Iako se i u Hrvatskoj i u ostatku Europe sve češće spominje mogućnost izbijanja nove recesije, tržište nekretnina u nas još uvijek diše punim plućima. Ako se pita stručnjake za nekretnine, taj bi se trend trebao nastaviti i sljedećih godina.
- Tržište je danas poputno drukčije nego što je bilo 2009. godine. Analize pokazuju da polovina kupaca nekretnina danas plaća u "kešu", nezaposlenost je mala, a nema više ni problema 'švicaraca'. Stoga ne očekujem nikakve dramatične promjene na tržištu nekretnina - ocjena je Borislava Vujovića, dopredsjednika Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.
Vujović je tu ocjenu dao na panelu o trendovima u stanogradnji i tržištu nekretnina u regiji, koji je jučer održan u okviru Rexpoa, međunarodnog sajma investicijskih projekata. I ostali sudionici panela smatraju kako u narednim godinama ne treba očekivati dramatične promjene na hrvatskom tržištu nekretnina. Osim "keš kupaca", koji imaju veći manevarski prostor za kupnju nekretnina od onih koji stambeno pitanje rješavaju uzimanjem kredita, razlozi su i promjene u poslovanju građevinskih tvrtki, zatim, vrlo niske kamate na štednju, koje štediše usmjeravaju da novac ulože u stambene kvadrate, kao i spremnost banaka da pomognu stanogradnju te građevinara da se bolje prilagode zahtjevima tržišta, ali i promjene u ponašanju kupaca.
- Sada Zagreb 'vuče' cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj, dok je prije 2008. godine dominirao je rast cijena nekretnina na Jadranu - poručio je Josip Tica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Na ponašanje kupaca, poručili su panelisti, utječe i iskustvo koje su stekli tijekom posljednje recesije, a koja je u Hrvatskoj trajala šest godina. Kupci su, pojednostavljeno rečeno, danas oprezniji i svjesniji, znaju što hoće i koliko su voljni za to platiti.
- Naravno da treba biti oprezan, no u ovom trenutku nema ni jednog pokazatelja da bi moglo doći do nekog velikog pada cijena - kazao je Robert Pokrovac iz Erste nekretnina.
- Vjerujem da će stanje na tržištu biti dobro i u srednjoročnom razdoblju. U prilog tome govori i to što cijene nekretnina u nas kaskaju za onima u Sloveniji i Austriji, pa čak i u Srbiji - smatra Luka Kaić iz Domograda. Po njemu, ključ dobre prodaje nekretnine postao je omjer cijene i nekretnine, nakon čega dolaze lokacija i cijena.
Prema posljednjim podacima državne statistike, cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj u drugom ovogodišnjem tromjesečju bile su u prosjeku 10,4 posto veće nego u istom lanjskom razdoblju. U istom su razdoblju više rasle cijene postojećih stambenih objekata, 10,7 posto, nego novogradnje, 8,2 posto. Rast cijena nekretnina u Zagrebu u istom je razdoblju iznosio čak 14,5 posto, na Jadranu 9,1 posto, a u ostatku zemlje samo 3,3 posto, pokazuju podaci DZS-a.
Premda stručnjaci vjeruju da će se pozitivni trendovi na nekretninskom tržištu nastaviti, upozorili su i na brojne izazove s kojima se susreće nekretninski biznis. Prije svega, značajniji rast cijena nekretnina i dalje je ograničen samo na Zagreb i obalu, dok je u depopuliranom ostatku zemlje znatno manji, a u nekim krajevima ga ni nema. Jedna od uzroka tome je i masovno iseljavanje. Nadalje, hrvatsko gospodarstvo i dalje masovnije ne otvara bolje plaćena radna mjesta, zbog čega, požalili su se panelisti, 60 posto zaposlenih ni ne može dobiti stambeni kredit. Problem su, istakli su, i državne subvencije, koje iskrivljuju tržišnu sliku, kao i visoke cijene zemljišta. Uz to, noćna mora građevinarstva postala je nedostatak radne snage, zbog čega rastu i troškovi rada. Dodatni problem je neuređeno tržište dugoročnog najma stanova: rješavanje tog problema, poručili su panelisti, moglo bi riješiti stambeni problem dijela građana koji si ne mogu priuštiti kupnju stana.