Do 2025. godine Hrvatska bi trebala dobiti 2478 novih hotelskih soba

Hrvatska bi u idućih pet godina trebala biti bogatija za 2478 novih hotelskih soba, no s obzirom na trenutno iznimno nizak udio hotelskog smještaja, kao i ciljeve koje smo si zadali turističkom strategijom - vijest baš i ne daje puno mjesta za optimizam.

Statistika koju je pripremio te jučer u sklopu Adria Hotel Foruma predstavio partner konzultantske kuće Horwath HTL Siniša Topalović pokazuje kakav je trenutni interes investitora za ulaganja u hotele u regiji do 2025., a iako je Hrvatska na četvrtom mjestu od 12 zemalja po broju soba koje bi trebala dobiti, brojke su i dalje daleko od zacrtanih ciljeva po kojima smo u razdoblju od 2013. do 2020. godine trebali dobiti 20.000 novih soba, što je podbačaj.

4 zvjezdice

Dobra vijest za Hrvatsku u usporedbi s regijom jest činjenica da će prosječno ulaganje po hotelskom ključu iznositi više od regionalnog prosjeka (umjesto 147.000 eura, u Hrvatskoj će se po ključu uložiti 185.000 eura), no i to uglavnom kao posljedica činjenice da su si investitori zadnjih godina značajno realizirali brownfield projekte s 4 zvjezdice, dakle manje rizične investicije,a sad su im ostali ozbiljniji greenfield projekti više kategorije.

Brendirani hoteli

Puno optimizma ne daje nam ni statistika o broju brendiranih hotelskih soba obzirom će većina realiziranog u domovini otpasti na investicije domaćih hotelijera dok su u pipeline od najavljenih brendova ušla dva projekta Four Seasona na Hvaru i u Kuparima, Hilton Costabella, Marriott u Splitu te Aman resort u Cavtatu.

Domaći su investitori tako još jednom pokazali da ne vjeruju u značaj koji im eventualno može donijeti renomirano međunarodno hotelsko ime već radije nastupaju samostalno, kao one man show

- Hrvatska mora neodgodivo i hitno otvoriti prostor zas rast hotelijerstva, i to ne samo velikih nego i malih obiteljskih te boutique hotela jer dosadašnji obrazac razvoja vodi daljnjem smanjenju konkurentske sposobnosti cijelog sektora. Čim prije se to shvati na razini donositelja odluka, tim je više vremena za ispravljanje već sada značajno narušene održivosti sektora. Ovaj problem zahtijeva holistički pristup više ministarstava kako bi se stvorili uvjeti za konkurentski rast - kaže Topalović.