REPORT GOJKA DRLJAČE

Europska središnja banka priprema potez koji će sve promijeniti, bit će to kraj jedne ere

Hoće li oni koje brine inflacija u ESB nakon dugo vremena nadjačati pobornike stimulansa?

zgrada Europske središnje banke u Frankfurtu

 ANDRE PAIN/AFP

Nakon što su američke Federalne rezerve u srijedu podigle kamate za 0,5 postotnih poena, The Financial Times piše kako je na dizanje kamata napokon (možda) spremna i Europska središnja banka. Ako Europska središnja banka (ESB) u srpnju, kako se najavljuje, podigne kamatu, to će značiti kraj ere negativne cijene zaduživanja koja je trajala osam godina, što će dovesti do krupnih promjena na financijskim tržištima te u europskoj realnoj ekonomiji.

Iako se gomilaju dokazi kako ESB mora učiniti nešto da zaustavi inflaciju, koja je u EU dosegla 7,5 posto u travnju, eksperti ESB-a i Vijeće koje donose odluke nisu bili skloni zaoštravanju monetarne politike jer se boje posljedica zaokreta u neuspješnijim članicama, kao i velikom broju europskih kompanija koje imaju problema sa servisiranjem dugova. Tek kad je postalo potpuno jasno da ESB jako kasni s mjerama za zaustavljanje inflacije u odnosu na centralne banke Britanije i Sjedinjenih Država, porasla je sklonost za dizanje kamata, pogotovo jer je jasno kako će se posljedice invazije u Ukrajini tek vidjeti u budućim službenim statističkim izvješćima te je sasvim moguće da naraste broj članica EU s dvoznamenkastom stopom rasta cijena.

Međutim, iako je sve jasnije kako dilema za ESB više nije birati između inflacije i recesije, nego između visoke inflacije s recesijom praćene stagflacijom i zaustavljanja inflacije uz privremenu recesiju, ipak je neizvjesno hoće li predstavnici članica u EU izglasati dizanje kamata, kao i monetarno zatezanje kroz prodaju vrijednosnica koje je ESB nagomilala u svojoj bilanci kako bi stabilizirala financijska tržišta i poticala ekonomiju. Naime, još od zadnje financijske krize u osnovi se ključne odluke u ESB-u donose preglasavanjem, a pobornici monetarnih stimulansa neprestance su s lakoćom preglasavali pobornike normalne monetarne politike s osjećajem za pojam fiskalne odgovornosti. Niti sad nije sigurno da je inflacija od čak 7,5 posto dovoljno uvjerljiva da natjera predstavnike neuspješnijih članica EU u ESB-u da glasaju za dizanje kamata, jer bi u tom slučaju dramatično narasla cijena zaduživanja njihovih država, a još više kompanija.

U tom slučaju pitanje je, primjerice, mogu li zemlje kao što su Italija i Grčka izbjeći nacionalne bankrote. Ipak, s obzirom na to da sad čak i stručnjaci ESB-a postaju advokati barem blagog zaoštravanja monetarne politike, predstavnici neuspješnijih članica mogli bi biti stisnuti uz zid. Glavni ekonomist ESB-a Philip Lane, kao i član izvršnog odbora Fabio Panetta, sad signaliziraju dizanje kamata u mjesecima koji dolaze. Ukratko, u ESB-u trebamo očekivati nešto što se može nazvati veliko povijesno preglasavanje oko odluke o zaoštravanju monetarne politike, koja ne bi bila ciljana samo zaustavljanju rasta cijena, nego i očuvanju stabilnosti zajedničke valute, eura.

Ono što pomalo brine jest činjenica da su godinama ESB-om glasački dominirali predstavnici monetarnih stimulansa, tako da sad čak i u slučaju odluke o dizanju kamata prije treba očekivati minimalističko djelovanje ESB-a, nego značajne poteze. Primjerice, američki Fed je dosad već dva puta dizao kamate (0,25 i 0,50 postotnih poena) te su najavili agresivno smanjivanje bilance kao i nova dizanja kamata (možda čak i 0,75 posto), a ESB tek raspravlja o možebitnom dizanju kamate za 0,25 postotnih poena u srpnju. Treba voditi računa da je aktualna inflacija trenutačno čak 30 puta viša od dizanja kamate od 0,25 postotnih poena, kako npr. najavljuju potpredsjednik izvršnog odbora ESB-a Luis de Guindos, pa čak i Njemica Isabel Schnabel. Je li pomak od 0,25 postotnih poena uopće dovoljan, ako je inflacija već sad 7,5 posto?

Ono što je trenutačno intrigantno jest da najviše rangirani eksperti ESB-a sad priznaju da sve ove godine mjere poticajne politike nisu nešto što bi trebali smatrati normalnim. Naime, glavni ekonomist ESB-a Lane naziva dizanje kamata iznad nule te ciljanje inflacije od 2 posto "normalizacijom" monetarne politike. Pitanje je vremena kad će se otvoriti pitanje odgovornosti za predugo vođenje eksperimentalne monetarne politike, nakon kojega je ta "normalizacija" za mnoge u EU postala previše opasna.

Bilo kako bilo, još uvijek je vrlo nejasno kako će izgledati veliko povijesno preglasavanje o zaokretu monetarne politike.

image

Ilustracija pokazuje kako su pretežito do prije nekoliko mjeseci glasali predstavnici država u Vijeću ESB-a. Sad se očekuje da bi se neki s lijeve strane, a bliže središtu, ipak mogli zbog straha od inflacije prikloniti pobornicima normalne, odnosno uobičajene monetarne politike, koji su cijelo vrijeme bili skeptični prema monetarnim superpoticajima

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. lipanj 2022 18:07