Ilustracija
 Srđan Vrančić / Hanza Media
Financije

Devizna štednja građana porasla za čak 1,25 mlijardi eura

Banke su se većinom bavile odgodom otplate postojećih, a ne odobravanjem novih kredita
Piše: Marina KlepoObjavljeno: 08. srpanj 2020. 17:19

Da se u vrijeme krize građani više okreću štednji, bez obzira na gubitak radnih mjesta i smanjenje primanja, potvrđuju i posljednji podaci Eurostata o financijskim sklonostima kućanstava proteklih mjeseci.

Stopa štednje, odnos prema raspoloživom dohotku, u europodručju je u prvom kvartalu ove godine iznosila 16,9 posto, što znači da je u odnosu na isto razdoblje lani porasla za čak 4,2 postotna poena: na kraju prvog tromjesečja prošle godine bila je na razini od 12,7 posto. Eurostat objašnjava da je to najveće povećanje stope štednje kućanstava od 1999. godine, kada je počela evidencija ovih podataka.

Karantena

Glavni razlog tome nije povećanje raspoloživog dohotka (rast 0,9 posto), već smanjena potrošnja kućanstava (četiri posto), što svakako nije iznenađujuće ne samo zbog povećane zabrinutosti za budućnost nego i zbog činjenice da u vrijeme karantene i nije bilo mnogo prilika za trošenje.

Vrlo sličan trend zabilježen je u i Hrvatskoj, gdje su osobito snažno porasli devizni depoziti. Prema podacima HNB-a, na kraju ožujka oni su iznosili 172,1 milijardu kuna, 9,4 milijarde kuna više nego mjesec dana ranije, što znači da su u tom mjesecu građani kupili oko 1,25 milijardi eura. Gotovo na istoj razini devizna štednja se zadržala i tijekom sljedeća dva mjeseca: na kraju svibnja devizni depoziti su iznosili 171,5 milijardi kuna. Povećana kupnja deviza na početku koronakrize ujedno objašnjava i izraženi pritisak na tečaj, pa i HNB-ovo trošenje međunarodnih pričuva da bi se spriječilo slabljenje kune. Kunski depoziti nisu se znatnije mijenjali tijekom proteklih mjeseci, od veljače do svibnja smanjeni su za 2,2 milijarde kuna, na 30,5 milijardi kuna. To ujedno upućuje na to da su građani najveći dio devizne štednje kupovali novcem koji su izvlačili iz investicijskih fondova.

Depoziti

Bijeg iz rizičnijih oblika imovine, općenito, rezultirao je povećanom sklonošću držanju depozita u bankama: u travnju su ukupno porasli za 5,14 milijardi kuna. Tako su ukupni depoziti na kraju tog mjeseca iznosili 211,8 milijardi kuna, od čega su više od polovice (109,7 milijardi kuna) građani držali na tekućim i žiro računima. S obzirom na aktualni trend rasta štednje i prilično skroman rast kredita, za očekivati je da će banke i u narednom razdoblju nastaviti smanjivati kamate na oročenje depozita.

Odgode

Kada je riječ o kreditima, banke su se proteklih mjeseci uglavnom bavile odgodom otplate postojećih, a ne odobravanjem novih. Ukupno su na kraju svibnja iznosili 272,3 milijarde kuna i u odnosu na travanj tek su neznatno porasli, 0,1 posto ili 15,1 milijun kuna. No, na godišnjoj razini povećani su za 6,7 posto ili 17,2 milijarde kuna. Kako se čini, najviše je poraslo kreditiranje države.

Prema podacima koje iznose analitičari RBA, krediti državi na kraju svibnja iznosili su 42,9 milijardi kuna, što je 22,5 posto više nego u istom mjesecu lani, a oni odobreni poduzećima bili su na razini od 86,5 milijardi kuna. Krediti kućanstvima u svibnju su iznosili 134,3 milijarde kuna, pri čemu je kod sektora stanovništva “osobito izražena sklonost kreditiranja u domaćoj valuti dominantno kroz gotovinske nenamjenske kredite”. No i oni su u svibnju usporili na godišnjoj razini “i time prekinuli trend rasta po dvoznamenkastim stopama”. Analitičari Raiffeisen banke dodaju da se udio valutnih kredita u ukupnim kreditima kontinuirano smanjuje od druge polovice 2012., kada je iznosio 74,4 posto, da bi na kraju svibnja pao na 53,7 posto.

Linker
03. studeni 2020 07:33