Višak opće države iznosio je u Hrvatskoj u 2017. godini 3,15 milijardi kuna, što je prvi suficit od kada se prate ti podaci, dok je udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) pao na 77,5 posto, najnižu razinu od 2012., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Izvješće o proceduri prekomjernog proračunskog manjka i razini duga opće države, objavljeno u ponedjeljak, pokazuje da je u 2017. suficit konsolidirane opće države iznosio 3,15 milijardi kuna, odnosno 0,9 posto BDP-a, dok je godinu ranije zabilježen deficit od 3,2 milijarde kuna, odnosno 0,9 posto BDP-a.
Tako su poboljšani podaci u odnosu na prethodno izvješće, objavljeno u travnju, prema kojemu je suficit iznosio 2,7 milijardi kuna, a potvrđeno je da je lani Hrvatska zabilježila prvi suficit opće države od 2002. godine, od kada se prate ti podaci.
Veliki utjecaj na iznos suficita imao je u 2017. ponovni pad salda državnog proračuna u odnosu na prethodnu godinu, s 3,389 milijardi kuna na 2,29 milijardi, što je rezultat pozitivnih ekonomskih trendova, navodi se u izvješću DZS-a.
Pritom je najveći utjecaj na ostvarenje suficita u odnosu na prethodne godine imalo znatno poboljšanje rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća, kao i povećanje poreznih prihoda, navodi se.
Ističe se i da su lani prikupljeni porezi na proizvodnju i uvoz u iznosu od 71,4 milijarde kuna, što je 5,2 posto više nego godinu dana prije. Zabilježen je, navodi se u izvješću, pad investicija koje su u prošloj godini iznosile 9,9 milijardi kuna, što je 12,1 posto manje nego u 2016.
Osim toga, navodi DZS, na generiranje suficita utjecalo je smanjenje kamatnih rashoda. Lani su, naime, ti rashodi iznosili 9,76 milijardi kuna, što je 9,7 posto manje nego godinu dana prije.
U izvješću se navodi i da je lani zabilježen daljnji rast primarnog suficita opće države, odnosno ostvaren je višak tekućih prihoda u odnosu na tekuće rashode, pa je iznosio 12,9 milijardi kuna ili 3,5 posto BDP-a.
Udio javnog duga u BDP-u najmanji od 2012.
DZS je objavio i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 77,5 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a.
Doduše, dug od 283,3 milijarde kuna veći je za otprilike 1,6 milijardi kuna ili 0,6 posto u odnosu na kraj 2016.
No, kako je gospodarstvo lani poraslo brže, za 2,9 posto u odnosu na 2016. godinu, pao je i udjel javnog duga u BDP-u, i to za 2,7 postotnih bodova u odnosu na kraj 2016., kada je iznosio 80,2 posto BDP-a.
Kao i podatak o suficitu opće države, tako je i podatak o udjelu javnog duga u BDP-u poboljšan. U prvom je izvješću, objavljenom u travnju, taj udio na kraju 2017. bio procijenjen na 78 posto BDP-a.
Suficit proračuna veći je od prvotnih najava, najave za 2018. također dobre
Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u ponedjeljak kako podaci o suficitu opće države pokazuju da je on veći od prvotnih najava te istaknuo da i oni za 2018. godinu nude optimizam u pogledu daljnjeg jačanja javnih financija.
- To je dobar rezultat, a treba izdvojiti troškove kamata - rekao je Marić odgovarajući na novinarska pitanja nakon pregovora o plaćama u javnih službama.
Podsjetio je pritom da je država lani za kamate platila 9,7 milijardi kuna, što je 2,3 milijarde kuna manje nego 2015. godine.
- Možemo reći da je najveći dio konsolidacije proveden u smanjivanju troškova duga, odnosno kamata, a tim smjerom nastavljamo i ove godine - rekao je ministar financija.
Kada se izuzmu troškovi kamata, primarni suficit u 2017. godini iznosi 12,9 milijardi kuna te je tako zamalo dostignut cilj postavljen 2016. godine od 13 milijardi kuna, ali za trogodišnje razdoblje, istaknuo je Marić.
Upitan hoće li i ove godine biti ostvaren višak opće države, odgovorio je kako podaci za prvih šest mjeseci pokazuju da je suficit 1,8 milijardi kuna.
Uljanik neće ugroziti javne financije
Marić je, međutim, upozorio da će na javne financije utjecati rashodi vezani za Uljanik, ali i istaknuo da oni neće ugroziti javne financije kao ni treći krug porezne reforme te proces planiranja proračuna za iduću godinu.
Ukupni iznos koji će država do kraja godine morati izdvojiti za protestirana jamstva povezana s Uljanikom Marić procjenjuje na najmanje 2,5 milijardi kuna.
- Kad se to uzme u obzir, vidjet ćemo kakav će biti konačni rezultat i efekt na javne financije do kraja godine, ali svakako mogu reći da ćemo biti bolji od originalnog plana proračuna s deficitom od 0,5 posto, a i treću godinu zaredom smanjit ćemo udjel javnog duga u BDP-u - rekao je Marić.
Taj je dug, kako je podsjetio, u tri godine smanjen za gotovo 10 postotnih bodova BDP-a. (Hina)