U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja radi sena izmjenama zakona koji regulira poslovanje poduzetničkih zona, agencija, centara i inkubatora s ciljem da se i digitalna infrastruktura pridoda na taj popis i stavi na raspolaganje poduzetnicima.
Radi se, kako nam je potvrđeno u ministarstvu gospodarstva, o Zakonu o unaprjeđenju poduzetničke infrastrukture, koji je na snazi od 2013., a dosad se mijenjao četiri puta.
Performanse i razvoj
Sada je taj propis, prema neslužbenom prijedlogu Ministarstva, nužno uskladiti s programom Europske unije Digitalna Europa 2021. - 2027., odnosno s potrebom da se kroz digitalne centre za inovacije poduzetništvu ponude usluge umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti, računarstva visokih performansi i razvoja naprednih digitalnih vještina.
- Europska komisija namjerava podržati razvoj mreže europskih digitalnih inovacijskih centara (EDIH) koji će imati ključni ulogu u provedbi programa Digitalna Europa - navodi se u prijedlogu resornoga ministarstva, uz napomenu da je u višegodišnjem financijskom planu EU za hrvatske EDIH-e pripremljeno 12 milijuna eura potpora.
Nove izmjene zakona o poduzetničkoj infrastrukturi dolaze u trenutku kada je, prema službenim podacima, broj poduzetničkih zona dosegnuo 584. One se prostiru na ukupno 16.400 hektara, u njima je registrirano 1877 tvrtki sa 59.000 zaposlenih, s tim da je oko 700 tvrtki neaktivno. Poduzetničkih inkubatora, centara, agencija, parkova i ostalih institucija obuhvaćenih spomenutim zakonom ima oko 260.
Posebno poglavlje infrastrukture koju su država i lokalne vlasti opremili i stavili na raspolaganje poduzetnicima slobodne su gospodarske zone, kojih je trenutno 11 u funkciji. Prema službenim podacima, u slobodnim gospodarskim zonama aktivna je 71 tvrtka s oko 2800 zaposlenih i ukupnim godišnjim prihodom od milijardu i 700 milijuna kuna te dobiti od 166 milijuna kuna. Udio izvoza u prihodima tvrtki koje rade u slobodnim zonama iznosi 54 posto.
Posebno poglavlje
Središnja država dosad je u izgradnju poduzetničkih zona uložila oko 870 milijuna kuna, a kada se izravnim ulaganjima pridoda vrijednost zemljišta koje je darovano lokalnim vlastima za uspostavu zona, investicija države penje se na 2,7 milijardi kuna. Tom iznosu treba dodati i oko 60 milijuna kuna isplaćenih iz proračuna za osnivanje agencija i centara. Kada su u pitanju ulaganja županija, gradova i općina, Ekonomski institut ih je u 2018. procijenio na oko tri milijarde kuna.