Glas poduzetnika

Država treba 30 milijardi kuna da pomogne spasiti 700.000 radnih mjesta

Zaduženije zemlje od Hrvatske ponudile značajnije pakete mjera za gospodarstvo, a Njemačka daleko veći
Piše: Gordana GrgasObjavljeno: 25. ožujak 2020. 10:48

U prva tri mjeseca od izbijanja koronavirusa u Hrvatskoj je ugroženo oko 185 tisuća radnih mjesta u privatnom sektoru, a ako se kriza produlji na šest mjeseci, ugroženo će biti oko 700 tisuća radnih mjesta, procjenjuje ekonomist Vuk Vuković koji se priključio inicijativi Glas poduzetnika te je u utorak s timom od 10-ak ljudi radio analizu utjecaja krize na radna mjesta.

- U privatnom sektoru je ukupno oko 900 tisuća radnih mjesta, što znači da je, ako se kriza produlji i produbi, ugrožena većina. Trenutačno se to odnosi na ugostiteljstvo, turizam, obrtnike i dio trgovine, a kasnije će se proširiti i na prerađivačku industriju, prijevoz, građevinu i ostalu trgovinu. To ne znači, naravno, da će svi dobiti otkaze, ali je potreban sveobuhvatan paket mjera - kaže Vuković.

Ocjenjuje da bi mjere koje traži inicijativa Glas poduzetnika, koje su potrebne za tih 700 tisuća ugroženih radnih mjesta u šest mjeseci, državu mogle stajati oko 30 milijardi kuna (oko sedam posto BDP-a), u što je uključena i 6-mjesečna potpora za minimalnu neto plaću te oprost u istom razdoblju poreza na dobit te poreza na dohodak i doprinosa, prireza, komunalne naknade, gradskog najma i ostalih lokalnih nameta te parafiskalnih nameta.

Precizno

Preciznije, njegova računica kaže sljedeće. Trošak oslobađanja plaćanja poreza na dobit, doprinosa i prireza te komunalnih naknada, gradskog najma i ostalih lokalnih nameta u prvih tri mjeseca za sve ugrožene bi iznosio 4,3 milijarde kuna, a na vjerojatnijih šest mjeseci otprilike 8,6 milijardi kuna. Za subvencioniranje minimalne plaće treba dodatnih 7,1 milijardu kuna u roku od tri mjeseca, odnosno oko 14,2 milijarde kuna na razdoblje od pola godine. Ukidanje parafiskalnih nameta bi pak bilo jednokratno i iznosilo 4,9 milijardi kuna. To znači, kako su zbrojili, da je trošak tih mjera oko 16,3 milijardi kuna u prva tri mjeseca, a 27,7 milijarde kuna u razdoblju šest mjeseci.

(Kad bi pak Vlada na taj način odlučila intervenirati samo prema najugroženijima - njih 185 tisuća direktno i ekstremno pogođenih, napominje Vuković, brojke bi bile ove: ukupni trošak s ukidanjem parafiskalnih nameta bi bio 8,3 milijarde kuna u razdoblju od tri mjeseca ili 2,1 posto BDP-a).

- To će povećati javni dug, ali o tome ćemo brinuti 2021. godine, sada je potrebno spasiti gospodarstvo - poručuje. Naglašava da odgode tih davanja, nisu dovoljne, to ne daje sigurnost poduzetnicima da će moći nastaviti poslovanje. - Morat će platiti kasnije. Odakle, ako već nemaju i još neko vrijeme neće imati prihoda - pita Vuković, zalažući se za oprost tih davanja. Napominje da su i zaduženije zemlje od Hrvatske ponudile značajnije pakete mjera za gospodarstvo (mjereno udjelom tih paketa u BDP-u), a Njemačka daleko veći. - Objava tih iznosa ima i velik psihološki utjecaj, stvara osjećaj da će sve biti u redu, što je također važno - komentira poteze američke, njemačke, britanske i drugih vlada.

Dok ne bude kasno

Dražen Oreščanin, direktor i suosnivač IT tvrtke Poslovna inteligencija te jedan od pokretača inicijative Glas poduzetnika, otišao je jučer s Hrvojem Bujasom (Crno jaje) pred Vladu. Nakon konferencije za novinare dočekali su tamo ministra financija Zdravka Marića, upozorili da će, kažu, u roku od mjesec dana biti od 100 do 150 tisuća otkaza ako Vlada ne donese adekvatne mjere. - Rekli smo da stojimo na raspolaganju i da nas zove dok nije kasno, prije nego što uslijedi val otkaza jer je rizik krize prebačen na poduzetnike - kaže Oreščanin.

Screenshot Facebook
Dražen Oreščanin (lijevo) i Hrvoje Bujas
 

I glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić jučer je komentirao na N1 televiziji Vladine mjere te je ocijenio da za spas gospodarstva one trebaju biti “puno drastičnije”. Tako i on smatra da za vrijeme trajanja krize s troškove pogođenih poduzetnika treba smanjiti na najmanju mjeru ili svesti na nulu, otpisati, a kreditne obveze koje su nastale prije izbijanja te krize odgoditi. - Minimalna plaća koju država nudi dio je granta koji je potreban gospodarstvenicima - kaže Majetić.

Linker
06. listopad 2020 08:17