Njemački gospodarski senat ili Bundeswirtschaftssenat je nadstranačko udruženje u čije članstvo mogu ući samo tvrtke i pojedinci, uglavnom poduzetnici i menadžeri, koji mogu unaprijediti razvoj Njemačke. Zastupa interese srednje velikih tvrtki a članstvo mu čine otprilike 230 članova pojedinaca te oko 50.000 tvrtki u kojima radi 1,1 milijun ljudi i koje imaju oko 98 milijardi eura prometa godišnje. Njemački gospodarski senat dio je krovnog gospodarskog udruženja Mittelstandsallianz ili Saveza malih i srednjih tvrtki koje predstavljaju 99,6 posto njemačkoga gospodarstva.
S direktorom Njemačkoga gospodarskog senata Hans-Josefom Döllgenom razgovarali smo tijekom njegova radnog posjeta Hrvatskoj. Sa suradnicima, direktorom njemačke tvrtke te povjerenikom Njemačkog gospodarskog senata Hrvatske Damirom Petričevićem, vlasnikom Petričević grupe, predstavili su najnovija tehnološka energetska rješenja najvećem hrvatskom linijskom brodaru Jadroliniji te još nekolicini tvrtki, uključujući i brodogradilište 3. maj. S Hans-Josefom Döllgenom razgovarali smo o stanju njemačkog gospodarstva, mogućnostima suradnje njemačkih i hrvatskih tvrtki te o mogućnosti investiranja njemačkih tvrtki u Hrvatsku.
Kako ste došli u kontakt s hrvatskim gospodarstvom i hrvatskim poduzetnicima?
- Do održavanja Njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma u Berlinu prije otprilike četiri godine kontakti su bili individualni. Taj forum je organiziran tijekom posjeta tadašnje hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Berlinu i okupio je velik broj njemačkih i hrvatskih poduzetnika. Riječ je o dobrom modelu povezivanja gospodarstva dviju zemalja, ali i unapređenja odnosa između dviju država. Potom sam prije dvije godine sudjelovao na sličnom forumu tijekom posjeta predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića Njemačkoj.
Imaju li takvi forumi konkretne rezultate?
- Naravno da imaju jer je nakon tih susreta osnovano dosta mješovitih tvrtki. Rezultat je tih susreta to što raste interes njemačkih gospodarstvenika za investiranje u Hrvatsku i hrvatskih poduzetnika za poslovanje na njemačkom tržištu. Dio hrvatskih tvrtki iskazao je interes za korištenje tehnologije njemačkih tvrtki. Upravo zbog toga i naše malo izaslanstvo boravi u Hrvatskoj.
Što vas konkretno zanima? U kojim sektorima vas zanima poslovanje u Hrvatskoj?
- Imamo što ponuditi u zelenoj tehnologiji, u segmentu obnovljivih izvora energije, u dijelu akumuliranja energije, segmentu elektromotora... U svakom slučaju, Njemačka ima jako razvijenu tehnologiju prelaska na čistu energiju, odnosno energiju bez otiska. Zanima nas ulaganje u vjetroparkove, solarne elektrane, ali i u segment prelaska brodova na elektropogon. Pretpostavljam da su vaši otoci na putu da postanu energetski samoodrživi jer imaju velik potencijal korištenja energije Sunca i vjetra. Mnogi segmenti mogu prijeći na korištenje zelene energije. Imamo vrlo napredna rješenja za brodove i kamione.
Koje konkretne sastanke imate na tu temu? Kojim ćete tvrtkama predstaviti ta rješenja?
- Predstavili smo ih Jadroliniji i još nekim linijskim brodarima te brodogradilištu 3. maj. Upravo smo za Jadroliniju pripremili vrlo zanimljiva tehnološka rješenja.
Zanima li vas gradnja brodova s ugrađenim baterijama i električnim pogonom ili samo tehnologija?
- Ne, ne namjeravamo se natjecati za gradnju brodova. Hrvatska ima brodogradilišta koja mogu raditi takve brodove tako da je sasvim u redu da ona dobiju te poslove. Razlog je našeg posjeta ponuditi rješenja oko prelaska na čistu zelenu energiju. Prezentiramo rješenja koja smo napravili u proteklih nekoliko godina, ali i najnovija tehnološka dostignuća koja će imati primjenu u bliskoj budućnosti. Imamo rješenja i za hotelske kuće, ali prioritet nam je ponuditi rješenja za brodove. Nekoliko naših tvrtki članica izradilo je konkretna rješenja prilagođena Jadroliniji kako bi postojeće brodove prilagodila najnovijim zahtjevima, ali i kako bi nove brodove sagradila sukladno tim zahtjevima. I ne samo da imamo rješenja za brodove, nego imamo rješenja za cijelu potrebnu infrastrukturu, uključujući i punionice, elektromotore, tehnologiju... Očekuje se da Hrvatska već iduće godine počne koristiti sredstva EU koja će joj biti na raspolaganju za takve projekte. Mi imamo know how i naša rješenja se koriste u mnogim zemljama svijeta, uključujući i najnaprednije Norvešku, Hong Kong, Švicarsku... Uglavnom takve projekte radimo s tvrtkama u tim zemljama.
U kakvom je stanju njemačka brodogradnja?
- U jako je teškom stanju jer je većina brodograđevnih aktivnosti preseljena u Aziju. Naša brodogradilišta imaju probleme koji nisu vezani uz pandemiju. Dobila su veliku pomoć vlade, ali i dalje su u teškoj situaciji.