Oko 260.000 zaposlenih mladih u dobi do 30 godina zbog nove porezne reforme imat će veća godišnja primanja zbog smanjenja poreza na dohodak za 50 do 100 posto, no mjera za mlade, kako ju je nazvao ministar financija Zdravko Marić, koja bi trebala zaustaviti negativne demografske trendove iseljavanja visokoobrazovnog kadra, neće im donijeti veće mjesečne neto plaće, već će efekt osjetiti tek u kolovozu 2021. godine.
Naime, umanjenje porezne obveze za mlade do 25 godina od 100 posto i za one od 26 do 30 godina za 50 posto do maksimalne godišnje porezne osnovice od 360.000 kuna obračunavat će se po godišnjoj prijavi poreza na dohodak, pa će prvi povrat poreza na dohodak za 2020. godinu ti mladi dobiti tek u kolovozu 2021.
700 milijuna
U prvoj verziji zakonskih izmjena koje su bile na javnom savjetovanju tvrdilo se da će ova mjera direktno utjecati na povećanje plaća mladima te da to ujedno predstavlja i demografsku mjeru čime bi se dao doprinos zaustavljanju trenda odlaska mladih i visokoobrazovanih osoba na rad u inozemstvo te da će to lokalne proračune stajati 800 milijuna kuna. Sada ispada da će to stajati 700 milijuna kuna, a da će demografska mjera imati efekt tek za godinu i osam mjeseci.
Ukupni efekt ove mjere, kako je rekao Marić, iznosi nešto više od 700 milijuna kuna, s time da će država prikupljati porez na dohodak (koji je u punom iznosu prihod jedinica lokalne uprave), a poslije će mladima vraćati preplaćeni porez od lokalnih jedinica.
- Nema kompenzacije za mjeru za mlade i stojimo pri tome, jer smo kroz javno savjetovanje imali dvojbu kako obračunavati tu olakšicu i prema ovome bi obračun išao na godišnjoj osnovi kada dolazi povrat poreza na dohodak, i to je efekt tek od 2021. - rekao je ministar Marić.
Ukupno porezno rasterećenje građana i poduzetnika koje je provela Vlada Andreja Plenkovića od 2017. do 2020. iznosi, prema izračunu Ministarstva financija, 8,87 milijardi kuna, od čega 3,28 milijardi otpada na smanjenje posebnih stopa poreza na dodanu vrijednost, 570 milijuna kuna na porez na dobit, 3,21 milijardu kuna na porez na dohodak, 800 milijuna kuna na doprinose na zdravstveno i mirovinsko osiguranje, 100 milijuna kuna na smanjenje stope poreza na promet nekretninama, 550 milijuna kuna na posebne poreze na motorna vozila, a 367,5 milijuna kuna na trošarine.
Stare i nove stope
Kada je PDV u pitanju, u te četiri godine je smanjena na 13 posto stopa na dječje sjedalice za automobile, isporuku el.energije, javnu uslugu prikupljanja komunalnog otpada, urne i lijesove te određeni repromaterijal, a procijenjeni učinak na smanjenje prihoda proračuna iznosi 350 milijuna kuna godišnje. Od 1. siječnja 2018. povećan je prag za ulazak u sustav PDV-a na 300.000 kuna, omogućen odbitak 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila, dok se od 2019. stopa od pet posto primjenjuje na lijekove, dok se stopa od 13 posto dodatno primjenjuje na dječje pelene, žive životinje, određene prehrambene proizvode (meso, riba, voće, povrće i jaja) te usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača. Konačno, od 1. siječnja 2020. stopa od 13 posto primijenit će se na pripremanje i usluživanje jela i slastica u ugostiteljskom objektu i izvan njega prema posebnom propisu, izjednačit će se oslobađanje od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa te će se povećati prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s tri na 7,5 milijuna kuna.
