Nezgodno

Dancima stiže kamata od -0,6 posto na svu štednju iznad 100 tisuća eura

U Hrvatskoj su kamate sada u rasponu 0,02-0,25 posto, a kad se uključi inflacija, štediše su već zapravo na gubitku
Anders Dam
 Jakob Stigsen Andersen

Fenomen negativnih kamata na svim razinama, od središnjih do komercijalnih banaka, postaje sve “nezgodniji”, a negativne kamate na depozite štediša u Europi među prvima testiraju Švicarci i Danci.

Uz to, druga najveća komercijalna banka u Danskoj ovih je dana dodatno postrožila poslovanje pa negativnu kamatu na depozite od 0,6 posto ne naplaćuje više samo štedišama koji imaju više od milijun eura na računu nego i onima koji imaju više od 100 tisuća eura štednje. Anders Dam, glavni izvršni direktor Jyske Bank A/S, tim je povodom ustvrdio kako su bili primorani na taj potez jer je danska centralna banka povećala negativne kamate na bankarske depozite (na tzv. višak bankarskih rezervi) na minus 0,75 posto.

“Sada gubimo još više novca na tim depozitima”, rekao je Dam obrazlažući zašto su proširili depozitnu bazu s negativnim kamatama. Nije isključena mogućnost da će se u bližoj budućnosti, ovisno o politici danske središnje banke, takvo proširivanje nastaviti i na druge štediše. Danska kruna vezana je za euro, pa i njihov monetarni i bankarski sustav odražava sve što se događa u eurozoni, odnosno politiku Europske središnje banke. A budući da je ESB nedavno kamatnu stopu na višak rezervi koji banke drže kod ESB-a, koja je do sada bila minus 0,4 posto, spustila na minus 0,5 posto, to se neizbježno odrazilo i na Dansku. Banke, naime, plaćaju penale ako imaju višak iznad obaveznih rezervi koji nisu plasirale i ti penali sada su još veći. Tako se potiču da pronađu projekte za svoje plasmane.

U Hrvatskoj je slična “depozitna kamata” koju banke plaćaju Hrvatskoj narodnoj banci nula posto i zasad iz domaće središnje banke nema najava da bi mogla ići u negativan teritorij, tako da ni banke ne namjeravaju uvesti negativne kamatne stope. No, kamatne stope na štednju u našim najvećim bankama došle su do razina od 0,02 do 0,25 posto, ovisno o valuti i ročnosti. Tako da tu više nema gotovo nikakve zarade, a kada se uključi i ovako mala inflacija od jedan do 1,5 posto, štediše su realno na gubitku. I to je ustvari negativna realna rata štednje, mada još nemamo nominalne negativne kamate na štednju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2021 14:29