EU sljedeće generacije" instrument je privremenog oporavka u vrijednosti od 750 milijardi eura koji će pomoći državama članicama EU da lakše otklone štete nastale zbog krize izazvane pandemijom. Plan je da Europa nakon gospodarskog oporavka postane zelenija i digitalnija, a ključan faktor na ostvarenju tog putu bit će primjena obnovljivih izvora energije (OIE).
NACIONALNI PLAN
Ta premisa vrijedi i za Hrvatsku kojoj su iz spomenutog paketa dostupna bespovratna sredstva u iznosu 6,3 milijarde eura, no preduvjet za povlačenje tog novca jest Nacionalni plan oporavka i otpornosti - akt koji obuhvaća reforme i investicije koje će se provesti najkasnije do 31. kolovoza 2026. godine. U tom dokumentu stoji kako sadašnji elektroenergetski sustav neće biti u mogućnosti prihvatiti veliku količinu obnovljivih izvora energije koja je planirana do 2026. i do 2030.
Zbog toga je, stoji u njemu, presudno unaprijediti elektroenergetsku infrastrukturu za prijenos i distribuciju električne energije kako bi se do 2030. godine omogućilo priključenje preko 2.500 megavata (MW) novih elektrana za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.
U ostvarenju te misije, ključnu ulogu će odigrati HEP koja se u svojoj razvojnoj strategiji do 2030. godine opredijelila za obnovljivi scenarij razvoja. Prvi segment na tom putu čini nastavak ciklusa revitalizacije hidroelektrana koji je pokrenut 2012. godine i u koji planiraju uložiti oko 3,6 milijardi kuna. Drugi je izgradnja novih hidroelektrana, gdje je najvažniji projekt dogradnja hidroenergetskog sustava Senj "težak" 3,4 milijarde kuna, što ga čini najvećim projektom HEP-a od osamostaljenja Hrvatske.
Treći, sve važniji segment, izgradnja je i preuzimanje projekata vjetroelektrana, sunčanih elektrana i ostalih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije. U rujnu prošle godine u rad je tako puštena Sunčana elektrana Vis, prva velika sunčana elektrana na otocima, a u pokusnom radu su elektrane Marići i Kaštelir 2 u Istri.
OBNOVLJIVI IZVORI
Pred završetkom izgradnje su elektrane kod Stankovaca i Obrovca, koja će s priključnom snagom od 7,35 MW biti najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj, a tijekom ove godine proradit će i sunčana elektrana Vrlika jug u radnoj zoni Kosore. U izgradnji je i sunčana elektrana Cres kod Orleca snage 6,5 MW. Ukupna vrijednost ovog prvog HEP-ovog ciklusa ulaganja u sunčane elektrane iznosi gotovo 200 milijuna kuna. U probnom radu je i prva HEP-ova vjetroelektrana, Korlat, snage 58 MW.
Preostali, četvrti stup obnovljivog scenarija čini izgradnja visokoučinkovitih kogeneracija na plin. U izgradnji je novi blok u Elektrani-toplani Zagreb koji će imati 150 MW električne i 114 MW toplinske snage, a u planu su i postrojenja u Osijeku i Rijeci.
ZELENI VODIK
U svim spomenutim tehnologijama, HEP do 2030. godine planira dobiti 1.500 MW nove snage. Realizacija obnovljivog scenarija do 2030. godine povećat će, u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, proizvodnju iz obnovljivih izvora sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje. Uz to treba naglasiti kako HEP analizira i mogućnosti uporabe i proizvodnje vodika, s posebnim naglaskom na zeleni vodik.
O obnovljivim izvorima energije, ali i o suradnji javne, gospodarske i akademske zajednice, govorilo se i na okruglom stolu "Obnova i otpornost – izazovi i rješenja" kojega je organizirao Jutarnji list 23. travnja u hotelu Westin.
Sadržaj nastao u suradnji s HEP-om