Davor Pongracic/Cropix
Reportaža

Dirigenti HEP-ova elektroenergetskog orkestra

HEP Trgovina je početkom rujna u pogon pustila novi, suvremeni dispečerski centar, opremljen najsuvremenijom računalnom opremom i videozidom na kojem se u realnom vremenu prate proizvodnja, potrošnja i trgovina električnom energijom, ali i plinom
Piše: Marko BiočinaObjavljeno: 19. studeni 2020. 10:56

Dostupnost električne energije jedan je od temelja moderne civilizacije. Toliko dubok temelj da se često uzima zdravo za gotovo. Građani razvijenih dijelova svijeta, pa tako i Hrvatske, u pravilu ne razmišljaju o tome koliko kompleksni tehnološko-organizacijski sustav stoji iza naizgled samorazumljive činjenice da pritiskom na prekidač - kad god to bilo - žarulja na drugom kraju žive počne svijetliti. Ta neinformiranost nije problem, ona je tek posljedica visokog civilizacijskog dosega društava koja su uspjela osigurati pouzdanu i neprekinutu opskrbu električnom energijom. Ipak, činjenica da se dostupnost struje smatra normalnim stanjem nipošto ne oduzima od važnosti napora koji su u ostvarenje tog cilja uloženi.

Važan posao

Elektroenergetski sustav kompleksan je organizam, sastavljen od niza nominalno autonomnih, ali međuovisnih jedinica.

image
Ante Ćurić, Frane Barbarić
Davor Pongracic/Cropix

Metaforički može ga se usporediti sa simfonijskim orkestrom gdje svaka instrumentalna sekcija svira prema vlastitim notama, ali željena melodija može biti postignuta samo ako su u tome maksimalno koordinirani. Svaki orkestar zato treba dirigenta, a treba ga i elektroenergetski sustav. Dirigenti sustava kojim upravlja Hrvatska elektroprivreda - hrvatska nacionalna elektroenergetska kompanija - dispečeri su HEP Trgovine. Njihov je zadatak brinuti za to da kupci Hrvatske elektroprivrede u svakom trenutku imaju dovoljno energije, ali s druge strane da odnos ponude i potražnje u sustavu bude uravnotežen. A da to nije tako jednostavan zadatak kakav se može činiti, svjedoči i situacija opisana u članku HEP-ova internog glasila: u okolnostima kada iz pogona, odnosno iz zadanog "voznog reda", ispadne elektrana snage 100 megavata - koja u jednom satu može proizvesti električnu energiju dostatnu za otprilike 200 tisuća kućanstava - ili kada trenutačna potrošnja nekoliko stotina tisuća kupaca naglo poraste za jednako toliko kilovatsati zbog istodobnog uključivanja klima-uređaja, dispečer HEP Trgovine mora reagirati brzo, staloženo i smireno.

Kupnja i prodaja

U što kraćem roku mora pronaći način da HEP-ovu proizvodnju električne energije i potrošnju HEP-ovih kupaca stavi u ravnotežu, odnosno da za potrebe potrošnje kupaca nadomjesti električnu energiju - bilo iz vlastite HEP-ove proizvodnje ili iz one na tržištu. A sličnu odgovornost dispečeri imaju i u obrnutim situacijama kad domaća proizvodnja nadmašuje potrošnju. Tada dispečer mora donijeti odluku hoće li odnos potražnje i proizvodnje uravnotežiti smanjenjem angažirane snage pojedinih domaćih elektrana ili, pak, višak energije prodati na tržištu.

Utoliko, jasno je kako je dispečerski posao iznimno dinamičan i nepredvidiv, a ta volatilnost proizlazi iz dvije činjenice. Prva je ta da elektroenergetski sustav funkcionira bez prestanka, 0-24, pa stoga taj ritam prate i dispečeri koji se izmjenjuju u smjenama od 12 sati. U njihovu poslu nema ni vikenda, ni blagdana. ni praznika. Drugi je razlog to što ključni utjecaj na njihov rad ima tržište, odnosno sve promjene koje se na njemu događaju tijekom smjene.

