Mnoge izbjeglice iz Ukrajine uspjele su ponijeti i gotovinsku štednju, ali to im malo znači jer je mahom u nacionalnoj grivnji koju ne mogu tek tako zamijeniti za eure ili neku drugu valutu.
Ukrajina je zamrznula tečaj na prijeratnoj razini, po kojem euro vrijedi 33,83 grivnje, obustavila je većinu trgovanja valutama i uvela moratorij na plaćanja u stranoj valuti, osim za one koje su u službi ratnih napora zemlje. No, kolika je vrijednost grivnje bankama i mjenjačnicama, čini se, teško je utvrditi pa nerado uzimaju novac u ukrajinskoj valuti, a oni koji to čine obračanavaju je po znatno nižoj vrijednosti ili uz visoke naknade. Tako je nedostatak gotovine postao velik problem za izbjeglice iz Ukrajine, osobito u Poljskoj.
Crno tržište
Oni koji su pokušali zamijeniti novac, piše FT, našli su se u situaciji da moraju izdvojiti 20 grivnji za zlot, dok je prije rata tečaj bio sedam prema jedan. Kako se požalila središnja banka Ukrajine, mnoge su izbjeglice prisiljene prihvatiti tečajeve koji transakcije "čine bezvrijednima".
Sve one koji napuštaju zemlju Središnja banka Ukrajine pozvala je da ostave gotovinu u ukrajinskim bankama i koriste platne kartice za podizanje gotovine ili plaćanje izvan zemlje. "Kod bezgotovinskog plaćanja, tečajevi su mnogo bolji od tečaja na crnom tržištu za gotovinu", rekao je Oleksij Šaban, zamjenik guvernera NBU-a.
Kako bi se donekle ublažio problem, poljska i ukrajinska središnja banka u ponedjeljak su potpisale sporazum kojim se izbjeglicama omogućava konverzija do 10.000 grivnji po osobi, po službenom tečaju od petka. O iznalaženju rješenja za zamjenu ukrajinske valute u eure ovaj su vikend rasporavljale i europske institucije. Europska središnja banka poslala je prijedlog Komisiji prema kojem bi EU trebao jamčiti za pokrivanje rizika od gubitaka na tečajnim razlikama.
"Komplicirano je. Trebamo jamstvo za zamjenu. Ponekad naši pravni okviri pokazuju svoje granice u kriznim vremenima," kazala je Christine Lagarde, predsjednica ESB-a. Bez tog jamstva zamjena valuta bi se smatrala monetarnim financiranjem države, što nije moguće prema ustavu EU. Ostaje otvoreno i pitanje kada bi se s ukrajinskom središnjom bankom mogao postići dogovor o ponovnoj zamjeni grivnji u eure jer se ESB ne želi naći u situaciji da drži veliku količinu novca u ukrajinskoj valuti.
Europska komisija trebala bi uspostaviti mehanizam za financiranje jamstava državama članicama, u iznosu od jedne do tri milijarde eura. Države članice EU izvan eurozone također su zainteresirane za jamstveni sustav, u nadi da će se pronaći usklađeni pristup koji pokriva tečajeve za cijelu Uniju.
Tečajna jamstva
Iz Komisije su pozdravili ove napore, uz poruku da potiču ESB i druge središnje banke u pronalasku rješenja, "kako bi pokazala solidarnost s ukrajinskim izbjeglicama." Uviđavnost je pokazala i Hrvatska narodna banka: pozvala je ovdašnje banke da osiguraju "besplatan pristup osnovnom računu, uključujući i deset nacionalnih ili prekograničnih transakcija u kunama i eurima, bez zaračunavanja naknade".