S udjelom obnovljivih izvora energija u potrošnji električne energije od 58,8 posto Hrvatska je među pet članica Europske unije koje su po kriteriju spomenutog udjela ostvarile najveći napredak u zelenoj tranziciji, pokazalo je istraživanje Energetskog instituta "Hrvoje Požar" (EIHP) koje je na energetskoj konferenciji Jutarnjeg lista prezentirao ravnatelj EIHP-a Dražen Jakšić.
- Udio obnovljivih izvora energije (OIE) u Hrvatskoj je među najvišima u Europi. S druge strane, potrebno je povećati udio OIE u toplinarstvu i ubrzati korištenje OIE u prometu kroz upotrebu biogoriva - naznačio je Jakšić, stavivši podatke o "obnovljivcima" u kontekst ukupne energetske slike naše države. Domaći energetski sustav, istaknuo je ravnatelj EIHP-a, siguran je, održiv i konkurentan.
- Imamo dobru povezanost i diverzificiranost sustava, no potrebne su i dodatne investicije u mrežu - ustvrdio je ravnatelj EIHP-a, prema čijim podacima samo Austrija, Švedska, Danska i Portugal među članicama EU imaju veći udio "obnovljivaca" u potrošnji struje od Hrvatske. Pripadajući prosjek EU je 45,3 posto, a ispod prosjeka su, među ostalima, i Italija, Francuska i Mađarska. Iza Hrvatske po spomenutome kriteriju zelene tranzicije su i Njemačka, Nizozemska i Španjolska.
Iznad prosjeka EU
Hrvatska, prema podacima EIHP-a, dobro stoji i kada se kao kriterij uspješnosti u ostvarivanju zelenih ciljeva uzme udio "obnovljivaca" u neposrednoj potrošnji električne energije. Riječ je o udjelu koji se odnosi na potrošnju struje u prometu, industriji i u tzv. općoj potrošnji u kućanstvima, poljoprivredi i graditeljstvu. Po tom kriteriju Hrvatska je s udjelom "obnovljivaca" u potrošnji struje od 28,1 posto na devetome mjestu pripadajuće ljestvice EU i iznad prosjeka Unije od 24,5 posto. Isto se može reći za naš pokazatelj udjela OIE u potrošnji energije za grijanje i hlađenje od 36,2 posto koji je također iznad prosjeka EU (26,2 posto), što nas svrstava u gornji dio ljestvice Unije. No, kada je u pitanju potrošnja energije iz OIE u prometu, prema analizi EIHP-a, nalazimo se na samom dnu.
Prosječan udio OIE u potrošnji energije u prometu iznosi 10,8 posto, dok najbolje pokazatelje imaju Švedska (33 posto) i Finska s 22 posto udjela. Hrvatska je s udjelom od 0,9 posto najlošija u Uniji po pitanju udjela OIE u potrošnji energije u prometu. Iz EIHP-a podsjećaju da je naš cilj do 2030. postići udjel "obnovljivaca" u prometu od 24,6 posto, u potrošnji električne energije od 78,7 posto, a u neposrednoj potrošnji od 42,5 posto.
Podizanje samodostatnosti
Polazeći od ukupne snage proizvodnje u domaćim elektranama od 5295 megavata u 2022. s hidroelektranama kao najvećim proizvođačem snage 2203 megavata, EIHP procjenjuje da će do 2030. instalirani kapacitet biti podignut na 8969 megavata, u 2040. na 13.094 megavata, a u 2050. na 14.732 megavata. U toj projekciji udio sunčanih elektrana, primjerice, trebao bi se povećati s 222 megavata u 2022. na 2382 megavata u 2030. Štoviše, solari bi, prema istome izvoru, 2040. trebali nadmašiti hidroelektrane po instaliranoj snazi i dosegnuti 4860 megavata naspram 3563 megavata u hidroelektranama.
Prelazeći na jedno od ključnih pitanja domaće energetike, samodostatnost u proizvodnji, Dražen Jakšić je sudionike konferencije podsjetio kako si je Hrvatska postavila cilj da sa sadašnjih 44,2 posto proizvodnje primarne energije do 2050. napreduje na 75,9 posto samodostatnosti. Već do 2030., prema istom izvoru, Hrvatska bi trebala povećati udio samodostatnosti na 57,4 posto. Kada je u pitanju financijski aspekt ostvarenja postavljenih energetskih ciljeva države, Jakšić je skrenuo pozornost na podatke da je za investicije u "obnovljivce", energetsku obnovu zgrada, energetsku tranziciju u prometu i druge ciljeve potrebno 33,8 milijardi eura, a da je, napomenuo je, trenutačno raspoloživo 10,8 milijardi eura.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....