S obzirom na to da je Hrvatska u financijskom smislu integrirana u svjetske tokove, jasno je da su i domaći investitori sudjelovali u “ludnici” koja je ovaj tjedan zahvatila Wall Street, kaže Danijel Delač iz InterCapitala, ali ne otkriva koliko je njihovih klijenata trgovalo dionicama GameStopa, ubacivši se tako u neviđeni val koji su podigli svjetski investitori (velikom većinom mali) preko online trgovinskih platformi i foruma na društvenim mrežama, a jedan od popularnijih je Redditov forum Wallstreetbets.
Nije GameStop jedini koji je strelovito rastao bez ikakvog realnog utemeljenja u poslovanju. U pitanju je i AMC Entertainment Holding, BlackBerry, Bed Bath & Beyond, Koss Corp i drugi.
Razgovarli smo s Delačem o tome kako su baš te dionice došle u središte pažnje milijuna malih ulagača u SAD-u i svijetu te kako se dogodilo da su neki od hedge fondova zbog toga upali u gubitke teške milijarde dolara, odnosno što možemo zaključiti iz takve demokratizacije ulaganja koju su donijele online platforme i aktualne borbe malih i neiskusnih ulagača s velikima, “divovima s Wall Streeta”. Američki regulator SEC nije zasad povlačio poteze, iako pomno promatra, a komentari analitičara se protežu od nevjerice do pitanja je li na djelu masovna manipulacija.
U osnovi cijele gungule je to što su mali ulagači naciljali male burzovne kompanije (male tržišne kapitalizacije za američke pojmove) na kojima su fondovi držali puno “short” pozicija. Drugim riječima, fondovi su se kladili da će dionice tih kompanija padati, a mali ulagači su počeli svojim kupnjama, komunicirajući preko foruma na društvenim mrežama, koordinirano dizati njihovu vrijednost. Cilj im je bio stvoriti tzv. short squeeze, odnosno natjerati velike igrače da počnu izlaziti iz svojih “short” pozicija i kupovati dionice tih kompanija pošto-poto, po višim cijenama. To se na kraju i dogodilo.
“Hrvatski termin za tzv. shortanje je kratka prodaja, a ona je teoretski moguća i na hrvatskoj burzi, ali se u praksi to u pravilu ne radi jer nema organiziranog sustava posudbe dionica. Tehnički ‘shortanje’ funkcionira tako da investitor posudi dionicu od vlasnika uz plaćanje određene kamate, prodaje ju i čeka da joj padne cijena. Tada ju kupi i vrati originalnom vlasniku. Zaradili su na razlici. Naravno, ako cijena zaista padne”, kaže Delač. Ako cijena poraste, moraju je kupiti po višoj cijeni od one po kojoj su je prodali, a imaju i trošak kamate. Kad ih je puno, nastane tzv. short squeeze.
Cijelu je stvar dodatno zakomplicirana time što mali ulagači u SAD-u kupuju i opcije na dionice spomenutih kompanija, a market-makeri (obično velike banke) koji prodaju te opcije su morali kupovati dionice, što im je također dodatno dizalo cijenu. To sve je rezultiralo potpuno iskrivljenom situacijom jer kompanije o kojima se radi nisu objavile nikakvu poslovnu vijest koja bi opravdala dizanje cijene dionice 400 posto, što se dogodilo u kratkome roku ovoga mjeseca s GameStopom, primjerice.
“Nije ovo prvi put da se događaju short squeezovi, ali razlika je u tome da sada svaki mali investitor bilo gdje u svijetu može jednostavno trgovati preko mobitela ili laptopa”, kaže Delač. Na burzu su se tako slili milijuni novih investitora, dobar dio i neiskusnih. “Navalili su, dogovarali i komentirali preko foruma i stvorila se lavina”, konstatira. U međuvremenu su neke od trgovinskih platformi ograničile trgovanje tim opcijama, što je pak stvorilo veliku volatilnost cijene tih dionica.
Delač kaže kako neki hrvatski brokeri, kao i InterCapital, već niz godina nude klijentima mogućnost trgovanja dionicama na stranim burzama putem vlastitih online platformi za trgovanje, no za razliku od stranih online platformi, InterCapital ne nudi trgovanja opcijama u SAD-u za male ulagače. “To je vid zaštite s obzirom na to da je trgovanje opcijama izrazito kompleksno i potrebna je visoka razina financijske stručnosti za trgovanje istima”, kaže.
Američke tzv. zero cost platforme poput Robinhooda nisu dostupne u Hrvatskoj, ali npr. Revolut je prisutan, kaže Delač. Napominje ipak da “oni nisu transparentni u svojoj politici naknada i troškova pa je potrebno dobro obratiti pažnju na sve troškove koje naplaćuju, te na pouzdanost i zaštitu imovine ulagača od strane stranog online brokera”.
Što se pak tiče aktualnog „short squeeza” kojem svjedočimo u Americi on smatra kako je veliko pitanje kako ga zapravo ocijeniti. Da su u pitanju bila dva hedge fonda, odnosno da je jedan tako pritisnuo drugoga i uspio u svojoj namjeri, to bi se smatralo investicijskom strategijom. Uostalom, kaže Delač, sličnih događanja je bilo ranije, no u njima su sudjelovali samo profesionalni investitori, a sada pola zemaljske kugle, te je pitanje je li to dobro ili loše. „Odgovor nije jednostavan. To jest posljedica demokratizacije ulaganja, ali može se reći da je u pitanju i masovna manipulacija. Ovisi i kako će na to reagirati američki regulator”, zaključuje. Na neki je način u pitanju i redistribucija dohotka, ako to gledamo sociološki, ali neće na kraju svi mali ulagači zaraditi i potreban je izniman oprez i svijest da je kupovina dionica navedenih i sličnih kompanija izrazito riskantna.