Mjesečni indeks online oglasa slobodnih radnih OVI, koji redovito objavljuje Ekonomski institut, upućuje na blagi rast potražnje za radnicima, vjerojatno povezano sa sezonskim zapošljavanjem. Indeks je u srpnju bio 1,6 posto veći nego u istom mjesecu lani, dok je u odnosu na lipanj pao 0,9 posto. Od početka godine, međutim, uglavnom je bilježio pad, što upućuje na promjene "u obrascima zapošljavanja radnika u turističkim djelatnostima", u smislu manje zastupljenosti online oglasa.
Najtraženija zanimanja putem oglasa i dalje su ista: prodavač, skladištar, vozač, konobar, kuhar i knjigovođa; samo što su kuhari pretekli konobare i završili na četvrtome mjestu najtraženijih zanimanja. "Tih šest zanimanja zajedno su na godišnjoj razini generirala gotovo tri četvrtine ukupnog rasta broja oglasa", navode analitičari Instituta. Pritom posebno ističu prodavače i kuhare, za čije je zapošljavanje broj oglasa u godinu dana porastao za čak 40, odnosno 38 posto.
U istome razdoblju teleoperateri su zabilježili značajniji pad, kao i radnici u proizvodnji, građevinski radnici i inženjeri strojarstva. Najveći pad na rang-ljestvici najtraženijih zanimanja imali su zidari koji su s 26. mjesta pali na 32. mjesto, a najveći rast zaposlenici u financijama koji su s 23. mjesta godinu dana ranije skočili na 17. Udio oglasa u kojima se tražila srednja kvalifikacija u godinu dana ostao je nepromijenjen, na 62 posto.
Gledano prema regijama, sjeverni Jadran predvodi s brojem pada oglasa s godišnjom stopom od -15,8 posto, a tome je najviše je pridonijelo "smanjenje potražnje za liječnicima, prodavačima, medicinskim sestrama i čistačima". Pozitivan doprinos u toj regiji imali su jedino oglasi za hotelijere/ugostitelje. Istočna Hrvatska imala je skromniji pad od -1,8 posto, središnja Hrvatska bilježi rast od 3,5 posto, a najveći rast broja oglasa prisutan je u Dalmaciji, 17,1 posto.
Da veći broj radnih mjesta popunjavaju stranci pokazuju i posljednji podaci HZZ-a prema kojima je broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u prvih sedam mjeseci 2024. iznosio više od 130 tisuća. Odnosili su se na 371 zanimanje, a najtraženija za koja je izdano pozitivno mišljenje (114 tisuća) bila su iz građevinskih i uslužnih djelatnosti. Najviše zahtjeva pristiglo je iz Istarske i Splitsko-dalmatinske županije, kao i Grada Zagreba.
Imajući u vidu sezonalnost zapošljavanja u Hrvatskoj, već je uobičajeno da u ljetnim mjesecima počinje slabiti potražnja za radnicima te iz mjeseca u mjesec raste stopa nezaposlenosti, u pravilu do siječnja. Službene podatke o kretanju zaposlenosti DZS će objaviti 21. kolovoza, a brojke HZZ-a već upućuju na to da je u srpnju došlo do rasta nezaposlenosti na mjesečnoj razini, za 2957 osoba ili 3,5 posto. Stoga analitičari RBA očekuju da će i podaci DZS-a pokazati blagi rast stope nezaposlenosti, s povijesno niskih 4,7 posto u lipnju na 4,8 posto.
"S približavanjem jesenskih mjeseci očekujemo povratak određenog dijela sezonskih radnika u evidenciju nezaposlenih, što će vratiti registriran broj nezaposlenih na više razine, nakon što je isti u lipnju spušten na dosad najnižu zabilježenu razinu", navode. Međutim, na godišnjoj razini očekuju da će se trend smanjenja nezaposlenih nastaviti po solidnim stopama do kraja godine. U svakom slučaju, ova će godina biti obilježena "snažnim tržištem rada, rastom zaposlenosti i ubrzanjem realnog rasta plaća."
Kada je riječ o broju osiguranika HZMO-a, važnom pokazatelju zaposlenosti, on se u srpnju nastavio povećavati, na godišnjoj i mjesečnoj razini. U odnosu na lipanj ostvaren je rast za 9871 osobu ili 0,6 posto, a predvodi djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, s 4565 novih osiguranika. No, već u kolovozu očekuje se i smanjenje broja osiguranika.