnovne škole “Matije Petra Katančića” iz Valpova i OŠ “Ladimirevci” uključujujući i đake područnih škola.

U našoj nedavno objavljenoj analizi pisanoj na temelju podataka Ministarstva financija, i prema udjelu izdvajanja za stipendije, Grad Valpovo plasirao se među deset najbolje rangiranih hrvatskih gradova. Konkretno, u 2020. godini izdvojio je 591,9 tisuća kuna odnosno 1,15 posto budžeta. U Valpovu se stipendije dodjeljuju nadarenim učenicima i onima s nepovoljnim socijalnim statusom, a mjesečni iznos je u oba slučaja 400 kuna. Studentske stipendije, koje se dodjeljuju redovitim studentima sveučilišnih i stručnih studija i to unutar tri kategorije (za studente prve godine studija, nadarene studente i za studente po socijalnom statusu), iznose mjesečnih 700 kuna.

Grad Valpovo, prema našoj nedavnoj analizi podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna gradova u 2020., nalazio se u Top 10 po rastu izdvajanja za sport u toj godini u odnosu na izdvajanja za sport u 2019. (konkretno 98.14 posto više uloženoga novca za potrebe sporta). Među vodećih su i 20 hrvatskih gradova koji su u 2020. u usporedbi s 2017. najviše (119 posto) povećali proračunska izdvajanja za potrebe sporta. Kroz provedbu brojnih sportskih aktivnosti naročita pažnja se, kako ističu u Gradu, pridodaje djeci i mladima s ciljem promicanja zdravog načina života i podizanja svijesti cjelokupne zajednice o potrebi za kretanjem i fizičkim aktivnostima. U okviru svojeg djelovanja Grad Valpovo financira brojne aktivnosti sportskih udruga i njihovih djelatnika, podmiruje u cijelosti njihove režijske troškove, redovno ulaže u obnovu i izgradnju novih igrališta i sportskih objekata. Isto tako, gradonačelnik redovito nagradi sportaše i sportašice koji postignu uspjeh na sportskom području, a sve naravno u cilju povećanja standarda i privlačenja na bavljenje sportom, posebno što većeg broja djece predškolskog i školskog uzrasta. Tijekom 2020. Grad je za financiranje sporta izdvojio 3,7 mil. kuna.

-Ulaganje u sport smatram nužnim za razvoj naše zajednice, sport nije samo fizička aktivnost, već je nužan za psihofizički razvoj svakog djeteta i pojedinca. Grad Valpovo unazad četiri godine udvostručio je izdvajanja za sportske djelatnosti udruga i sve više ulaže u sportsku infrastrukturu kako bi našoj djeci omogućili što bolje uvjete za bavljenje sportom, rast i napredak – tvrdi nam Matko Šutalo, gradonačelnik Valpova.

Krk: Najuspješniji grad u borbi s negativnim demografskim trendovima, među rijetkima koji su povećali broj stanovnika…

Grad Krk svoju poziciju u Top 10 naše analize ostvario je porastom izdvajanja za porodiljne naknade i opremu novorođenčadi u 2020. u odnosu na 2019. (41.56 posto, 231.000 – 327.000 kuna). Poziciju u Top 20 drži, pak, kada se radi o udjelu izdvajanja za navedenu svrhu iz Proračuna 2020. (0.55 posto), ali i per capita visinom spomenutih iznosa po glavi stanovnika (47.77 kuna).

Popis stanovništva ove je godine podigao veliku prašinu te zabrinuo i one koji bi donedavno na spomen demografije, a zaista su rijetke sredine koje su uspjele zadržati odnosno povećati broj stanovnika pobudile su zasluženu pažnju javnosti. Samo osam gradova u Hrvatskoj uspjelo se u zadnjih 10 godina othrvati negativnim trendovima, a najuspješniji u toj borbi je upravo Grad Krk. Među osam gradova „u plusu“ našao se i grad koji je, kako pokazuju brojne analize i natjecanja, jedan od najboljih za život u Hrvatskoj i to već godinama. Djeca, roditelji, obrazovanje i mladi ovom su gradu zasigurno jedno od najvažnijih područja i, kako ističu u upravi, u njemu se konstantno podiže razina kvalitete na najvišu točku kako bi se građanima omogućio što kvalitetniji život. Na području Grada Krka djeluju tako dva dječja vrtića, dvije osnovne i srednja škola čiju je izgradnju sufinancirao Grad.

