U kategoriji kućanstva Split u usporedbi sa četiri velika hrvatska grada ima najnižu cijenu vode i odvodnje po kubičnom metru. Usporedne cijene dobili smo iz Vodovoda i kanalizacije Split. U Zagreb je cijena 15,3 kune, u Osijeku 15, 14, Rijeci 14, 1 dok je u Splitu cijena 11,6 kuna po metru kubičnom. Tomislav Šuta, direktor Vodovoda i kanalizacije Split, napominje da ga je u trenutku preuzimanja dužnosti direktora Vodovoda i kanalizacije Splitu, dočekao visok rizik da će splitsko područje izgubiti projekte aglomeracija Split - Solin i Kaštela - Trogir, česta zamućenja pitke vode uslijed nedostatka pročistača i loša dostupnost komunikacija s potrošačima. Dodaje da unutar tvrtke nisu postojali digitalni procesi na suvremenoj razini, a jednostavna nabava se bazirala na tri ponude. Promjena Pravilnika o jednostavnoj nabavi zbog ukupnih vrijednosti omogućili su objave putem EOJN-a čime se, kaže, postigla veća transparentnost i konkurentnost i omogućilo većem broju tvrtki da se natječu za poslove. Sa Tomislavom Šutom smo razgovarali o tome zašto su aglomeracije bile upitne, kolika je vrijednost Aglomeracija na splitskom području, tijeku radova i o tome kada će biti ugrađen pročistač vode čije nepostojanje je uzrok zamućenja vode na splitskom području. Razgovarali smo i odnosu sa potrošačima i procesu digitalizacije poslovnih procesa Vodovod i kanalizacije Split.
Koji je razlog da su Aglomeracije na splitskom području bile upitne?
Aglomeracije su bile upitne jer nisu bila riješena otvorena pitanja a bez njihovog rješavanja nije bilo moguće aplicirati za sredstva Europske unije neophodnima za njihovu realizaciju. Unutar tvrtke smo ekipirali tim stručnih ljudi od kojih je dobar dio došao iz Vik-ove povezane tvrtke, Eko agencije Kaštelanski zaljev i počeli smo hvatati zadnje rokove za aplikaciju projekata aglomeracija Split - Solin i Kaštela – Trogir. Jedan od ključnih izazova bili su i nerješeni imovinosko-pravni odnosi, pogotovo na aglomeraciji Split- Solin gdje je dugogodišnji spor s doktorom Kneževićem blokirao sve projekte na istoku grada, pa tako i naše. Spor smo uspjeli dobiti i pokrenuti investicije koje su danas najznačajniji projekti na splitskom području i najveće investicije u Hrvatskoj. Po iznosu su u rangu Pelješkog mosta.
Kolika je investicijska vrijednost projekata te dvije Aglomeracije?
Ukupna investicijska vrijednost projekata dviju aglomeracija iznosi 3,2 milijarde kuna od čega na projekt Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Kaštela - Trogir odlazi 1,4 milijarde kuna, a na projekt Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Split - Trogir 1,8 milijarde kuna. Udio sufinanciranja Europske unije obje aglomeracije je oko 69 posto prihvatljivih troškova, dok će ostatak biti osiguran iz domaćih izvora.
Projektima obje aglomeracije ugradit će se više od 120 kilometara novih vodovodnih cijevi, odnosno 12.000 stanovnika dobit će pitku vodu čime će stopa priključenosti iznositi više od 99 posto. Također, kroz oba projekta položit će se više od 308 kilometara novih kanalizacijskih cijevi čime će više od 55.000 stanovnika biti priključeno na sustav odvodnje, odnosno stopa priključenosti na odvodnju podići će se na 97 posto. U te dvije kategorije komunalnih usluga dosegnut ćemo standarde Europske unije.
U kojoj su fazi radovi?
Radovi na projektu aglomeracije Kaštela - Trogir su u punom jeku dvije godine nakon potpisivanja ugovor s EU, a tijekom ove godine i Split i okolica će postati jedno veliko gradilište.
Građane Splita muči problem zamućenja pitke vode nakon oborina. Kada će se taj problem riješiti?
