Eko bomba na Žitnjaku: Tvrtka zadužena za oporabu 11.000 tona otpada pred stečajem

Više od 11.000 tona otpada nalazi se na deponiju na zagrebačkom Žitnjaku koji pripada tvrtki e-Kolektor. Ima tu svega, od plastike, stakla te glomaznog otpada, a trošak zbrinjavanja tog silnog smeća otprilike bi mogao iznositi 22 milijuna kuna - što će na kraju vrlo vjerojatno platiti građani.

Naime, tvrtka je 3. veljače otvorila stečajni postupak zbog “nemogućnosti plaćanja, blokade računa, te vrijednosti imovine koja je manja od dospjelih obaveza”, a kako doznajemo, imaju nepodmireni porezni dug koji je u studenome iznosio 3,5 milijuna kuna. Uz to, krajem siječnja su i radnici prestali dolaziti na posao, tako da je zapravo samo pitanje vremena kada će tvrtka i službeno proglasiti stečaj.

Ranko Šuvar / CROPIX

Dvorište tvrtke E-kolektor

Problem

Inače, u takvim scenarijima firma u pravilu ima važeću policu osiguranja koja pokriva dio troškova koji ostanu u slučaju gašenja poslovanja, no e-Kolektoru je ta polica istekla prošli tjedan, odnosno 12. veljače. Prema tome, zbrinjavanje otpada koji je ostao iza njih će vrlo vjerojatno pasti na teret države, odnosno poreznih obveznika, iako je e-Kolektor bio plaćen da taj posao odradi. Iako nije poznata točna cifra zbrinjavanja, naši sugovornici iz industrije gospodarenja otpadom kažu kako bi to otprilike koštalo do 2000 kuna po toni, odnosno ukupno 22 milijuna kuna. Pokušali smo zato doći do nekoga iz e-Kolektora da nam objasni tko će i kako na kraju zbrinuti taj otpad. Poslali smo upit te nazvali direktora društva, no do zaključenja ovoga broja nismo dobili odgovor. Ipak, od izvora unutar tvrtke uspjeli smo doznati kako nije izvjesno da će e-Kolektor podmiriti trošak zbrinjavanja.

Ranko Šuvar / CROPIX

Dvorište tvrtke E-kolektor

- Račun je u blokadi i svim radnicima nisu isplaćene zadnje dvije plaće za siječanj i prosinac. Zapravo se samo čeka pokretanje stečaja kako bi se oprale ruke od svega - kaže nam naš izvor te dodaje da su financijski problemi počeli u vrijeme kada je krenuo raspad Agrokora.

Naime, e-Kolektor je s radom krenuo 2014. godine, a u osnovali ga Tisak, koji je tada bio u vlasništvu Ivice Todorića, i poduzetnik Ilija Špikić iz Jastrebarskog koji je među prvima u Hrvatskoj sredinom 1990-ih krenuo u biznis s otpadom. Tri godine kasnije e-Kolektor je kupila Energia Naturalis, krovna tvrtka grupacije Prvo plinarsko društvo (PPD) na čijem čelu je Pavao Vujnovac. Te iste godine je pak pokrenut i postupak pokretanja predstečajne nagodbe. Na kraju 2018. godine društvo Energia Naturalis je izašlo iz vlasničke strukture, a posljednje revizorsko izvješće pokazuje da je na kraju te godine e-Kolektor bilježio gubitak od skoro 5 milijuna kuna. Kako tvrtki sada prijeti stečaj, kao moguća tvrtka nasljednica spominje se Green team recycling d.o.o., a tu indiciju podržava činjenica da je njihova direktorica Ivana Lisac koja je prije toga radila u e-Kolektoru.

Očitovanja

Jedan od zadnjih velikih ugovora su sklopili u veljači 2019. s Gradom Zagrebom za posao preuzimanja otpadne plastike, a na njihovoj internetskoj stranici stoji da su im mnoge “poznate hrvatske tvrtke povjerile gospodarenje njihovim otpadom” među kojima su INA, PIK Vrbovec, Konzum, Jamnica te drugi.

Ranko Šuvar / CROPIX

Dvorište tvrtke E-kolektor

Što se tiče današnjeg stanja, iz zagrebačke Čistoće su nam neslužbeno potvrdili kako više nemaju s njima ugovor, a iz Grada Zagreba su nam istaknuli kako im je Državni inspektorat poslao dopis u kojemu traže da se e-Kolektoru ukine dozvola za gospodarenjem otpadom.

- U dopisu traže od nas da napravimo reviziju dozvole zbog promjena okolnosti trgovačkog društ va e-Kolektor. No, mi smo po službenoj dužnosti već ranije poslali zaključak o pokretanju postupka. Isti su zaprimili 12. veljače, dakle prije nego što nam je Državni inspektorat poslao dopis. Tražili smo od njih određena očitovanja i dokumentacije te ćemo odluku donijeti nakon što nam isto dostave - kaže Mirka Jozić, pročelnica gradskog ureda za gospodarstvo.

Ranko Šuvar / CROPIX

Dvorište tvrtke E-kolektor

Gomilanje

No, iz Državnog inspektorata traže da se dozvola ukine što prije, a ne da se čeka rok do 16. travnja kada im po zakonu vrijedi postojeća dozvola kako bi se spriječilo daljnje moguće gomilanje otpada. Nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike vjerojatno će preko treće osobe morati zbrinuti svih 11.000 tona otpada. Taj proces, pak, neće biti tako brz jer je prvo potrebno proći niz procedura, od proglašenja stečaja, pa do uključenja ministarstva te konačno raspisivanja natječaja i odabira firme. To znači da će ova eko bomba tako dugo stajati na Žitnjaku.