Europska središnja banka zadržala je tri ključne kamatne stope na razini iz lipnja, kada je nakon pet godina pokrenula ciklus njihova snižavanja. Kao obrazloženje navodi da su domaći cjenovni pritisci i dalje visoki, da je inflacija cijena usluga povišena te da će ukupna inflacija vjerojatno "ostati na razinama višim od ciljane u velikom dijelu sljedeće godine".
Iako su tvrtke djelomično apsorbirale cjenovne pritiske i ublažile prelijevanje velikog rasta plaća na inflaciju, ESB ocjenjuje da rizici ostaju. Iznova ponavlja i da se neće unaprijed obvezati na bilo koju stopu te da će se pri donošenju odluka voditi podacima, od sastanka do sastanka. Napredak u snižavanju inflacije prema ciljanih dva posto malo je usporio, pa analitičari zaključuju da su potrebni dodatni dokazi prije nego što ESB "pritisne obarač" po drugi put.
U skladu je to i s očekivanjima tržišta koja vjeruju da će do kraja ove godine biti još dva spuštanja kamatnih stopa te pet puta tijekom sljedeće godine. Međutim, ulagači su ujedno očekivali ohrabrujuće poruke o inflaciji, tržištu rada i drugim kretanjima u gospodarstvima, pa su dionice porasle uoči sjednice čelnika ESB-a. To je ipak izostalo, ali ne iznenađuje ima li se na umu da je središnja banka u prošlosti koji put i zažalila zbog toga što je bila odviše konkretna.
Najnovije izvješće pokazuje blagi pad ukupne godišnje stope inflacije u eurozoni, sa svibanjskih 2,6 posto na 2,5 posto u lipnju. Međutim, temeljna inflacija, koja isključuje energiju i hranu, ostala je na 2,9 posto. Posebno zabrinjava rast cijena usluga od 4,1 posto, potaknut povećanjem plaća. Najvišu stopu ukupne inflacije, prema podacima Eurostata, u lipnju je imala je Belgija, 5,4 posto, u Španjolskoj je iznosila 3,6 posto, a u Hrvatskoj 3,5 posto (mjerena HICP-om).
Prema nacionalnom indeksu, potrošačke su cijene u lipnju rasle 2,4 posto, najmanje u tri godine, ali inflacija usluga iznosila je 5,5 posto. Pritom su najviše poskupjeli restorani i hoteli, 9,6 posto, a slijedi obrazovanje s 5,4 posto, zdravlje s 5,1 posto, rekreacija i kultura s 3,7 posto…
Dok mnoge cijene ne posustaju, ima i onih koje padaju već dulje vrijeme. Domaće proizvođačke cijene industrijskih proizvoda, prema podacima DZS-a, u lipnju su pale 4,9 posto u odnosu na isti mjesec lani, a u šest mjeseci u prosjeku su niže za 2,8 posto. To je ponajprije rezultat učinka baznog razdoblja kod cijena energije, a kad se on isključi, proizvođačke su cijene u lipnju rasle 1 posto te 0,8 posto u šest mjeseci.
Uz normalizaciju cijena energenata na svjetskim tržištima i otklanjanje poremećaja u dobavnim lancima, na popuštanje inflatornih pritisaka kod proizvođača, smatraju analitičari, djeluju i slabiji oporavak te potražnja vanjskotrgovinskih partnera.