Trošak financiranja

ESB zaustavio rast kamatnih stopa, posustaje inflacija, ali bilježi se najveći pad poslovne aktivnosti od početka pandemije covida

‘Gospodarstvo europodručja i dalje slabo, a proizvodnja nastavlja padati‘, kaže Legarde

Christine Lagarde

 Arne Dedert/Dpa Picture-alliance Via Afp

Tek neznatno nižu kamatnu stopu na depozite od Hrvatske poštanske banke (tri posto) ponudila je druga državna banka, Croatia: na tisuću eura iznosi 2,9 posto. Među 17 banaka koje obuhvaća upravo objavljena informativna lista HNB-a još su tri banke izašle s malo privlačnijom kamatnom stopom: Imex banka s dva posto, Agram banka nudi 2,8 posto, a Kent banka 3,1 posto. Kako je o riječ o malim bankama, očita je njihova namjera da iskoriste sadašnje prilike za osvajanje novih klijenata i povećanje svog tržišnog udjela.

Dvije najveće banke, čini se, ostaju pri politikama da im nije osobito važno zadržavanje štediša. Na jednogodišnje oročenje u PBZ-u može se dobiti kamatna stopa od 0,8 posto, a u Zagrebačkoj banci jedan posto. Najnižu stopu, pak, ima Partner banka, samo 0,15 posto.

Popuštanje pritiska

Dugoiščekivana usporedna lista HNB-a donosi kamatne stope na iznos štednje u visini od tisuću eura, dolara i švicarskih franaka na rok od 12 mjeseci. Ponuđeni kriterij jednokratne uplate od 1000 eura za nenamjensku štednju ne obuhvaća sve banke, među ostalim Erste i RBA, koje je moguće pronaći po drugačijim kriterijima. Primjerice, Erste banka nudi opciju višekratnih uplata, a fiksna kamata na godinu dana je 0,3 posto. No, ta je banka nedavno objavila da drugi put ove godine diže kamatne stope na aktivnu štednju, te da će se kretati u rasponu od jedan do tri posto, u odnosu na ranijih 0,3 do 1,3 posto. Riječ je o štednji "s mogućnošću neograničenog broja uplata u razdoblju od 6 do 60 mjeseci".

Dok poslovne banke, ponukane brojnim kritikama, postupno dižu kamatne stope na depozite, Europska središnja banka (ESB) odlučila je zaustaviti ciklus njihova povećanja koji je počeo u srpnju lani. Depozitna stopa, po kojoj banke drže novac kod središnje banke, ostaje četiri posto, a nepromijenjene ostaju i dvije druge ključne kamatne stope.

Glavni razlog mahom očekivanoj odluci je popuštanje inflacijskih pritisaka. U rujnu je prosječna inflacija u europodručju pala na 4,3 posto, nakon što je mjesec ranije iznosila 5,2 posto. U objašnjenju Upravnog vijeća ESB-a sa sastanka u Ateni stoji da je inflacija osjetno pala zbog snažnih baznih učinaka, ali i da je nastavila popuštati temeljna inflacija. Također, prethodna povećanja kamatnih "nastavljaju se snažno prenositi na uvjete financiranja", što guši potražnju i pomaže obuzdavanju inflacije. Podaci potvrđuju i prethodnu procjenu srednjoročnih izgleda inflacije, da će predugo ostati previsoka, ali i da ekonomija sve više posustaje.

Plaće i energija

Odluka o "pauzi" na rast kamatnih stopa uslijedila je u tjednu kada anketa među menadžerima nabave pokazuje najveći pad poslovne aktivnosti od početka pandemije covida-19. Govoreći na konferenciji za novinare, predsjednica ESB-a Christine Lagarde je rekla da je gospodarstvo europodručja i dalje slabo, a proizvodnja nastavlja padati. "Smanjena inozemna potražnja i stroži uvjeti financiranja sve više opterećuju ulaganja i potrošnju", kazala je, dodajući da sektor usluga također slabi jer se industrijska aktivnost prelijeva na druge sektore, a više kamatne stope pogađaju potražnju. No, kako inflacija usporava, realni prihodi kućanstava se oporavljaju, a potražnja za izvozom iz europodručja raste, rekla je, gospodarstvo bi trebalo ojačati u nadolazećim godinama.

Analitičari očekuju da će kamatne stope dugo ostati na povišenoj razini i da se ne treba nadati njihovu spuštanju, barem do ljeta iduće godine.

Hrvatski građani prosječno uštede 73 eura mjesečno

Hrvatski građani u prosjeku mjesečno štede 73 eura, što je tri eura više nego u 2022. Tako pokazuje istraživanje koje je agencija Imas provela u kolovozu za potrebe Erste Groupa. Najveći broj ispitanika (31%) mjesečno odvaja od 50 do 100 eura, a 5% ih uopće ne štedi. Većina štediša (64%) odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca. Prosječna štednja Mađara iznosi 106 eura, Slovaka 125, Čeha 144 eura, a Austrijanaca 307 eura.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. veljača 2024 00:07