Neoporezivi primici
Osim ovih pokazatelja, Ministarstvo financija je objavilo i posljednje brojke o rezultatima poreznih rasterećenja od 1. rujna 2019. vezanih za primjenu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, kojima se uvode novi neoporezivi primici - trošak prehrane, trošak smještaja, trošak vrtića, dnevnice. Do 28. listopada poslodavci su isplatili 1,42 milijarde kuna tih neoporezivih naknada, a najviše, 1,27 milijardi kuna, isplaćeno je kao nagrada za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika. Druga najveća stavka jest novčana paušalna naknada za podmirivanje troškova prehrane radnika do propisanog iznosa, koja iznosi ukupno 123 milijuna kuna.
Marić: Najvažnije je da će mladi osjetiti porezno rasterećenje
Ministar financija Zdravko Marić rekao je u subotu kako treba vidjeti kako će ići saborska rasprava vezana uz Vladin prijedlog poreznog rasterećenja mladih ocjenjujući kako su dobra oba načina obračuna poreza na dohodak - i mjesečni i godišnji - te je najvažnije da će mladi tu mjeru osjetiti.
"Vidjet ćemo kako će teći saborska rasprava. Originalno je prijedlog bio da se umanjenje obveze poreza na dohodak obračunava na mjesečnoj razini, a nakon komentara koje smo tijekom javne rasprave dobili od mladih, računovođa, poslodavaca i nekih drugih, odlučili smo se na godišnji obračun. I jedna i druga opcija su, što se nas tiče, dobre. Bitno je da se s tim ide", rekao je Marić za Hinu reagirajući na medijske napise da će mladi do 30 godina veće plaće, zbog poreznih olakšica, imati tek od kolovoza 2021.
Najvažnije je, kaže, da će tu mjeru mladi osjetiti. Smatra i da bi, vezano uz obračun poreza na dohodak, anketa među mladima pokazala različite želje obračuna.
"Mi smatramo da je bolji i efektniji rezultat te mjere kroz godišnji obračun", poručio je i dodao da su otvoreni za raspravu.
I mjesečni i godišnji obračun imaju svoje pluseve i minuse
Navodeći kako je porezna mjera po kojoj bi se porezno rasteretilo mlade umanjenjem obveze poreza na dohodak sto posto za mlade do 25 godina i za 50 posto za one od 26 do 30 godina pobudila veliki interes i za vrijeme javnog savjetovanja, Marić je rekao da su, što se tiče tehničke provedbe te mjere, od početka imali dvojbu na koji se način ona može provesti. Jedno je da se takva vrsta umanjenja porezne obveze od početka obračunava na mjesečnoj razini prilikom isplate mjesečne plaće ili da se ona obračunava u godišnjoj prijavi poreza na dohodak, pojasnio je.
Marić je podsjetio i da je u originalnom tekstu zakona koji je išao u javno savjetovanje stajalo da će to ići na mjesečnoj razini. No, u skladu s nekim komentarima koje su dobili s javnog savjetovanja te komentara koje su dobili i drugim putevima po pitanju mladih i poslodavaca - u tekstu prijedloga zakona koje je Vlada uputila u Hrvatski sabor je da se ide na godišnji obračun.
To bi prema planu, rekao je Marić, krenulo s 1. siječnjem 2020. Porezna uprava će po službenoj dužnosti napraviti obračun te u svibnju ili lipnju 2021. dostaviti rješenja mladima s obračunom povrata.
"To je sadašnji prijedlog", dodao je ustvrdivši kako "obje metode imaju svoje pluseve i minuse".
"Ako idete na mjesečnu razinu onda imate nešto veću mjesečnu plaću i nešto veću kreditnu sposobnost te veću osnovicu za obračun npr. bolovanja i sl. Ako se ide na godišnji obračun, onda se ima transparentniji i puniji obuhvat te se vrlo jasno definira i nema nekih razlika što se tiče same tehnike obračuna. Godišnji obračun daje mogućnost da ta osoba prilikom obračuna dobije puni iznos koji onda na različite načine može koristiti, planirati svoju štednju, ulaganja i sl", istaknuo je Marić. (Hina)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....