Danas na tržištu čipova morate spektakularno rasti da biste opstali

Dr. Jo De Boeck, glavni direktor za strategiju belgijskog IMEC-a, jednog od vodećih svjetskih instituta za istraživanje, razvoj i inovacije u nanoelektronici i digitalnim tehnologijama, doputovao je u Zagreb kako bi s Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER) potpisao Memorandum o suradnji u okviru prošle godine donesenog europskog Akta o čipovima. Iza Memoranduma zapravo stoji plan o osnivanju hrvatskog Centra kompetencija za poluvodiče, zamišljenog da ponudi usluge edukacije, pristupa razvojnim alatima, pilot-linijama, opremi za ispitivanje i izvorima financiranja za pokretanje novih poduzeća.

"Ovim memorandumom ojačana je integracija FER-a u europskom istraživačkom prostoru i napravljen značajan korak u integraciji hrvatskih akademskih institucija i poduzeća u europske lance vrijednosti u nanoelektronici i mikroelektronici", poručio je dekan FER-a, prof. dr. sc. Vedran Bilas.

S De Boeckom smo tom prilikom razgovarali o budućnosti hrvatskih znanstvenika, njegovu IMEC-u, ulozi poluvodiča u globalnoj ekonomiji, europskom Aktu o čipovima...

* Kakvoj se suradnji vašeg IMEC-a, jednog od svjetskih lidera u području čipova, s hrvatskim obrazovnim sustavom nadate?

- Tvrtka IMEC sa Sveučilištem u Zagrebu ima dugogodišnju suradnju. Idealno bi bilo da talentirani student koji je svoje obrazovanje započeo na FER-u ode studirati u Belgiju, na sveučilište u blizini IMEC-a, da stekne magisterij ili doktorat, neko se vrijeme bavi istraživanjem koristeći naše resurse i zatim se vrati u Hrvatsku. Istina, neki ostaju u Belgiji, ali puno njih se i vraća. Razmjena talenata vrlo je važna. Plan je osigurati da mladi ljudi vide nove stvari, istraže nove prilike, ne samo u znanosti i tehnologiji nego i kulturološki, a zatim se vrate obogaćeni u matičnu državu. Zato smo potpisali ugovor između IMEC-a i FER-a te s industrijskim partnerima ovdje gradimo hrvatski Centar kompetencije za poluvodiče. To bi trebalo biti mjesto gdje se mladi talentirani ljudi sastaju, povezuju i razmjenjuju ideje s predstavnicima industrije. Ako ste student na FER-u i imate ideju za novu tvrtku, no trebate tehnologiju kakvu imamo u IMEC-u, ovdje ćete moći dobiti ono što vam je potrebno. To je duh centra kompetencije, što je upravo i jedan od glavnih elemenata novog europskog Akta o čipovima.

* Možete li pomnije opisati kako bi izgledao put mladog hrvatskog znanstvenika koji želi surađivati s IMEC-om?

- Pretpostavimo da studentica ili student imaju ideju koja se temelji na određenom projektu koji su radili na sveučilištu, ali sada moraju dokazati da je uistinu izvediva, moraju napraviti prototip. To zahtijeva nekoliko stvari. Prije svega, potrebna im je vrhunska tehnologija. Ono što u IMEC-u možemo učiniti jest istražiti gdje je takva tehnologija dostupna i osigurati da znanstvenici imaju pristup toj tehnologiji. Takva suradnja također bi ih mogla povezati s krajnjim korisnikom tehnologije, koji može biti ovdje u Hrvatskoj, ali i bilo gdje drugdje u Europi. Moramo ubrzati cijeli taj proces, a to ćemo učiniti putem Centra kompetencije. To je tehnička strana priče. Drugi važan dio je financiranje. Za ulaganje su vam potrebni kontakti s investitorima. U IMEC-u imamo program u sklopu kojeg dovodimo te mlade startupe u sobu za sastanke s investitorima, koji bi, eventualno, mogli financirati njihove ideje. Vjerujem da je to nešto što moramo poticati i na lokalnim razinama.

Jo De Boeck, izvrsni potpredsjednik za strategiju IMEC-a

Goran Mehkek /Cropix

* Udio Europe u globalnom kapacitetu proizvodnje poluvodiča sada je manji od 10 posto. Koji je optimalan broj poluvodiča koji bi se trebali proizvoditi u Europi?

- Riječ je o tržištu na kojem morate spektakularno rasti da biste opstali. Investicije koje su trenutno na stolu govore o pozitivnom zamahu. Više se ulaže u proizvodnju. Ali moramo sagledati cijeli sustav. Ako povećamo samu proizvodnju, a ne bavimo se kreiranjem dizajna ili čitavog niza ostalih disciplina, bit ćemo u neravnoteži. Moramo stvoriti i novu digitalnu ekonomiju koja je mnogo više utemeljena na nanotehnologiji nego što je to danas. Trebaju nam inovacije u zdravstvu, a moglo bi doći do inovacija u logistici ili automobilskoj industriji. Moramo se prije svega fokusirati na dizajniranje tehnologije za sva ta područja. Tada će biti više potražnje, pa ćemo morati više i proizvoditi.

* Kako biste saželi spomenuti europski Akt o čipovima, osmišljeni da od Europe učini tehnološku silu i podržan s 3,3 milijarde eura?

- Tri su glavne točke Akta. Prva nalaže pomno promatranje tijeka inovacije i jačanje europske prisutnosti na globalnoj mapi. U njoj se inzistira i na kreiranju novih ideja te na tome da sveučilišta i industrija budu uistinu povezani. Drugi dio zakona fokusiran je na poticanje investicija; njime se želi osigurati da se u Europi konstruiraju novi proizvodi i nude usluge te da se proizvodi i sastavlja još više čipova. U trećoj se točki inzistira na tome da se cijeli sustav tj. lanac opskrbe učini otpornim na nadolazeće krize kako bismo mogli i dalje stvarati proizvode i nuditi usluge bez obzira na sve promjene koje se događaju u svijetu oko nas.

* No, kako taj sustav opskrbe učiniti otpornim u praksi?

- To je nešto o čemu industrija i političari trebaju neprestano razgovarati. Smatram da svaka tvrtka koja ima ulogu u međunarodnom ekosustavu mora biti sposobna prepoznati kada kriza stiže i u skladu s time djelovati proaktivno. Problem je što se kriza može utjeloviti na različite načine. Zato je za tvrtke važno ne samo da redovito ažuriraju inovacije nego i vlastite ekosustave. Korporacije moraju gledati daleko u budućnost jer jedino tako mogu uistinu detektirati koje nove tehnologije dolaze i kakav će utjecaj imati umjetna inteligencija na njihove projekte ili, primjerice, kako se, zapravo, odvija tranzicija na zelenu ekonomiju. To su sve izuzetno važni trendovi koji utječu na ekosustav industrije i mogu u tren oka promijeniti njegov tijek.

* Jeste li onda zadovoljni konačnim nacrtom europskog Akta o čipovima?

- Mislim da su svi instrumenti tu, zamah je stvoren. Da bi se u konačnici provelo ono što je na papiru, sve strane moraju uspostaviti dijalog. To je još jedan razlog zašto sam ovdje - kako bih osigurao da paneuropska ideja uspije. Hrvatska bi tako trebala izravno biti povezana s onim što radimo u Belgiji, a to je na obostranu korist. Mislim da je taj paneuropski pogled na stvari već prisutan, ali moramo konstantno povezivati inovatore s industrijom.

​