‘TRENDOVI U ZDRAVSTVU‘

Dok svi napreduju, Hrvatskoj prioritet sanacija zdravstva: Imamo drugu najveću smrtnost od karcinoma u EU

Izdaci za zdravstvo od 7,8 posto niži su u odnosu na 10,9 posto u EU

Mark J. Davis, Mohamed Hammam, Dunja Maronić Filaković, Ivana Portolan Pajić, Miroslav Saban, Andrea Doko Jelušić

 Ronald Gorsic/Cropix

Kriza izazvana covidom-19, čije posljedice još osjećamo, rat u Ukrajini, porast cijena energenata, sirovina i općenito manja kupovna moć utjecali su na sve grane gospodarstva, pa tako i na zdravstvenu industriju.

Sve navedeno predstavlja velike izazove, od financijske održivosti, uspješnijeg liječenja pacijenata, prevencije do potrebe za digitalizacijom koje donosi moderno doba. Kakva je situacija u Europi, ali i o tome kako se snalazi naša zemlja, govorilo se na konferenciji "Trendovi u zdravstvu - izazovi i prilike", u organizaciji Američke gospodarske komore.

- Iako se Hrvatska može pohvaliti primjerima upotrebe tehnologije za stvaranje zdravstva za budućnost, a po stručnosti i znanju ne zaostaje za drugim zemljama, kao da je i dalje riječ o iznimkama, a ne o pravilu. Dok je fokus drugih zemalja na implementaciji umjetne inteligencije, robotike i naprednih tehnoloških rješenja u zdravstvo, Hrvatskoj je u fokusu sanacija i reforma zdravstva - rekla je Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmCham-a Hrvatska.

image

Andrea Doko Jelušić

Ronald Gorsic/Cropix

Nužna je prevencija

Jelka Drašković, direktorica za ključna tržišta Europe i Kanade, MSD, predstavila je istraživanje dinamike zdravstvenih sustava srednjoistočne Europe i pet zemalja zapadne Europe, koje je proveo the Economist Impact, a zaključak je da je ključna uloga u reformi financiranja zdravstvenog sustava.

- Treba više ulagati u primarnu zdravstvenu zaštitu, prevenciju i dugotrajnu skrb, uz strateško planiranje razvoja ljudskih potencijala, brže usvajanje inovativnih tehnologija i stvaranje preduvjeta za digitalnu transformaciju sustava kako bi se poboljšala kvaliteta zdravstvene skrbi i osigurali bolji zdravstveni ishodi populacije - objasnila je Drašković.

image

Jelka Drašković

Ronald Gorsic/Cropix

Upravo problemi s kojima se suočava srednjoistočni dio Europe, vide se u onoj krajnjoj, crnoj statistici. Tako je, primjerice, izazov koronakrize pokazao da nismo mogli dobro odgovoriti pa nam je smrtnost bila veća nego na zapadu i do četiri puta. U Hrvatskoj je ona iznosila 3,8 umrlih na tisuću stanovnika, a u Nizozemskoj primjerice 1,3.

I što se tiče smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, ali i karcinoma, nikako ne stojimo dobro.

Mark Davis, generalni direktor Rochea Hrvatska, kaže da je u 2020. godini 2,7 milijuna ljudi oboljelo od raka, a 1,3 milijuna je umrlo. Smatra se da se broj umrlih za 40 posto može smanjiti prevencijom, tako da je upravo to, uz rano otkrivanje, najvažniji put borbe protiv bolesti.

image

Mark J. Davis

Ronald Gorsic/Cropix

Vraćanje proizvodnje

Učestalost karcinoma u Hrvatskoj blizu je prosjeka EU, ali bilježimo drugu najveću smrtnost od karcinoma u EU. U isto vrijeme, izdaci za zdravstvo, kao postotak BDP-a, u Hrvatskoj su niži nego u drugim državama članicama EU - 7,8 % (u odnosu na 10,9 % u EU). Poboljšanje liječenja karcinoma implementacijom personaliziranog pristupa za svakog metastatskog pacijenta u Hrvatskoj svakako je jedno od rješenja. Uspostava hrvatske onkološke baze podataka jedan je od ključnih dijelova koji će omogućiti smislene uvide u podatke o zdravstvenoj skrbi osmišljene za poboljšanje skrbi za pacijente kako je opisano u hrvatskom Planu kontrole raka i planu EU u borbi protiv raka.

Na konferenciji se govorilo i o nestašici te sve manjem interesu za proizvodnju lijekova, osobito antibiotika, s obzirom na činjenicu da se lijekovi prodaju po cijeni koja za proizvođače nije isplativa. Osim toga, zaključeno je da je, pogotovo nakon covida, postalo jasno da je važno proizvodnju što više vratiti u Europu. I zajednička europska javna nabava pokazala se kao odličan primjer. Naime, tako su sve zemlje EU uspjele doći do cjepiva u isto vrijeme.

- To je pokazalo koliko je važno stvoriti zajedničku europsku platformu, recimo za skupe lijekove, tako da i zemlje sa slabijim financijskim prilikama ipak manje plaćaju, u skladu sa svojim mogućnostima - smatra Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu.

image

Videopozivom na panelu sudjeluje Tomislav Sokol

Ronald Gorsic/Cropix

Odrediti najnižu cijenu

Nadalje, Sokol navodi da EU, iako je zdravstvo primarno u nadležnosti država članica, može i mora napraviti veliki iskorak u tom području u sljedećem razdoblju.

Trendovi koji se primjećuju u 2023. su i porast troškova proizvodnje, porast potražnje i nestašice lijekova te promjene u regulativi. Čak 67% lijekova u Hrvatskoj generički su lijekovi koji u isto vrijeme predstavljaju samo 4% troška zdravstvenog sustava. U tom najuređenijem dijelu sustava ostvareno je 200 milijuna kuna uštede u posljednje dvije godine jer je prosječna cijena kutije generičkog lijeka manja od pet eura.

- Nije održivo da sa svakim novim generikom idemo s cijenom dolje. Mudre države su stavile fiksnu najnižu cijenu i predlažemo da se to napravi i kod nas - kaže Ana Gongola, članica Uprave Sandoza.

Dodaje da cijena lijekova nije rasla iako je inflacija u Hrvatskoj 13 posto, cijena transporta išla je gore 160 posto, sirovine 118, energije 330 i rada 110 posto.

image

Konferencija ‘Trendovi u zdravstvu, izazovi i prilike‘ u organizaciji AmChama

Ronald Gorsic/Cropix
image

Marj J. Davis, Muhamed Hammam

Ronald Gorsic/Cropix
image

Konferencija ‘Trendovi u zdravstvu, izazovi i prilike‘ u organizaciji AmChama

Ronald Gorsic/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. svibanj 2024 14:01