Ususret plenarnoj sjednici Europskog parlamenta na kojoj će zastupnici idućeg tjedna glasati o programu "Digitalna Europa" vrijednom više od 7,5 milijardi eura, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj u petak je organizirao online konferenciju "Digitalna budućnost Europe" na kojoj su se zastupnici Karlo Ressler (HDZ, EPP) i Valter Flego (IDS, Renew Europe) te potpredsjednica Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju Hajdi Ćenan (CroAI) osvrnuli na europske planove korištenja digitalne tehnologije za transformaciju društava i gospodarstava.
Konferenciju su pratili i predstavnici nadležnih ministarstava, kao i učenici iz škola ambasadora Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
"Digitalna Europa" jedan je od najvažnijih novih programa EU-a čiji je cilj jačanje tehnološke neovisnosti i konkurentnosti Europe u digitalnom gospodarstvu.
Kao izvjestitelj Parlamenta za Digitalnu Europu, Valter Flego istaknuo je kako taj program omogućuje ulaganja u super računala ( oko 2,227 milijardi eura) koji su važni zbog razvoja i primjene inovativnih rješenja, u umjetnu inteligenciju (2,062 mlrd eura), kibersigurnost (1,650 mlrd eura), napredne digitalne vještine (577 milijuna eura), te uvođenje digitalnih tehnologija u javni i privatni sektor (1,072 mlrd eura).
- Nakon što program bude i službeno prihvaćen, očekujemo raspisivanje natječaja i od Europske komisije i od hrvatske javne uprave. Svi trebamo biti spremni na vrijeme za te natječaje. Moći će se u svim državama članicama financirati puno konkretnih projekata. Zašto se novi studiji na fakultetima ne bi financirali iz programa Digitalna Europa? Zašto ne uvoditi nova digitalna rješenja u mala i srednja poduzeća? - istaknuo je Flego najavljujući kako nas čeka vrlo intenzivno i ekonomski bogato razdoblje.
- Loptica je na svima nama, i na privatnom i javnom sektoru – zaključio je Valter Flego.
Razgovaralo se i o prijedlogu Europske komisije o reguliranju umjetne inteligencije. Karlo Ressler je kazao kako Europa kaska za drugim globalnim akterima, SAD-om i Kinom, kad je riječ o primjeni i ulaganjima u umjetnu inteligenciju.
- Konačni cilj uredbe je da napravimo pravila za umjetnu inteligenciju s visokim standardima, kako bi se oni poput GDPR-a, širili i izvan Europske unije i time spriječile zlouporabe i mogućnosti za manipulaciju ili pretjerano korištenje umjetne inteligencije na štetu nekih kategorija stanovništva, ali i da se potakne razvoj umjetne inteligencije. Uz reguliranje koje treba biti minimalno, potrebno je ulagati u daljnji razvoj i poticanje umjetne inteligencije. To rade i Sjedinjene Američke Države i uspjeh mnogih njihovih poduzeća sazidan je i na državnoj i društvenoj podršci – kazao je Ressler dodajući kako će ulaganja u razvoj umjetne inteligencije biti moguća i kroz program Digitalna Europa, Horizon te nacionalne planove oporavka i otpornosti.
- Ova nova tehnologija utječe na naše živote i struka pozdravlja da se stvari reguliraju – ocijenila je Hajdi Ćenan, potpredsjednica Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju (CroAI).
Kazala je i kako iz perspektive nas u Europi postoje neke smjernice koje su nama iz kulturoloških stajališta neprihvatljive, na primjer social scoring, a što postoji izvan EU-a.
- Bit će još razgovora o tome kako procijeniti svaki od rizika. Još je puno nepoznanica i važno je sigurno okruženje za testiranje. Važno je startupovima omogućiti sigurno testiranje. Drago mi je da se na razini Europske unije počinje više baviti inovacijama i što se prepoznaje startupove kao donositelje inovacija. Europa je lider kad je riječ o istraživačkim radovima, ali kaska kad je riječ o komercijalizaciji inovacija – kazala je Ćenan ističući kako su neke inicijative na razini EU pokrenute kako bi se to promijenilo na bolje. Istaknula je kako je u Hrvatskoj sve više firmi koje jačaju ekosustav, počevši od hrvatskog jednoroga Infobipa, a također apelira da se na nacionalnoj razini ubrza razvoj umjetne inteligencije.
