Petina građana kupovala je Bitcoin i druge kriptovalute. Rezultat je to istraživanja MasterIndex, koje je u travnju 2022. za Mastercard provela agencija Improve.
Dvadeset posto građana ulaže ili je ulagalo u kriptovalute u nadi da će ostvariti zaradu, ali ne nužno brzu. Neki ulaganja u kriptovalute vide kao dugoročne investicije.
Kao prepreku za ulaganje u ovu klasu imovine primarno navode nedostatak informacija o kriptovalutama, visok rizik takvih ulaganja i nedostatak sredstava.
Cosmin Vladimirescu, direktor Mastercarda za Hrvatsku i Rumunjsku kaže da brojke ukazuju da bi ulaganja u kripto-imovinu mogla rasti.
- Prema nedavnom izvješću o kriptovalutama, broj korisnika kriptovaluta porastao je za 178 posto u 2021. godinu, odnosno iznosio je 295 milijuna korisnika diljem svijeta a očekuje se da će taj broj dosegnuti milijardu do kraja ove godine. Te brojke govore same za sebe, ali koliko god uvođenje kriptovaluta potiče inovacije, ono predstavlja i značajne izazove za regulatore koji se bore s najboljim načinima zaštite potrošača i ulagača - kaže Vladimirescu.
Očekuje se porast
I dok je MasterIndex utvrdio da trenutačno u kripto-imovini svoj kapital drži 9 posto građana, njih 18 planira to raditi u budućnosti.
Istraživanje je pokazalo da 11 posto ulagalo i više ne ulaže.
Među onima koji trenutno ulažu u kriptovalute su češće muškarci nego žene, i to oni s višim osobnim prihodima. No, treba naglasiti da građani s višim primanjima nisu primarno fokusirani na kripto-imovinu i više ulažu u druge klase imovine.
Najveći broj investitora u kripto-imovinu su oni koji navode da to rade dugoročno, čak kao oblik štednje za mirovinu. To je izjavilo čak 43 posto ispitanika, znači ukupno oko četiri posto građana.
Odmah iza toga je, kao motiv ulaganja u kripto-imovinu, brza zarada. Tako tvrdi 34 posto ispitanika ili oko tri posto građana.
Jedan dio pak ulaže u kripto-imovinu isključivo iz znatiželje i zabave, odnosno kako bi diverzificirali svoj investicijski portfelj. Njih je 32 posto ili oko tri posto građana.
Nemaju informacija
Većina građana, njih 55 posto, navodi da ne žele ulagati u kripto-imovinu jer o njoj ne znaju dovoljno.
Ulaganju u kripto-imovinu druga je najveća prepreka previsok rizik, što tvrdi 36 posto građana, kao i nedovoljno sredstava za takve investicije, što tvrdi 31 posto građana.
Kripto-imovina najviše je odbojna ispitanicima u Slavoniji i onima s nižim osobnim dohotkom. S druge strane, najveći interes za kupnju kriptovaluta iskazali su ispitanici koji žive u Istri i Primorju.
Čak 20 posto građana ne ulaže u kriptovalute jer trenutno nije zainteresirano za tu vrstu ulaganja.
Volatilnost, odnosno velike fluktuacija cijena kripto-imovine prepreka je investicijama u nju za svega 13 posto ispitanika.
Za 14 posto ispitanika kripto-valute nisu zanimljive jer navode da takva ulaganja nisu pošteno regulirana.
Većina u plusu
Više od polovice ispitanika u MasterIndex istraživanju, a ono se provelo u travnju kad kripto-imovina još nije pala na današnju razinu, tvrdilo je da je u investicijama u kripto-imovinu u plusu.
Njih 41 posto navelo je da je u minusu, odnosno da su po trenutačnim cijenama u gubitku u odnosu na cijene po kojima su ih kupili.
U narednih 12 mjeseci 77 posto ispitanika planira kupiti više kriptovaluta koje već posjeduju, 74 posto planira kupiti druge vrste kriptovaluta, 37 posto planira prodati dio svojih valuta, a 13 posto planira prodati sve.
Zanimljivo je da 6 posto vlasnika kriptovaluta ne prati vrijednost svoje kriptoimovine.
- Kriptovalute su bile jedva vidljive na ekonomskom radaru do prije deset do 15 godina, a danas se čini kao da su posvuda, stvarajući nove prilike i postavljajući složene izazove. U manje od 15 godina kriptovaluta je izrasla iz uglavnom spekulativnog sredstva ulaganja u globalni financijski fenomen - zaključuje Vladimirescu.