SPOR S HANFOM

Dubravko Grgić: ‘Kada smo počeli razvijati poslove u zapadnoj Europi, i prije presude, shvatili smo da želimo biti Agram grupa‘

zadar 270606
dubravko grgic predsjednik uprave koncerne agram
foto jure miskovic
-arhiva-

Nakon što je Jutarnji list objavio priču o tome kako je nakon pet godina sudskog sporenja završena jedna od najvećih pravnih bitaka državne regulatorno-nadzorne institucije – Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) s grupom osiguravajućih kompanija, Euroherc, Agram Life i Adriatic osiguranje, javio nam se najveći najutjecajniji dioničar tih kompanija Dubravko Grgić, s informacijom kako mu nije jasno zbog čega je nakon presude Visokog upravnog suda Hanfa išla s rješenjem prema kojem moraju ustrojiti poslovnu grupu i imati sve njezine funkcije. Naime, još 2017. godine Euroherc, Agram Life i Adriatic osiguranje digli su tužbu protiv takvog Hanfinog naloga, te je tek ove godine Visoki upravni sud potvrdio Hanfino rješenje. Prema tumačenju najutjecajnijeg poduzetnika hercegovačkih korijena, Grgića, pokrenuli su tužbu protiv Hanfinog rješenja jer im tada nije odgovaralo stvaranje grupe, odnosno provođenje svega onoga što zasnivanje poslovne grupe znači.

– No, kada smo počeli razvijati poslove u zapadnoj Europi, Italiji i Austriji, shvatili smo da želimo biti grupa – ispričao je Grgić te na pitanje zašto je onda Hanfa uopće inzistirala na ovom rješenju - prokomentirao kako mu se ‘čini da nisu znali kako drugačije zatvoriti upravni postupak‘.

Grgić kaže da su i prije presude Visokog upravnog suda te zadnjeg izvršnog rješenja Hanfe formirali grupu, te su već pokrenuli izvješćivanje po nizu informacija koje je i Hanfa zatražila u zadnjem rješenju. Najveći dioničar Agram grupe upozorio je na stranicu Agram grupe, a na kojoj se doista mogu pronaći svi podaci o koncernu Agram odnosno Agram grupi, i to onakvi kakve je tražila i Hanfa. Grgić kaže da su se za ustroj grupe odlučili jer su vidjeli da u zapadnoj Europi nije uobičajeno poslovati kao horizontalna grupacija tj. niz poduzeća čije poslovne funkcije (poput nadzora i kontrole rizika) nisu centralizirane, a sada žele biti grupa.

Indirektni cilj Hanfe, podsjetimo, bio je imati bolju kontrolu nad adekvatnošću kapitala i izloženostima riziku grupe osiguravatelja, što nisu mogli realizirati dok su te kompanije funkcionirale kao tzv. horizontalna grupa odnosno grupa kompanija s neovisnim nastupom na tržištu, iako ih povezuju interesi značajnog dijela dioničara. Stoga je Hanfa išla na donošenje rješenja, nakon čega je uslijedila pravna bitka, da bi prema Grgićevom tumačenju ispalo kako su se okolnosti njihovog poslovanja jednostavno promijenile te sada i sami žele biti grupa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. kolovoz 2022 13:51