Dvije razine upravljanja

Kako objašnjava direktor HEP Trgovine Ante Ćurić, postoje dvije razine upravljanja sustavom.

image
Ante Ćurić
Davor Pongracic/Cropix

"Zadatak dispečera je da u realnom vremenu po što povoljnijim financijskim uvjetima „uravnoteže“ energetski portfelj HEP grupe nadzirući prethodno dobro pripremljen plan potrošnje i proizvodnje električne energije i plina napravljen od strane operativnih planera. Tim od 13 operativnih planera zaduženih za kratkoročno upravljanje portfeljem, planira satnu potrošnju i proizvodnju električne energije i plina za jedan do više dana unaprijed u dogovoru s HEP-Proizvodnjom d.o.o. te trguje električnom energijom i plinom na hrvatskoj i regionalnim energetskim burzama i brokerskim platformama. Dispečeri u toku jedne smjene imaju nekoliko „replanova“ proizvodnje i potrošnje, a ponekad - kod ekstremnih meteoroloških okolnosti, obilnijih oborina i velikih dotoka vode na hidroelektranama radi se čak 10 do 12 „replanova“ u jednom danu. Da bi bili u stanju uspješno odgovoriti na navedene izazove, dispečeri su osposobljeni za brzo uravnoteženje HEP-ovog portfelja prilagođavanjem plana proizvodnje i kupoprodaje potrebama portfelja, a znanja i iskustvo stekli su radeći kao operativni planeri, polažući ispite na energetskim burzama te učeći od starijih kolega“, objašnjava Ante Ćurić.

image
Ante Ćurić, Frane Barbarić, Marko Biočina
Davor Pongracic/Cropix

Dakako, važan doprinos tome daje moderna tehnologija. HEP Trgovina je početkom rujna u pogon pustila novi, suvremeni dispečerski centar, opremljen najsuvremenijom računalnom opremom i videozidom na kojem se u realnom vremenu prate proizvodnja, potrošnja i trgovina električnom energijom, ali i plinom. Kako kaže predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić, uz bolje uvjete rada dispečera, novi dispečerski centar osigurava tehnološki najsuvremenije unutardnevno praćenje, optimiranje i trgovanje energentima za HEP grupu. "Ovaj dispečerski centar je integralni dio velikog investicijskog ciklusa koji HEP provodi, a čiji je cilj, uz unaprijeđene poslovanje HEP-a, i povećanje sigurnosti opskrbe energijom u Hrvatskoj. Jedan način na koji to radimo svakako je ulaganje u nove proizvodne kapacitete, drugi je unaprjeđenje distribucijske infrastrukture, a treći je svakako digitalizacija naših internih procesa kojom povećavamo efikasnost upravljanja HEP-ovim resursima. Ovaj dispečerski centar svakako će dati važan doprinos tom cilju“, kaže Frane Barbarić. dok stojim ispred velikog videozida na kojem se izmjenjuju tablice i dijagrami burzovnih kretanja i angažmana domaćih elektrana.

Najkompleksniji ekran u HEP-u

Ispisi grafikona i podataka na video zidu dispečerskog centra, ali i posao dispečera dodatno se komplicira kako se povećava snaga instaliranih vjetroelektrana u Hrvatskoj.

Vjetroelektrane su stohastični proizvodni izvori, što znači da postoji znatna volatilnost u njihovoj snazi. Ona se donekle može planirati na godišnjoj razini, no na razini dana ili čak sati tijekom dana odstupanja od plana proizvodnje su znatna. A to onda opet zahtijeva intervencije dispečera pa će, kako kaže Ante Ćurić, s vremenom njihov posao postajati sve zahtjevniji.

Linker
20. studeni 2020 10:46