KLIMATSKI NEUTRALNA EUROPA

Europskim ‘Valom obnove‘ do bržeg oporavka

Postizanje klimatski neutralnog kontinenta cilj je Europskog zelenog sporazuma kao vrlo ambicioznog paketa mjera koji bi donio koristi europskim građanima i poduzećima
Renovation 1

Europska unije se obvezala postati klimatski neutralna do 2050. godine i tako biti svjetski predvodnik u tom području. Kako bi se taj cilj postigao, iznimno je važna bolja usklađenost nacionalnih energetskih sustava na zajedničkom EU tržištu radi učinkovitog procesa dekarbonizacije. Poručila je to Kadri Simson, povjerenica za energetiku Europske komisije na nedavnoj održanoj konferenciji Jutarnjeg lista u Zagrebu 'Energetika 2021.'.

Naime, postizanje klimatski neutralnog kontinenta cilj je Europskog zelenog sporazuma kao vrlo ambicioznog paketa mjera koji bi donio koristi europskim građanima i poduzećima. Korištenje obnovljive energije znači smanjenje emisija stakleničkih plinova, diverzifikaciju opskrbe energijom i smanjenu ovisnost o fosilnim gorivima i s njima povezanim tržištima (posebno nafte i plina). Rast obnovljivih izvora energije također može potaknuti zapošljavanje u EU stvaranjem radnih mjesta u novim 'zelenim' tehnologijama. Dodatno, kako bi do 2050. postigla klimatsku neutralnost, odnosno do 2030. smanjila emisije stakleničkih plinova, Europi će trebati integriraniji energetski sustav koji će se oslanjati na brzu elektrifikaciju i dvostruko veći udio proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, a bit će potrebna i dekarbonizacija plinskog sektora te šira primjena inovativnih rješenja.

Kako bi se omogućila takva tranzicija, čak 30 posto iz višegodišnjeg proračuna EU-a i paketa oporavka vrijednih 1,8 bilijuna eura bit će usmjereno na zelenu tranziciju, odnosno radi se o najvećoj ikad javnoj podršci klimatskim akcijama i energetskoj tranziciji u Europi. Najveći instrument paketa, Instrument za oporavak i otpornost od 672,5 milijardi sa svojim 37-postotnim izdvajanjem za klimu usmjerit će 249 milijardi eura na ulaganja vezana uz klimu i čistu energiju.

Povjerenica Simson istaknula je da bi države članice, kako bi iskoristile pogodnosti Instrumenta, trebale podnijeti planove oporavka i otpornosti s konkretnim reformama i investicijskim prijedlozima, usklađenim s izazovima koji se spominju u preporukama Europskog semestra i nacionalnim energetskim i klimatskim planovima i planovima pravedne tranzicije.

Osim bitnih prilagodbi u izvorima energije za energetske sustave, za Hrvatsku je iznimno važna i strategija 'Val obnove' za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada, s obzirom na važnost njihove obnove, ali i svih onih koje su nastradale u potresima tijekom 2020. godine, istaknula je povjerenica Simson. Strategija ima za cilj da se u sljedećih deset godina barem udvostruče stope obnove zgrada pa samim time osigura veća energetska učinkovitost i učinkovitost resursa. Do 2030. moglo bi se obnoviti 35 milijuna zgrada i otvoriti do 160 000 dodatnih zelenih radnih mjesta u građevinskom sektoru.

Naime, zgrade u Europi jedinstvene su jer odražavaju svu njezinu raznolikost, ali mnoge od njih su stare i energetski neučinkovite. Više od 220 milijuna zgrada, što je približno njih 85 posto, izgrađeno je prije 2001., a većina će ih biti u funkciji i 2050. Te zgrade nisu dobro opremljene ni za podnošenje klimatskih promjena koje se osjećaju već sada, kao što su povećanje temperature i ekstremni vremenski uvjeti. Zgrade troše oko 40 posto energije koja se ukupno potroši u EU-u i uzrokuju 36 posto emisija stakleničkih plinova iz energije.

Također, obnovljeni stanovi koji su energetski i resursno učinkoviti smanjit će račune za energiju i pozitivno utjecati na zdravlje, udobnost i dobrobit. Obnova je time ujedno prilika za 34 milijuna Europljana koji si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje svojeg doma.

Dodatno, osim ekoloških prednosti, obnova zgrada stvara lokalna radna mjesta i potiče prijeko potrebna ulaganja u gospodarstvo. Komisija procjenjuje da u građevinskom sektoru EU-a ima potencijala za otvaranje još 160 000 zelenih radnih mjesta do 2030. godine.

Komisija će poduprijeti nacionalna, regionalna i lokalna tijela kako bi iskoristili sva dostupna financijska sredstva, uključujući bespovratna sredstva i subvencije, tako da početna ulaganja usmjere tamo gdje su najpotrebnija. Trebalo bi početi s javnom i privatnom socijalnom infrastrukturom, javnim administrativnim zgradama, socijalnim stanovima, kulturnim ustanovama, školama, bolnicama i zdravstvenim ustanovama i time stvoriti veliku potražnju za obnovom.

Više informacija na:

https://ec.europa.eu/clima/policies/strategies/2050_en

https://ec.europa.eu/energy/topics/energy-efficiency/energy-efficient-buildings_en

https://www.buildup.eu/en/news/overview-integrated-kits-building-renovation

https://www.buildup.eu/en/practices/publications/levels-european-framework-sustainable-buildings

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. rujan 2021 19:25