Zračna luka Rijeka spremna je vratiti cijene korištenja parkinga za povremeni i shuttle prijevoz na staro, ali pritom ima dva uvjeta. Prvo će tražiti dokaze da svi koji su se pobunili protiv novih cjenika ne naplaćuju dodatne transfere za aviogoste po paprenim cijenama, što putnike na kraju košta više od avionske karte i demotivira ih da uopće dolaze avionom na Kvarner.
Drugi uvjet je da Turistička zajednica Primorsko goranske županije konačno počne financijski poticati avioprijevoz i uvođenje novih aviolinija prema destinaciji, te da se Zračna luka kao i ostali javni prijevoznici uključe u rad Turističke zajednice, iz kojeg su isključeni iako predstavljaju važnu kariku u ostvarivanju turističkih noćenja. Kako neslužbeno doznaje Jutarnji list, ovo će biti ponuda za suradnju koju će turističkom sektoru ovih dana na stol dati Tomislav Palalić, direktor ZL Rijeka koji je ovih dana izazvao buru u sektoru novim cjenikom za korištenje parkinga.
Kako je poznato, direktor ZL Rijeka je 3. travnja donio novi cjenik parkiranja za visoko frekventne korisnike parkirnog prostora za 2024. godinu, cjenik je stupio na snagu odmah, bez ranije najave porasta cijena koje su porasle i desetak puta i više. Konkretno, sezonska dozvola za autotaxi vozila po novom cjeniku stoji 1.800 eura, dok je lani stajala 825 eura. Za shuttle i povremeni prijevoz lanjska je godišnja pretplata iznosila 825 eura, mjesečna 160 eura, a jednokratna, s dvadeset kartica za izlaz s parkirališta 104 eura. Ove godine su u toj kategoriji uvedene različite cijene za mjesečne pretplate, s obzirom na broj mjesta za prijevoz putnika, s tim da godišnja pretplata iznosi 2.900 eura za sva vozila, a mjesečna između 690 i 1.290 eura.
Pretplata za rent-a-car vozila za korisnike poslovnih prostora na aerodromu poskupila je s 20 eura mjesečno, po parkirnom mjestu, za pet vozila, na 35 eura, a za ostale sa 70 eura na 120 eura po mjestu, za pet vozila, otkrili su iz Obrtničke komore Primorsko-goranske županije na konferenciji za novinare u petak. Uz njih su se medijima obratili iz Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) i Turističke zajednice Kvarnera, tražeći poništavanje novog cjenika, s pojašnjenjem da se radi izravna šteta turizmu Kvarnera, kao i njihovu poslovanju.
S koferima po cesti
Zatražili su vraćanje prošlogodišnjih cijena, budući da su i sami cijene usluge prijevoza putnika za ovu godinu formirali na temelju lanjskog cjenika koji je bio na snazi do prošlog mjeseca, da bi cijene parkiranja početkom travnja bile značajno povećane bez najave ili obrazloženja. Najavili su da će se za pomoć obratiti ministarstvima turizma te mora, prometa i infrastrukture, s obzirom da je država vlasnik ZL Rijeka.
Naposljetku je u subotu uslijedila neobična slika kako turisti vuku kofere po cesti na Krku kako bi došli do transfera na izlaznoj rampi, jer je autobusima ulazak na aerodrom postao preskup.
"To je bila predstava koju je izvela agencija Katarina Line bez potrebe, izloživši svoje goste opasnosti jer su hodali po cesti, iako je autobus mogao ući kroz rampu uredno, kao i dosad. Kad je ta tvrtka konkretno u pitanju, pitao bih Katarinu Line zašto nisu podmirili račun korištenja parkinga za cijelu prošlu godinu, po nižoj cijeni, iako ih je naša služba naplate zvala više puta da ih podsjeti na tu obvezu?
Istu tu tvrtku, kao i ostale, pitali smo da nam pruže dokaze da ne naplaćuju masno svojim gostima transfere, koji su navodno u cijenama paketa. Dobili smo odgovor samo od jedne agencije da transfer svakog gosta dodatno košta 2 eura po kilometru, što kad se zbroji ispada značajno više od avionske karte", ispričao nam je danas Tomislav Palalić, kojeg smo nazvali da nam pojasni otkud je došlo poskupljenje preko noći i što time želi postići.
"Naš je krajnji cilj konačno postići to da regionalna Turistička zajednica PGŽ, odnosno članice koje sjede u Turističkom vijeću, za razliku od predstavnika javnog prometa, konačno shvate da je na destinacijama kao što je Kvarner potrebna njihova financijska podrška za poticanje letova.
Nema poticaja za nove linije
Mi nemamo dovoljnu potražnju gostiju da bismo bez sufinanciranja letova realizirali održiv promet, i u takvim destinacijama je uobičajeno da se avioprijevoznicima uplaćuje za promociju destinacije. Umjesto toga sve je prepušteno samo ZL Rijeka, zbog čega smo u tri godine izgubili čak tri niskobudžetna avioprijevoznika, kojima se više ne isplati letjeti na Krk, jer nemaju dovoljno potražnje, to su Volotea, Air Baltik i LOT.
Zračna luka im je sa svoje strane dala maksimalne popuste da održimo promet, ali ne možemo mi to sami, ako turističkom sektoru trebaju letovi, to se mora sufinancirati. Umjesto toga mi imamo situaciju da na sastanku s avioprijevoznikom iz TZ-a jasno kažu da je Kvarner autodestinacija i da i im je posve prihvatljivo da ovi ukinu let ako ne dobiju potporu," kaže Palalić.
Ne samo da ne žele dati podršku avioprijevozu već baš te velike kompanije koje se najviše bune na sve načine pokušavaju izbjeći plaćanje korištenja parkinga za komercijalne svrhe, tvrdi direktor.
"Imali smo te karnete, znači za jedan ulazak na parking se poništava jedna kartica iz karneta, i imamo situacije da se švercaju i koriste istu karticu više puta. Godinama pokušavamo uvesti red u naplatu tog parkinga koji nije kako mnogi misle javna povšina, već je u vlasništvu ZL Rijeka", zaključuje Palalić.
Na ZL Rijeka trenutačno leti desetak prijevoznika, plus nekoliko čartera, tu su među ostalim Croatia Airlines, Ryanair koji je otišao pa se vratio, EasyJet, Lufthansa, Eurowings. Ove godine očekuje se promet sličan kao lani, možda nešto veći.
Inače, ukupni prihodi ZL Rijeka u 2023. godini iznosili su 3,18 milijuna eura, što je povećanje od 10,41 posto u odnosu na prethodnu godinu, uz neto dobit od 293,2 tisuće eura, što je smanjenje od 38,67 posto u odnosu na prethodnu godinu. Operativna dobit (EBIT) u 2023. godini iznosila je 348,3 tisuće eura, a EBITDA u 2023. godini iznosi 1,03 mililijun eura. Značajan porast prometa nakon pandemijske pauze ostvarili su u 2022. godini, uz povijesno rekordnu dobit od preko 3,6 milijuna kuna, što je u odnosu na ostvaren prihod od 21,6 milijijun kuna dalo profitnu maržu od gotovo 17 posto.