NOVI UDAR

Detaljno smo izračunali: Evo koliko će vam biti veća mjesečna rata zbog skupljih kredita za stan

Ministar financija Marko Primorac poručio je građanima da budu oprezni prilikom novih zaduženja
 Ivo Ravlic/Cropix

S prelaskom na euro banke su prestale koristiti NRS kao referentnu kamatnu stopu za potrošačke kredite, a parametar za promjenjive kamatne stope postao je Euribor kao referentna kamatna stopa Europske središnje banke. To od 1. siječnja 2023. znači poskupljenje novih kredita, prije svega stambenih.

Od 1. siječnja, objašnjavaju u Erste banci, uskladili su se s vrijednostima novog promjenjivog parametra za novoodobrene kredite, tako da koriste šestomjesečni Euribor umjesto šestomjesečnog NRS-a 1. Tako se kamatne stope, ovisno o modelu stambenog kredita, sada kreću u rasponu od 2,9 do 3,78 posto, što predstavlja povećanje od 0,5 postotnih bodova.

Izračuni pokazuju da je mjesečna rata za stambeni kredit od 70.000 eura, koji je kupac stana ugovorio po novim uvjetima koji vrijede od 1. siječnja 2023., dakle po kamatnoj stopi višoj za 0,5 postotna boda, veća za 17,3 eura u odnosu na kredit u istom iznosu ugovoren do 1.siječnja 2023. To znači da će potrošač za stambeni kredit ugovoren na 20 godina po novim uvjetima u 2023. na ukupnom iznosu kredita vratiti 4176 eura više.

Evo i detaljnog pojašnjenja. Ako je kupac stana ugovorio kredit samo mjesec dana prije uvođenja eura, primjerice 1.prosinca 2022., po starim je uvjetima koji su vrijedili do 1. siječnja 2023. za iznos stambenog kredita osiguranog hipotekom od 70.000 eura uz kombiniranu kamatnu stopu (fiksnu deset godina po 2,50% godišnje, a nakon toga promjenjivu i vezanu uz 6M NRS1 za EUR) plaćao mjesečni anuitet od 370,93 eura. Riječ je o stambenom kreditu uz rok otplate od 20 godina (240 anuiteta) i uz efektivnu kamatnu stopu (EKS) od 3,16 posto. Ukupni iznos koji klijent treba platiti je 94.304,87 eura. U EKS su uključeni trošak premije police osiguranja imovine u iznosu od 30 eura godišnje i trošak premije police osiguranja otplate kredita od 215 eura godišnje.

Za isti iznos stambenog kredita osiguranog hipotekom od 70.000 eura uz kombiniranu kamatnu stopu (fiksnu deset godina po 3,00% godišnje, a nakon toga promjenjivu i vezanu uz 6M Euribor) koji je kupac stana podigao nakon 1.siječnja 2023., mjesečni anuitet iznosi 388,22 eura. Uz isti rok otplate od 20 godina (240 anuiteta) efektivna kamatna stopa (EKS) iznosi 3,66%. Ukupni iznos koji klijent treba platiti je 98.480,67 eura. U EKS su uključeni trošak premije police osiguranja imovine u iznosu od 30 eura godišnje i trošak premije police osiguranja otplate kredita od 215 eura godišnje.

Komentirajući poskupljenje novih kredita nakon uvođenja eura od 1. siječnja 2023. ministar financija Marko Primorac poručio je danas da, iako se situacija čini prilično kompleksnom, u naravi je vrlo jednostavna.

image

Ministar financija Marko Primorac

Damjan Tadic/Cropix

“Monetarno zaoštravanje je jedan od najučinkovitijih instrumenata u borbi protiv inflacije. Mjere fiskalne politike su takve da ne mogu suzbiti inflaciju, ali mogu učiniti to da ne djeluju proinflatorno. ECB je prepoznala problem i kontinuirano podiže kamatne stope. Takva politika doista djeluje proinflatorno. Ako se pokaže da se ovakvim monetarnim zaoštravanjem ne ostvaraju zacrtani ciljevi dovoljno brzom dinamikom, mogu očekivati da će i dalje dolaziti do porasta kamatnih stopa koje će se postupno prelijevati i na kamatne stope u gospodarstvu”, kazao je ministar Primorac.

Ministar financija pritom je poručio građanima da budu oprezni prilikom novih zaduženja: “Nakon što sam stupio na dužnost ministra, upozoravao sam već na ove probleme. Isticao sam da je jedino rješenje protiv inflacije postupno povećanje kamatnih stopa i apelirao već tada na građane i poduzetnike da fiksiraju svoje obaveze ako imaju kredite ugovorene po varijabilnoj kamatnoj stopi. Još jednom možemo apelirati na sve dionike da budu oprezni prilikom novih zaduživanja i u što većoj mjeri koriste fiksnu kamatnu stopu. Vrijeme je nepredvidivo”, kazao je Primorac.

Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana, kazao je kako se ne može reći koliko će se kamatne stope povećavati jer taj proces ovisi o razvoju inflacije.

„Inflacija je bila na visokim razinama u prosincu i mi moramo pratiti razvoj. Spomenut ću dosljednu makroekonomsku politiku u kojoj fiskalna politika nije u proturječju s monetarnom. Zato ne preporučujemo fiskalnu politiku u smjeru stimuliranja jer bi došlo do dodatnog povećanja kamatnih stopa od strane ECB-a.”, pojasnio je Dombrovskis.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić je istaknuo da se borba protiv inflacije vodi prvenstveno instrumentom podizanja kamatnih stopa, pa se već sad može vidjeti, nako što je ECB počela dizati kamatne stope ovoga ljeta, da su one porasle za 2,5 postotna poena.

image

Guverner HNB-a Boris Vujčić

Zeljko Puhovski/Cropix

Guverner ističe da u Hrvatskoj ima oko 200.000 stambenih kredita i 100.000 nestambenih ili gotovinskih kredita, pri čemu je većina potonjih s fiksnim kamatnim stopama te se ovo podizanje kamatnih stopa ne odnosi na njih. Kako je dodao, tek je oko "20 i nešto posto" nestambenih kredita s promjenjivom kamatnom stopom, a i oni nisu svi vezani uz Euribor.

"Što se tiče stambenih kredita, tu imamo otprilike situaciju da ih je oko polovina podložna promjenama kamatnih stopa. Neki pritom imaju djelomično fiksirane kamatne stope, pa se na njih opet neće odnositi ovo što se događa s kamatnim stopama. Kod onih koji već sada imaju promjenjive kamatne stope, za medijalni kredit bi jedan postotni poen rasta kamatne stope značio otprilike 4-postotno povećanje rate servisiranja kredita, pa onda svatko može otprilike vidjeti koliko to iznosi", pojasnio je Vujčić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. siječanj 2023 15:12