Novi biznis

Duhanski div prelazi na marihuanski dim

Najdalje je otišao proizvođač piva Corona koji je već uložio četiri milijarde dolara
Ilustracija
 Profimedia, Abaca

Nema veće zarade od one na ovisnostima bilo koje vrste. Zato ne čudi da baš kad se neka uspije “istjerati” iz kruga poželjnog ponašanja dolazi zamjena na kojoj se opet vrte milijarde diljem svijeta. Naime, dok se sve uspješnije marginalizira cigareta, legalizaciji marihuane daje se vjetar u leđa, odnosno primjenjuje se sistem - sjaši Kurta da uzjaši Murta.

Dapače, pokušava se relativizirati moguća opasnost THC-a i glorificirati navodne benefite kojih, zapravo, kad je o zdravlju riječ, nema, ali zato ima nevjerojatne potencijalne zarade zbog koje su mnogi u stanju “ubiti” svako upozorenje koje ne navodi vodu na njihov mlin. Da se vrag uvijek skriva u novcu, dokaz je i nedavna legalizacija marihuane u Kanadi nakon koje je krenuo val “ulagačkih interesa”. Naime, kompanija Altria, među ostalim vlasnica i Philipa Morrisa, već je krenula u pregovore s kanadskim proizvođačem kanabisa ne bi li duhanski biznis, koji više ne donosi dobit kao nekad, zamijenila nadolazećim “duvanjem marice”. Istina, dogovor još nije postignut, ali činjenica je da su već najave mogućeg posla povećale vrijednost dionica kanadske tvrtke Cronos Grupe, koja se inače bavi proizvodnjom medicinske marihuane, za 30 posto. Kako kanabis pruža više mogućnosti za potencijalnu uporabu nego li primjerice duhan, ne čudi što je i Coca-Cola jedno vrijeme pregovarala o mogućem “uvaljivanju” CBD-a, kanabidiola koji nema psihoaktivni utjecaj, u svoje napitke, ali je, navodno, odustala. No Pepsi-Cola kao i neki proizvođači planetarno popularnih alkoholnih pića i dalje su u razgovorima “za obogaćivanje” svojih proizvoda “novim sadržajem”. Najdalje je ipak otišao proizvođač popularnog piva Corona koji je, kažu svjetski izvori, već uložio oko četiri milijarde dolara u najvećeg proizvođača kanabisa u Kanadi Canopy Growth. Vjerojatno je samo pitanje vremena da Kanađani dobiju i slastičarnice u kojima će se nuditi “veseli muffini”, a proizvođači slatkiša krenu s čokoladama i bombonima s okusom “trave”.

No, ma koliko se “biznis” trudio dokazati da “opasnosti od rekreacije” marihuanom nema, znanost govori drukčije. Naime, u proljeće, prije nego što je Kanada legalizirala marihuanu, Kanadsko liječničko društvo (CMA) pokrenulo je istraživanje čiji su temelj bile velike baze podataka ne bi li se utvrdilo postoje li dokazi o štetnom učinku kanabinoida na fizičko i mentalno zdravlje. Rezultati istraživanja objavljeni u časopisu CMAJ (Canadian Medical Association Journal) pokazali su da, među ostalim, marihuana djeluje loše na psihičko zdravlje, izaziva promjene na mozgu, utječe na kognitivnu funkciju, zatim na ishode trudnoće te, moguće, povećava rizik i za rak testisa. Pritom je istaknuto da šteta ovisi o dužini i učestalosti korištenja kanabisa.

Premda se uporno ponavlja da marihuana ne izaziva ovisnost, kod 10 posto korisnika i to se događa, s tim da se ona povećava s učestalošću korištenja. Također se pokazalo da marihuana utječe na učenje i pamćenje, odnosno na koncentraciju, motoričku funkciju, povećava zaboravljivost... Bilježe se i problemi sa spavanjem kao i smetnje u vožnji. Dokaza nije bilo za promjene u procjeni vremenskog tijeka, verbalnim i jezičnim vještinama, vizualizaciji prostora...

Znanstvenici su utvrđivali i učinak kanabisa na mentalno zdravlje uključujući psihoze, anksioznost, samoubojstva, depresiju, shizofreniju. Pokazalo se da se opasnost od suicida i suicidalnih misli kao i depresije povećava kod “redovitih i teških korisnika”. Postoji povezanost s promjenama na mozgu poglavito s amigdalom i hipokampusom, ali može doći i do smanjenja sive i bijele mase mozga, ugroženo može biti učenje, pažnja, memorija. No nije pronađena promjena u ukupnoj masi mozga. Što se pak tiče zloćudnih bolesti veza postoji s rakom testisa i mokraćnog mjehura dok za druge vrste zloćudnih bolesti nema poveznice. Loš utjecaj marihuane bilježi se na trudnice kod kojih se može povećati rizik za anemiju, a djeca mogu imati nisku porođajnu težinu. Moguće su i komplikacije u porodu, ali i neki zdravstveni problemi u kasnijem životu djeteta. Stručnjaci upozoravaju na dokaze o mogućoj interakciji kanabisa s nekim lijekovima.

“Rekreacija” može povećati i rizik za moždani udar kao i za fibrilaciju atrija, respiratorne probleme uključujući i bule na plućima te emfizem i KOPB, ali i problem s vidom. Da marihuana nije put u zdravlje, govori europska studija od prije godinu dana u kojoj je dokazano da trostruko povećava rizik od smrti zbog visokog krvnog tlaka. Taj se rizik povećava sa svakom godinom uporabe. Pri tom stručnjaci naglašavaju da nisu iznenađeni jer marihuana stimulira simpatički živčani sustav što povećava broj otkucaja srca, krvni tlak te potrebu za kisikom. Osim toga, hitni prijemi u bolnicama potvrđuju slučajeve angine pectoris i srčanog udara povezane s uporabom marihuane.

U kanadskoj studiji naglašava se da su sve te informacije vrlo važne za javno zdravlje, a njima bi se trebao koristiti zdravstveni, ali i policijski sustav s obzirom na veću dostupnost kanabisa u Kanadi nakon legalizacije. Osobito treba razmotriti štete vezane uz mentalno zdravlje i trajne promjene koje mogu nastati na mozgu.

Sve to govori o nužnosti puno snažnije prevencije liječnika koji moraju upozoravati svoje pacijente na moguće štete za njihovo zdravlje odluče li se “rekreirati”. Da je kod uporabe marihuane riječ o zatvorenom krugu, potvrđuje dio istraživanja koje je pokazalo da će ovisnici vjerojatno razviti psihozu, a oni anksiozni češće će razviti ovisnost. Liječnici, kažu znanstvenici, moraju upozoravati da marihuana nije bezopasna, rekreativna tvar osobito u nekim skupinama kod koji već postoji zdravstveni rizik.

U konačnici svi ti zdravstveni rizici mogli bi povećati i troškove zdravstvene zaštite značajno više od očekivanog prihoda od proizvodnje i prodaje, o čemu se u ovom trenutku manje govori. Da je biznis ispred zdravlja, potvrđuje iskustvo s duhanom kojem je dugo trebalo da dobije “naljepnicu” opasan za zdravlje. Nakon nekoliko desetljeća konačno se priznalo da pušenje čini više štete nego li dobrobiti za državne proračune. No, na greškama se očito teško uči jer, po svemu sudeći, istim je putem krenula i legalizacija marihuane, pa se može očekivati da će, nažalost, tek nakon “smrti” doći i “kajanje”.

Tekst u potpunosti preuzet iz tiskanog izdanja Globusa

Globus
Naslovnica Globusa

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. prosinac 2024 22:59