KAMATE PORASLE

Eskalira kaos s prešutnim minusima: ‘Evo zašto smo 2017. ukinuli tzv. dopušteno prekoračenje‘

Banke su se počele prilagođavati uputama HNB-a, ali i dalje izbjegavaju držati najveće kamate za prešutno prekoračenje od 7,61%
Bankomat Erste banke, Ilustracija
 Vlado Kos/Cropix

Mjesec dana nakon što je HNB pozvao banke da i prije zakonskih izmjena počnu s primjenom novih uputa u pogledu odobravanja minusa na tekućem računu, građanima su počele stizati obavijesti o smanjenim iznosima prešutnog prekoračenja, kao i uvjetima zatvaranja umanjenog iznosa.

Prema obavijesti koju je klijentu poslala jedna banka, početkom listopada bit će mu opozvano prešutno prekoračenje od 30.000 kuna na 22.500 kuna. Pritom je efektivna kamatna stopa čak i malo povećana, s 9,25 na 9,32 posto. Također, za dugovanje nastalo zbog smanjenog limita banka mu nudi otplatu od 12 mjeseci „uz plaćanje fiksne redovne kamatne stope važeće za prešutno prekoračenje po ugovorenom modelu računa“.

U očekivanju zakona

Iz toga proizlazi da, suprotno namjeri HNB-a, banke se i dalje izbjegavaju držati najveće kamate prešutnog prekoračenja od 7,61 posto. Također, prema napucima regulatora da i prije donošenja novog zakona počnu primjenjivati nove standarde, prešutni minusi kod novih ugovora trebali bi biti ograničeni na iznos od 1.500 kuna, dok postojećim klijentima banke moraju ponuditi 12-mjesečnu otplatu smanjenog prešutnog prekoračenja, po istim uvjetima kao i u slučaju ugovorenog dopuštenog minusa, a koja ima samo pet posto klijenata.

Prava prilagodba, očito je, uslijedit će tek onda kad budu usvojene izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju.

Objašnjenje o tijeku prilagodbi zatražili smo od pet banaka – Zaba, PBZ, HPB, RBA i Erste banka – ali odgovor je poslala samo Erste banka, a zajednički odgovor na kraju je ponudila i Hrvatska udruga banaka (HUB).

Erste banka navodi kako je počela s pripremama u skladu sa zahtjevom regulatora, te da je procesu još uvijek u tijeku. No, neovisno o tome, ističu, u slučaju odluke o ukidanju ili korekciji iznosa prešutnog prekoračenja na niže, klijente o tome uvijek obavještava najmanje 30 dana prije primjene. Iako to nije zakonom propisano u slučaju prešutnih prekoračenja, banka dodaje i to da u takvim situacijama klijentima nudi mogućnost otplate iskorištenog iznosa prekoračenja kroz 12 mjesečnih obroka.

„Kratkoročni kredit za refinanciranje odobrava se u sto postotnom iznosu iskorištenog prekoračenja, uz fiksnu kamatnu stopu od 7,3 posto, što predstavlja nižu kamatnu stopu od kamatne stope za korištenje prešutnog prekoračenja, a za ugovaranje ove vrste refinanciranja ne naplaćuje se naknada“, objašnjavaju.

Niska primanja

Za banke, čini se, problem je nastao u prosincu 2017. godine, kada je HNB donio Odluku o efektivnoj kamatnoj stopi. Tada se HUB žalio na uključivanje "nepripadnih troškova poslovanja“, kao što je naknada za vođenje računa, te da je to dovodi „do nedovoljnih kamatnih stopa po prekoračenju za pokriće kreditnih rizika kod manjih odobrenih limita prekoračenja“. Njihova je procjena bila da bi time značajnom broju klijenata slabijih financijskih mogućnosti, za oko njih 140-170.000, prekoračenje po tekućem računu postalo nedostupno.

Poput ostalih banaka, nakon što je razmotrila pravne i ekonomske reperkusije odluke o EKS-u, i Erste banka je donijela odluku o ukidanju tzv. dopuštenog prekoračenja, odnosno uvođenju tzv. prešutnih prekoračenja. Pritom objašnjava kako je, u skladu s tumačenjem Odluke o efektivnoj kamatnoj stopi, u njen izračun na dopušteno prekoračenje uključili naknadu za vođenje računa, što ranije nije bio slučaj.

"Imajući u vidu relativno nisku ročnost na koju se takav proizvod ugovara, (uobičajeno 12 mjeseci, te ograničenje njegove cijene u vidu primjene gornje granice efektivne kamatne stope, nova pravila u velikoj bi mjeri utjecala na ekonomsku isplativost postojanja takvog proizvoda u ponudi banke“, objašnjavaju u toj banci. Dodaju da bi nastavak korištenja tog proizvoda, pod dotadašnjim uvjetima i u dotadašnjem obliku, za značajan dio klijenata bio onemogućen.

Primjerice, kod klijenata koji su koristili dopuštena prekoračenja u relativno malim iznosima, do 3.000 kuna, najviša moguća efektivna kamatna stopa bila premašena i uz primjenu minimalne nominalne kamatne stope banke, pa u takvim slučajevima, "više ne bi mogla odobravati dopuštena prekoračenja".

