Boris Huzjan

Direktor Hrvatskih autocesta: Pouzdan, inovativan i održiv partner u povezivanju korisnika u Europi

Cilj je Hrvatske autoceste postupno transformirati od upravljača cestovnom infrastrukturom u pružatelja usluge u kojoj su sigurnost, kvaliteta, ali i ukupni doživljaj ključni na putovanju autocestom

Boris Huzjan, predsjednik Uprave Hrvatske autoceste

 BOZIDAR BABIC/

Cestovna mreža javno je dobro, naš zajednički prostor gdje Hrvatske autoceste imaju važnu ulogu u upravljanju prometom i gospodarenju autocestama, u tome je sigurnost prometa primarni cilj. Sigurnost korisnika i svih sudionika u prometu na autocestama nema alternativu. Hrvatske autoceste posljednjih su nekoliko godina prepoznate od priznatih međunarodnih udruženja, pa i Svjetskog ekonomskog foruma, kao kvalitetne i sigurne prometnice u Europi, ali i svijetu. Iza nas se nalaze neke bitno razvijenije države poput Ujedinjenog Kraljevstva, Danske, Njemačke, Finske, Francuske, Luksemburga, Katara i SAD-a.

Ove kvalifikacije potvrda su kvalitetne politike i strategije Republike Hrvatske u upravljanju prometom na autocestama te smjer i poticaj za daljnja poboljšanja i inovacije. Želimo li ići ukorak s brzim razvojem tehnologija i poslovnih procesa kao i stvaranjem novih poslovnih modela, moramo postati fleksibilniji, a istovremeno težiti poslovnoj izvrsnosti. Bitna odrednica našeg poslovanja jest praćenje gospodarskog razvoja i potreba korisnika, što nam daje smjernice za nove investicije.

Naš je primarni cilj do 2030. godine integracija svih dijelova Republike Hrvatske u mrežu modernih i sigurnih prometnica kako bi se dodatno potaknuo razvoj gospodarstva, naročito turističkog sektora kroz poboljšanje dostupnosti. Naša je vizija biti društveno odgovorna tvrtka, prepoznata kao primjer pažljivog i odgovornog odnosa prema korisnicima, društvenoj zajednici, zaposlenicima i okolišu, a isto tako želimo da autoceste kojima upravljamo budu pojam najsigurnijih i najkvalitetnijih prometnica u Hrvatskoj i regiji. Održivost poslovanja otvara i novi investicijski ciklus koji uz pojačano održavanje cestovne infrastrukture i unapređenje sigurnosnih standarda predviđa dovršetak izgradnje.

Uz trend porasta prometa, koji svakako utječe na eksploataciju kako same kolničke konstrukcije tako i objekata, održavanje izgrađenih autocesta je nužno i tome se pridaje velika pažnja. U ovom kontekstu, kroz različite projekte, prije svega želimo osvijestiti korisnike na važnost odgovorne vožnje, ali i utjecati na promjenu ponašanja vozača. Samo u posljednje tri godine u radove izvanrednog održavanja uloženo je više od 110 milijuna eura i sanirano gotovo 150 km trase u punoj širini kolnika. U ovom trenutku naglasak je na dovršetku već započetih projekata kao i pokretanju novih.

Izdvojio bih značajnije projekte: koridor Vc, obilaznicu Novog Vinodolskog te završetak autoceste do Siska. Osim toga, u kontekstu dogradnje mreže autocesta, u narednom je razdoblju dovršetak preostalih dionica autoceste A7 Križišće - Selce i A1 do Dubrovnika. Pored izgradnje, kao važan element mobilnosti jest i uvođenje novog sustava naplate cestarine u slobodnom protoku vozila koji će korisniku dati dodatni komfor. I to je svakako jedan od ključnih projekata u kontekstu digitalizacije, ali i zelene tranzicije na autocestama harmonizacijom prometa i smanjenjem potrošnje goriva i emisije štetnih plinova. Hrvatske autoceste, u skladu s nacionalnim strategijama, prate digitalnu i zelenu tranziciju.

Već u segmentu upravljanja prometom, integracijom pametnih tehnologija putem raznih senzora i komunikacijskih sustava omogućava se bolje upravljanje prometom, smanjenje gužvi i optimizacija potrošnje goriva, te bolja i brža informiranost korisnika. Implementacijom digitalnih tehnologija otvara se put zelene tranzicije prema zelenoj izgradnji, tako se već u samoj opremi autocesta koriste zelene tehnologije, primjera radi koristi se isključivo LED rasvjeta. Pored svega navedenog, jedna od zelenih mjera za smanjenje emisije stakleničkih plinova jest i elektrifikacija prometa, odnosno razvoj infrastrukture za punjenje električnih vozila duž autocesta.

Hrvatske autoceste na mreži autocesta imaju 61 elektropunionicu. U pripremi za sljedeće dvije godine je još 97, a u sljedećih pet godina dodatnih 105 punionica. Hrvatske autoceste u svakom se segmentu na poslovnoj ljestvici moraju pozicionirati kao pouzdan, inovativan i održiv partner u povezivanju korisnika u Europi. Time smo definirali i smjer u kojem tvrtka želi ići, mi moramo biti predvodnica “zelenih” prometnica, i to kroz ključna područja: digitalno i zeleno poslovanje, društveno odgovorno poslovanje, održivo financiranje te korporativno upravljanje unaprijeđeno prema preporukama OECD-a i Vlade Republike Hrvatske.

Da smo na dobrom putu, govori i činjenica da smo u listopadu prošle godine s EIB-om potpisali ugovor za tehničku i savjetodavnu pomoć u ozelenjivanju autocesta kroz razvojne strategije za povećanje energetske učinkovitosti i održivog poslovanja. Ovo je naročito bitno u kontekstu sigurnije cestovne infrastrukture, provedbi mjera zaštite okoliša te upravljanja cestovnom infrastrukturom.

U cilju nam je primjerice poboljšati postavljanje kvalitetnijih zaštitnih žičanih ograda, gospodarenje otpadom na objektima i odmorištima, razvoj solarnih elektrana kao i infrastrukture za punjenje električnih vozila i stanica za punjenje vodikom. U konačnici, želimo uskladiti svoje poslovanje s ciljevima zelene tranzicije i smanjiti negativan utjecaj na okoliš.

Hrvatske autoceste idućih godina čeka nastavak izazovne transformacije, prije svega zbog novog sustava elektroničke naplate cestarine. Cilj je Hrvatske autoceste postupno transformirati od upravljača cestovnom infrastrukturom u pružatelja usluge u kojoj su sigurnost, kvaliteta, ali i ukupni doživljaj ključni pri odluci o putovanju autocestom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. srpanj 2024 16:07