PONESTAJE NAM SREDSTAVA

Europa u obrani od energetske krize potrošila 792 milijarde eura: Izračunato koje zemlje su najviše dale

Hrvatska je među deset promatranih zemalja s najmanjim udjelom u BDP-u

Charles Michel, Ursula von der Leyen i Volodimir Zelenski

 Kenzo Tribouillard/Afp

Europske države potrošile su ili pripremile za potrošnju u borbi s energetskom krizom od rujna prošle do siječnja ove godine ukupno 792 milijarde eura, izdvajajući između 0,6 posto i čak devet posto svoga BDP-a, izračunala je think-tank organizacije Bruegel.

Njemačka je, prema istome izvoru, s potrošenih i odvojenih 268 milijardi eura u energetskoj krizi apsolutni rekorder među europskim državama po apsolutnom iznosu, ali i druga po udjelu te potrošnje od 7,5 posto u BDP-u, odmah iza Slovačke kojoj je za hitne nabave plina, sirove nafte i druge energetske mjere trebalo devet posto BDP-a.

Iznad pet posto godišnjeg BDP-a za borbu s energetskom krizom trošile su i Malta, Danska, Italija, Austrija, Litva, Bugarska i Grčka. Gledano kroz apsolutne iznose, najviše su poremećaji u opskrbi plinom, sirovom naftom i rast cijena električne energije na Starom kontinentu koštali, uz Njemačku, i Veliku Britaniju (103 milijarde eura) te Italiju i Francusku koje su potrošile gotovo 100 milijardi eura.

Za Hrvatsku Bruegel donosi podatak o troškovima ‘hrvanja‘ s energetskom krizom od 1,8 milijardi eura, što je značajno manji iznos od 2,7 milijardi eura ‘teškog‘ jesenskog energetskog paketa Vladine pomoći građanima, ustanovama i tvrtkama. S udjelom od 3,2 posto BDP-a u korist uklanjanja posljedica rasta cijena energenata i osiguranja potrebnih količina plina, električne energije i sirove nafte, među deset promatranih zemalja s najmanjim udjelom u BDP-u. Osim članica EU i Velike Britanije, Bruegel je analizirao i Norvešku, izdvajajući u osvrtu na dobivene rezultate podatak da je Norveška za borbu s energetskom krizom izdvojila 8,1 milijardu eura.

Po stanovniku, najveći iznos izdvojili su Luksemburg, Danska i Njemačka.

Proračunska potrošnja EU-a na ublažavanje posljedica energetske krize približila se time fond-u EU-a za oporavak od covida 19, teškom 750 milijardi eura.

Većinu iznosa vlade su usmjerile u ograničenje maloprodajnih cijena energije, poput smanjenja PDV-a na benzin ili ograničenja maloprodajnih cijena struje, bilježi Bruegel.

Ta se dinamika mora promijeniti jer državama ponestaje fiskalnog prostora, smatraju u think-tanku.

"Umjesto mjera kojima zapravo subvencioniraju (potrošnju) fosilnih goriva, vlade bi se sada više trebale okrenuti mjerama potpore primanjima dva najniža dva kvintila u distribuciji dohotka i strateškim sektorima gospodarstva", rekao je istraživački analitičar Giovanni Sgaravatti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. travanj 2024 19:03