Objašnjenje HNB-a

HNB podsjeća da je pokrenuo inicijativu za sniženje cijene prešutnih prekoračenja jer je ispitivanjem praksi banaka utvrđeno da je ona prosječno 30 posto viša od cijene dopuštenih prekoračenja.

Prešutna prekoračenja koristi 840.000 klijenata. U pogledu maksimalnog iznosa prešutnog prekoračenja, HNB pojašnjava da se ono odnosi na tekuće račune koje će građani tek otvoriti i da neće moći biti veće od 1.500 kuna.

Međutim, dodaje, ne baš posve jasno: "Ali bit će moguće odobriti dopušteno prekoračenje u bilo kojem iznosu koji svaka banka definira".

Dopušteno prekoračenje, pak, nema ograničenja iznosa, ali ima ograničenje cijene (EKS-a), obvezu cjelovitog informiranja i ugovaranja, kao i opciju postupne otplate u slučaju smanjenja ili ukidanja.

HNB: Nema masovnog otkazivanja prešutnih prekoračenja

Hrvatska narodna banka (HNB) izvijestila je u utorak da nema masovnih otkazivanja prešutnih prekoračenja po tekućim računima građana, povezanih s njihovom regulatornom inicijativom o kojoj su dan ranije izvijestili pojedini mediji, niti prijeti masovna dužnička kriza izazvana promjenom poslovne politike banaka u vezi tih prekoračenja.

Kako se navodi u današnjem priopćenju, slijedom jučerašnjih objava u pojedinim medijima da su banke građanima počele masovno otkazivati prekoračenja po tekućim računima, HNB je zatražio od banaka očitovanje o takvim eventualnim aktivnostima.

"Sve banke koje odobravaju prešutna prekoračenja obavijestile su nas da nisu pokrenule, niti su u tijeku bilo kakva, a pogotovo ne masovna otkazivanja prešutnih prekoračenja po tekućim računima građana povezana s regulatornom inicijativom HNB-a. Jednako tako, nisu u tijeku niti masovna umanjenja odobrenog prešutnog prekoračenja na 1.500 kuna povezana sa spomenutom inicijativom, niti su banke u tom kontekstu pozvale klijente da im odjednom vrate iznos prekoračenja", navode danas iz HNB-a.

Ističu i da nisu točne informacije da banke započinju masovno otkazivati prešutna prekoračenja po tekućim računima građana, odnosno smanjivati odobreni iznos prešutnog prekoračenja na 1.500 kuna.

"Slijedom toga, našim građanima ne prijeti masovna dužnička kriza koja bi mogla biti izazvana promjenom poslovne politike banaka u svezi prešutnih prekoračenja", navode iz HNB-a.

Iz središnje banke napominju da banke periodički provode redovne revizije prekoračenja kako bi uskladile iznos odobrenog prekoračenja s primicima na tekući račun.

Kako napominju, visina odobrenog minusa prvenstveno ovisi o prosjeku primanja u prethodnom razdoblju. najčešće u prethodnih šest mjeseci, pa ako se prosjek primanja mijenja, mijenja se i visina odobrenog prekoračenja. Radi se primjerice o slučaju kada građanin iz statusa redovnog zaposlenja pređe u mirovinu pa mu se priljevi na tekuće račun smanje te banke sukladno svojim politikama umanjuju i iznos odobrenog minusa.

I stoga u slučaju da se nekome prešutno prekoračenje (minus) smanjuje ili ukida, to nije posljedica inicijative HNB-a, već rezultat redovnih aktivnosti banaka koje one uobičajeno provode već godinama, pojašnjavaju iz HNB-a.

"Pojedine banke su nas obavijestile da trenutačno provode takvu uobičajenu redovnu reviziju te su obavijesti koje građani dobivaju vezane uz navedene aktivnosti i ni u kom slučaju ne predstavljaju masovno otkazivanje prešutnih prekoračenja", napominju iz HNB-a.

U HNB-u se osvrću i na medijske napise o kamatnim stopama koje banke obračunavaju na prešutna prekoračenja. Pritom ukazuju na činjenicu da HNB nije utvrdio da ijedna banka obračunava nezakonite kamatne stope, ali je pokrenuo inicijativu za uvođenjem snažnijih zakonskih odredbi koje bi trebale rezultirati sniženjem kamatnih stopa i naknada povezanih uz prešutna prekoračenja.

Primjerice, kamatna stopa od 17,3 posto o kojoj se pisalo u medijima efektivna je kamatna stopa u čiji izračun ulazi ugovorena kamatna stopa za prekoračenje, naknada za vođenje tekućeg računa i eventualne druge naknade koje banka obračunava i naplaćuje vezano uz tekući račun. Upravo zbog toga što zakon ne predviđa ograničenje maksimalne efektivne kamatne stope na prešutna prekoračenja, Hrvatska narodna banka je pokrenula inicijativu za primjenu takvog ograničenja, navode iz središnje banke.

Ukazuju i da je maksimalna efektivna kamatna stopa za dopuštena prekoračenja za razdoblje od 1.srpnja do 31. prosinca ove godine ograničena na 7,61 posto.

"To znači da ukupna cijena za korištenje dopuštenog prekoračenja - kamatna stopa i naknade - ne može biti viša od 7,61 posto. U skladu s regulatornom inicijativom HNB-a, takvo će se ograničenje primijeniti i na prešutna prekoračenja, ali koja se zbog toga neće ukinuti", zaključuju iz HNB-a. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 00:21