Za izgradnju pročistača kakav je potreban Splitu, potrebno je vrijeme. Nije riječ o filteru koji se treba ugraditi, već je riječ o infrastrukturnom projektu koji se proteže na čak hektar površine. Za njegovu realizaciju, pokrenuli smo izradu svih potrebnih studija, napravili idejno rješenje i idejni projekt te je ishođena lokacijska dozvola, postavili pilote, definirali optimalnu tehnologiju uzimajući u obzir svjetske trendove i nove zahtjeve EU u pogledu dozvoljenih parametara mutnoće vode za ljudsku potrošnju te smo osigurali financiranje. Projekt pročistača je sada u proceduri objave javnog natječaja za izvođača radova i ako ne bude žalbi, gradnja bi mogla započeti ove jeseni. Projekt pročistača investicija je vrijedna 133,6 milijuna kuna, a sufinancirat će ga Hrvatske vode u iznosu od 93, 5 milijuna kuna, a ostatak VIK putem EBRD-a u iznosu od 40,1 milijun kuna.
Obajvili ste da ste donijeli Dugoročnu strategiju poslovanja i razvoja do 2030. godine. Što se njome postiže?
Nedugo nakon što sam preuzeo dužnost direktora VIK-a, prvi smo u Hrvatskoj napravili dugoročnu strategiju poslovanja i razvoja do 2030. godine i uputili je na javno savjetovanje, iako za to nismo bili zakonski obavezni. Definiranjem strategije razvoja lakše se planiraju dugoročne investicije i ulaganja u infrastrukturu za poboljšanje komunalnog standarda. Također, s novom strategijom i potrebama, zajedno sa stručnjacima za organizaciju i ljudske resurse, napravili smo i novu sistematizaciju radnih mjesta što nam je omogućilo bolje povlačenje EU sredstava i ispunjavanje strategijom definiranih ključnih ciljeva.
Koji su ti ključni ciljevi?
Jedan od ključnih strateških ciljeva je i digitalizacija. Tu smo pored već spomenutih e/i računa, portala, CRM-a za potrošače i sustava upravljanja dokumentima, uveli i digitalne radne naloge. Sad se u svakom trenutku može doznati na čemu naši zaposlenici rade. Prvi smo u Hrvatskoj, a možda i EU, proveli projekt i danas na 100 lokacija dokazali da se putem digitalnih vodomjera potrošnja vode može vidjeti u realnom vremenu što će u konačnici rezultirati smanjenje troškova radne snage. Izradili smo GIS te ucrtali sve instalacije koje, između ostalog, omogućavaju izvrsno praćenje investicija VIK-a iz ureda. Sve to omogućuje bolje upravljanje radnim procesima i boljom uslugom za naše potrošače što se u konačnici reflektira na velike uštede u poslovanju, kao i na cijenu usluga vodoopskrbe i odvodnje. ViK je pripremio dokumentaciju, projekte i ostale dozvole potrebne za implementaciju projekata koji će poslužiti smanjenju troškova struje u narednom periodu. Napravljene su tehno-ekonomske analize varijantnih rješenja postavljanja solarnih elektrana na ViK-ove objekte. Aplicirali smo na fondove i nadamo se da ćemo dobiti sufinanciranje gradnje prve dvije ViK-ove elektrane. Dokumentacija za punionice električnih automobila u prostorima ViK-a također je spremna te je u planu aplikacija na prvi javni poziv koji bude otvoren, kao i postupno prebacivanje automobila na električni pogon s ciljem umanjenja troškova.
Tvrdite da ste unaprijedili odnose s potrošačima. Na koji način?
Odnosi s potrošačima u smislu komunikacije do prije tri godine nisu bili na suvremenoj razini. Potrošači nisu znali kome se obratiti. Kad bi nazvali, preusmjeravalo bi ih se od djelatnika do djelatnika i ne bi dobivali informaciju koju su trebali. Upiti bi se gubili. Zato je oformljen Centar za potrošače i Aplikacija korenspodencije s potrošačima, u čijem obuhvatu radi i Pozivni centar. Tako se od 0-24 mogu prijaviti svi kvarovi i hitne situacije, a u radno vrijeme Pozivni centar je na raspolaganju i za sve druge upite poput računa. U nepune tri godine od osnutka uspješno smo rješili preko 102 tisuće upita. U Centru za potrošače svi upiti, neovisno o načinu na koji dolaze, ne mogu se izgubiti jer se svaki upit dokumentira, dobija svoj redni broj i šifru, zna se kod koga je i u kojem ga roku referent treba rješiti i odgovoriti na upit stranci.
Izradili smo i korisnički portal, preko kojega potrošači mogu vidjeti sve svoje račune te plaćati račune bez naknade. U mandatu smo uveli i mogućost lakše prijave za prelazak na e-račun za potrošače, tako da i u tom segmentu bilježimo značajan rast. ViK je prije toga imao svega 50 pretplatnika za e-račun, a sada gotovo 14.000.