Što se tiče najmlađih, koji su nam i glavna tema, odmah po rođenju kao mjeru pronatalitetne politike osigurava roditeljima jednokratnu financijsku pomoć u nabavci opreme za novorođenčad, a visina iznosa za prvo dijete je 3.000 kuna, za drugo 4.500 te za treće 6.000 kuna. Naknada se povećava za svako sljedeće novorođeno dijete za 3.000 kuna. Gotovo u potpunosti je riješeno pitanje neupisanih mališana u vrtić, a sa 75 posto ekonomske cijene po djetetu Grad sufinancira pohađanje dječjega vrtića.

Početkom svake školske godine dodjeljuje se naknada za nabavu drugih obrazovnih materijala i bilježnica, kao i jednokratna potpora u nabavi udžbenika, radnih bilježnica i bilježnica učenicima srednje škole, dok pravo na 500 kuna naknade imaju svi učenici i učenice s prebivalištem na području Grada Krka. Đacima koji na školovanje putuju prema kopnu Grad sufinancira cijenu prijevoza s 50 posto iznosa.

Programom javnih potreba u području obrazovanja i brige o mladima Grada Krka za 2022. godinu utvrđene su aktivnosti, projekti i programi vezani uz osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, zatim pomoći učenicima i studentima te dodatne pomoći i nagrade obiteljima i učenicima s prebivalištem na području Grada. U Proračunu su predvidjeli: 142.000 kuna za programe u osnovnoškolskom obrazovanju; 980.000 kn za produženi boravak djece u osnovnoj školi; 70.000 kn za dodatne programe u osnovnoj školi; 170.000 kn za kapitalne programe u osnovnoškolskom obrazovanju; 90.000 kn za programe u srednjoškolskom obrazovanju; 140.000 kn za kapitalne pomoći u srednjoškolskom obrazovanju; 510.000 kn za stipendije učenicima i studentima; 200.000 kn za sufinanciranje prijevoza osnovcima; 35.000 kn za nagrade učenicima i sportašima; 100.000 kn za sufinanciranje boravka djece u dječjim vrtićima i jaslicama te 95.000 kn za nabavu poklon-paketa. Ukupna vrijednost Programa iznosi 2.792.000 kuna, s time da se kompletan iznos planira namiriti iz općih prihoda i primitaka.

Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir odabrana je za jednog od sudionika programa Škola budućnosti za sezonu 2021./2022. pa su i protekle školske godine nastavili sa započetom izradom chatbotova u sklopu projekta.

Dijele se dakako i stipendije redovitim učenicima srednjih škola i studentima, pri čemu je iznos mjesečne stipendije za studente 700, a za učenike 500 kuna. Uz to, stipendije dobivaju i postdiplomanti – 1.000 kuna. Budući da Grad Krk stimulira i izvrsnost, iznos od tisuću kuna dodjeljuje se i učenicima generacije, a pored obrazovnih, nagrađuju se i sportska postignuća te mladi sportaši i sportašice mogu, ovisno o plasmanu, dobiti od 1.000 do sedam tisuća kuna. Krk inače je najuspješniji hrvatski grad u borbi protiv negativnih demografskih trendova, a stipendije su jedna od njegovih brojnih demografskih mjera kojima nastoji podići razinu kvalitete života.

U Krku je dovršena i izgradnja POS-ovih stanova čemu se osobito razveselilo tridesetak uglavnom mladih obitelji. Vodi se kvalitetan socijalni program kao i dosljedna briga o zdravlju građana pa Dom zdravlja osim usluga liječnika opće prakse i pedijatra pruža i usluge raznih specijalističkih pregleda. Dostupni su također i razni sadržaji kulturnog i zabavnog karaktera, poput Interpretacijskog centra pomorske baštine otoka Krka, dobro opremljenog i iznimno posjećenog kina, a na području Grada aktivno je i preko stotinu udruga koje doprinose obogaćivanju društvenog života za čije djelovanje Grad Krk izdvaja dobar dio proračunskih sredstava, preko tri milijuna kuna, donosi Gradonačelnik.hr

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. prosinac 2022 19:53