NOVA STUDIJA

EU već do 2025. godine može postupno prekinuti uvoz prirodnog plina iz Rusije

Razmatrajući povećanje uvoza LNG-ja kao zamjene za ruski plin, u Artelysu tvrde da neće biti potrebno povećavati razinu uvoza
 Axel Heimken/Afp

Europska unija može do 2025. u potpunosti prestati kupovati prirodni plin od Rusije i na druge načine zadovoljiti svoje potrebe za tim energentom, zaključak je konzultantske tvrtke Artelys, od koje je Europska zaklada za klimu (ECF) naručila studiju o izvedivosti prekida uvoza ruskog plina u EU.

"Europa će nastaviti zadovoljavati svoje potrebe za energijom nakon postupnog ukidanja uvoza ruskog plina do 2025. ako primijeni jednu od dvije moguće strategije. Jedna se temelji na ulaganju u povećanje sposobnosti uvoza LNG-ja iznad trenutnih mogućnosti, a druga je strategija na temelju dodatnih ulaganja u mjere energetske učinkovitosti, elektrifikaciju, obnovljive izvore energije i rješenja fleksibilnosti, odnosno ulaganja u mjere koje je i sama propisala u svojem Zelenom planu", navodi se u studiji Artelysa, čiji konzultanti predlažu Europskoj uniji drugu od dvije ponuđene strategije. Upozoravaju, naime, da se dvije spomenute strategije, iako imaju isti cilj, snažno razlikuju po pitanju troškova, emisija CO2 i izloženosti kretanju cijena na globalnim LNG tržištima.

Promjena tokova

Artelys u analizi polazi, među ostalim, od godišnje opskrbe prirodnim plinom od 520 milijardi prostornih metara i potrošnje od 483 milijarde prostornih metara za 2019. godinu. Navodi kako je uvoz plina iz Rusije u 2019. bio 173 milijarde prostornih metara, a ukapljenog prirodnog plina, prije svega iz SAD-a, 107 milijardi prostornih metara. Zatim, podsjećajući da Zeleni plan EU predviđa 2025. potrošnju prirodnog plina u Uniji na razini 403 milijarde prostornih metrara, autori studije zaključuju da će između 2019. i 2025. potrošnja prirodnog plina u Uniji pasti za 17 posto.

Iako je Rusija najveći izvoznik plina u Uniju, značajni izvori dobave su, navode spomenuti konzultanti, i Norveška i Alžir. S druge strane, priznaju da temeljni problemi opskrbe u slučaju da se raskine trgovina plinom s Rusijom postoje za članice Unije Finsku, Latviju, Estoniju i Litvu. Osim spomenutih, ostale članice EU, ali i ostali dijelovi Europe, uključujući i BiH, Crnu Goru, Srbiju i Sjevernu Makedoniju, neće imati problema u opskrbi ako se zaustavi dotok plina iz Rusije, zaključuju konzultanti. Razmatrajući povećanje uvoza LNG-ja kao zamjene za ruski plin, konzultanti Artelysa tvrde da neće biti potrebno povećavati sadašnju razinu uvoza LNG-ja od oko 100 milijardi prostornih metara godišnje ako EU primijeni svoj Zeleni plan. Samim time, prema istome izvoru, nije potrebno graditi nove LNG Terminale u Europi, kao ni infrastrukturu za rasplinjavanje LNG-ja.

Kada je u pitanju mreža plinovoda u Europi, u studiji se napominje da se dotok plina sve više seli s pravca istok - zapad Europe na pravac zapad - istok uz, navodi se, opterećenost plinovoda u Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj od 95 posto.

Da bi se europsku prijenosnu mrežu rasteretilo potencijalnih zagušenja i ojačalo otpornosti plinskog i elektroenergetskog sustava, potrebno je strukturno smanjenje potražnje za plinom, ocjenjuju konzultanti Artelysa.

Loša strategija

U prilog svojoj ocjeni da povećanje uvoza LNG-ja ne bi trebala biti strategija EU, isti izvor upozorava da će cijene ukapljenog plina na svjetskom tržištu biti pod pritiskom pojačane potražnje iz Azije i ograničene globalne ponude. Iznosi se računica prema kojoj 50-postotno povećanje cijena ukapljenog prirodnog plina za EU znači porast troškova nabave tog energenta od 30 milijardi eura. Suglasni su, s druge strane, s prednošću modela plutajućih brodova za prihvat LNG-ja kakav je naš na Krku, da se ti brodovi s pripadajućom infrastrukturom mogu lako rastaviti kada prestane potreba za njima.

U studiji se koriste najave Njemačke, Italije i Poljske o gradnji novih LNG terminala, uz ocjenu da će te investicije, sa stajališta sigurnosti opskrbe, biti "nasukana imovina". U prilog toj ocjeni navodi se da Europski zeleni plan predviđa od 2025. do 2030. dodatni pad potrošnje prirodnog plina za 68 milijardi prostornih metara. Kao izdvojen slučaj po pitanju novih ulaganja u LNG Artelys navodi Finsku, kojoj bi novi terminal bio potreban zbog sigurnosti opskrbe.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 06:18