Druga 'operacija fine prilagodbe': Marić izdaje obveznice vrijedne 12 milijardi kuna

Na svojoj drugoj “operaciji fine prilagodbe” HNB je od financijskih institucija otkupio vrijednosne papire u iznosu od 9,53 milijarde kuna, a oslobođeni novac iskoristit će se za financiranje proračuna. Na prvoj aukciji održanoj prije malo više od mjesec dana središnja je banka otkupila državne obveznice u iznosu od 4 milijarde kuna.

Premda HNB naglašava da je glavni cilj otkupa državnih obveznica stabiliziranje tržišta te osiguravanje likvidnosti i povoljnih uvjeta kreditiranja, situacija u kojoj se našao proračun upućuje da je to jedini način da se u kratkom roku osigura prijeko potreban novac. Stoga se na relaciji financijske institucije, prije svega mirovinski fondovi, Ministarstvo financija i HNB posljednjih tjedana intenzivno radilo na dogovaranju modela financiranja proračuna.

Za novac koji će im isplatiti HNB mirovinski će fondovi kupiti nove državne obveznice koje Ministarstvo financija planira izdati sljedeći tjedan. Sadašnje procjene pokazuju da bi se država mogla zadužiti za oko 12 milijardi kuna na rok od sedam godina. Kada je riječ o cijeni, neslužbeno se može saznati, očekivanja su da će biti u skladu s kretanjem na tržištu, “pa i malo povoljnija”.

S obzirom na procjenu da je za financiranje rashoda do kraja lipnja potrebno oko 45 milijardi kuna, a porezni prihodi pali su 60 do 70 posto, krajem svibnja ili početkom lipnja očekuje se novi aranžman zaduživanja na domaćem tržištu, vjerojatno iznosa sličnog sadašnjem. Ako se to i realizira, potrebe financiranja države bile bi uglavnom riješene, barem do sredine godine.

Jučerašnja aukcija trezorskih zapisa je pokazala da se financijske institucije već pripremaju za dugoročno zaduživanje države koje nosi i nešto veće prinose od onih koje ostvaruju na kratkoročnim papirima. Država se planirala zadužiti za 500 milijuna kuna na rok od godinu dana, no pristigle su ponude u iznosu od samo 200 milijuna kuna.

Osim toga, Ministarstvo financija je najavilo aukciju za 30. travnja, pri čemu na upis nudi milijardu eura na rok od godinu dana. Tako bi država trebala većim dijelom refinancirati i 15-mjesečne trezorske zapise u iznosu od 1,5 milijardi eura. Financiranje proračuna trebala bi olakšati i očekivana sredstva iz proračuna EU, u iznosu od 1,16 milijardi kuna, ali i krediti Svjetske banke i EBRD-a.