Ulaganja Europske investicijske banke u Hrvatsku premašila deset milijardi eura

Grupa Europske investicijske banke (EIB) uložila je dosad u projekte u Hrvatskoj više od 10 milijardi eura, a snažna podrška gospodarstvu i zajednici nastavit će se i u budućnosti, istaknuto je u utorak na konferenciji te kreditne institucije EU-a u izravnom vlasništvu država članica.

Konferencija "10 godina lokalno, 10 milijardi snažno: ulaganje u održivi rast Hrvatske", organizirana je u povodu desete obljetnice otvaranja EIB-ova ureda u Hrvatskoj, a od početka poslovanja EIB Grupe u Hrvatskoj 1977. godine, financiranje je ove godine premašilo 10 milijardi eura, od čega 8,09 milijardi "otpada" na EIB, a 2,02 milijarde eura na Europski investicijski fond (EIF).

Time su, istaknuto je, podržani projekti ključne infrastrukture, mala i srednja poduzeća, urbana obnova gradova, izgradnja modernih bolnica i obrazovne infrastrukture, osnažena je i stabilnost elektroenergetske mreže, a tu su i projekti izgradnje novih izvora obnovljive energije.

Konkretni projekti primjerice uključuju financiranje izgradnje Pelješkog mosta, vjetroelektrane Korlat, okvirni zajam za revitalizaciju željeznica od 400 milijuna eura, što je dio programa od 900 milijuna eura, a tu je i značajno financiranje gradova - 207 milijuna eura za Zagreb za projekte obnovljivih izvora energije, priuštivog stanovanja i javnog prijevoza te 71 milijun eura za Split, uključujući projekt Žnjan.

Lani financiranje dosegnulo rekordnih 1,24 milijarde eura

Lani je financiranje EIB Grupe u Hrvatskoj dosegnulo rekordnih 1,24 milijarde eura, što je na razini 1,4 posto hrvatskog BDP-a, a uključuje i 721 milijun eura za projekte iz područja održivosti okoliša te borbe protiv klimatskih promjena.

Potpredsjednica EIB-a zadužena za operacije u Hrvatskoj Teresa Czerwinska je poručila da će EIB nastaviti podržavati zelenu tranziciju Hrvatske, digitalizaciju i projekte društvene infrastrukture, kako bi osigurala prosperitet, povećala konkurentnost i zadržala hrvatske talente.

Kod podrške malim, srednjim i srednje kapitaliziranim poduzećima naglasila je važnost suradnje s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) te vodećim poslovnim bankama. Tu je i važna uloga HBOR-a kao partnera EIF-a u jačanju inovacijskog ekosustava, od čega su korist imali brojni startupovi i brzorastuća poduzeća.

Okupljene je pozdravila i voditeljica ureda EIB-a u Hrvatskoj Slađana Ćosić, rekavši kako je otvaranje EIB-ova ureda u listopadu 2015. označilo novu eru bliže suradnje i snažnijeg partnerstva s hrvatskim gospodarstvenicima i institucijama.

Primorac: EIB vidimo kao strateškog partnera

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac je istaknuo da EIB nije značajan samo zbog financiranja, već i tehničke i savjetodavne pomoći te stručnih kapaciteta, pri čemu je podsjetio na projekt osnivanja "fintech huba" u Hrvatskoj, za koji im je EIB-ov tim u potpunosti na raspolaganju.

Rekao je da je Hrvatska u proteklih desetak godina, od osnivanja EIB-ova ureda, učinila transformacijski iskorak - od vremena procedura makroekonomskih neravnoteža i prekomjernog proračunskog manjka te neinvesticijskog kreditnog rejtinga - do trenutnog A kreditnog rejtinga po sve tri vodeće agencije, kao i članstva u eurozoni, Schengenu i Europskom stabilizacijskom mehanizmu.

Istaknuo je da je Hrvatska na pragu ulaska u Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), koju vidi kao doslovno "posljednji filter". "Ukoliko je bilo što od reformskih procesa i institucionalnih i zakonodavnih unaprjeđenja još uvijek moguće, učinit ćemo to upravo u okviru ulaska u ovu važnu organizaciju", poručio je Primorac.

No, naglasio je i važnost daljnjeg jačanja produktivnosti gospodarstva, međutrgovinskih odnosa i privlačenja stranih ulaganja, kao i potrebu rada na tome da se u Hrvatskoj živi još bolje, uz još kvalitetnija i bolje plaćena radna mjesta.

"Tu vidimo EIB kao strateškog partnera", poručio je.

Izložba fotografija otvorena do 31. listopada

Konferencija je organizirana u partnerstvu s Europskom komisijom (EK) i uredom Europskog parlamenta (EP) u Hrvatskoj, a videom joj se obratio predsjednik Odbora EP-a za industriju, istraživanje i energetiku Borys Budka. On se također osvrnuo na projekte koje EIB financira u Hrvatskoj, kao što su modernizacija željezničke mreže, kao i one razvoja solarnih i vjetroelektrana, kojima se jača energetska sigurnost. Pritom je ocijenio da hrvatski primjeri mogu poslužiti kao inspiracija za ulaganja EIB-a diljem Europe.

Voditeljica predstavništva EK-a u Hrvatskoj Zrinka Ujević je apostrofirala tri ključna prioriteta Komisije - jačanje jedinstvenog tržišta, produbljenje unije tržišta kapitala te usmjerenost na inovacije i tehnologije.

Rekla je i da kohezijska politika ostaje okosnica dugoročnih ulaganja na "terenu", u okviru koje u financijskom razdoblju 2021. - 2027. Hrvatska na raspolaganju ima oko devet milijardi eura.

Konferenciji je prethodilo i otvorenje izložbe fotografija na Europskom trgu o projektima financiranim sredstvima EIB Grupe diljem Hrvatske, a bit će otvorena do 31. listopada.