Cijene plina za kućanstva u ovoj godini neće ići u visine - ostat će stabilne, za što se pobrinulo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, jer ih je fiksiralo pa će tako referentna cijena plina do kraja ožujka 2019. iznositi 0,18 kn/kWh.
- Novim Zakonom o tržištu plina, koji je stupio na snagu u ožujku ove godine, zadržala se regulirana cijena plina za javnu uslugu u prijelaznom razdoblju od tri godine kako ne bi došlo do većih oscilacija u cijeni plina. Do 31. ožujka 2019. osigurani su uvjeti u kojima će cijena za kućanstva za ovu plinsku godinu ostati nepromijenjena - ističu u spomenutom ministarstvu.
Europska tržišta
No, nakon toga slijedi druga priča - izgledno je da bi do poskupljenja moglo doći, što je dao naslutiti i sam ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, ali prema sadašnjoj metodologiji za maksimalno 10 posto (nabavna cijena). I, kako nam potvrđuju neki od najvećih igrača na plinskom tržištu, s obzirom na kretanje cijena na europskim tržištima, može se očekivati da će se to i dogoditi.
Prognozirati više od toga, odnosno gledati dalje u budućnost, u ovom je trenutku nemoguće - za to bi nam trebala kristalna kugla jer na definiranje cijene utječe niz faktora.
Naime, tržište plina, kao što je poznato, u Hrvatskoj nije toliko razvijeno kao u zapadnim europskim zemljama i trenutačno smo zemlja koja uvozi plin, ali isključivo za vlastite potrebe. Jer - izvoza nema.
U skladu s time, nema još razvijenu burzu plina. Zato u PPD-u, najvećem uvozniku prirodnog plina u Hrvatskoj s udjelom od oko 65 posto uvezenog plina i sa 30 posto tržišnog udjela na izlazima iz transportnog sustava prema drugim opskrbljivačima i krajnjim kupcima, ističu da kao referentno tržište promatraju burzu plina u Austriji CEGH (Central Eastern European Gas Exchange).
Pritom valja napomenuti da je cijena plina u Hrvatskoj uvećana za trošak transporta tog istog plina od vanjskih tržišta do krajnjih kupaca u Hrvatskoj. U tom kontekstu, bivši državni tajnik za energetiku Ante Čikotić napominje da je proizvodnja 2017. bila 1,2 BCM uz konzum od 3,0 BCM pa ispada da smo 40 posto potrošnje pokrivali domaćom proizvodnjom. Tako će 2025. pokrivenost biti ispod 15 posto kod istog konzuma, no kaže da ako realno pretpostavimo da će tada konzum biti barem 3,5 BCM, pokrivenost će biti samo 12 posto.
Hladni val
- Zato nam trebaju natječaji za istraživanje ugljikovodika na kopnu, LNG i IAP kako bi povećali konkurentnost i time smanjili cijenu od dobavljača. Samo otvorena plinska mreža i globalna konkurentnost uz transport prema trećim zemljama može obuzdati cijene plina u budućnosti - naglašava Čikotić i dodaje da jedina ispravna borba protiv tržišnog poskupljenja plina mora biti poticanje energetske učinkovitosti, uvođenje obnovljivih izvora energije, energetska obnova zgrada i obiteljskih kuća, kao i energetska učinkovitost u industriji i turizmu.
Jer, kako smo već napomenuli, cijene plina ovise o brojnim faktorima: cijeni nafte, vremenskim prilikama, tečajnim razlikama, proizvodnji struje, cijeni konkurentskih goriva (nafta, lignit, ugljen) i cijenama emisija CO2.
- Tekuća plinska godina u odnosu na prošlu donijela je rast cijena plina od proljeća, što se nastavilo kroz cijelo ljeto. Takav trend kretanja cijena nije prirodan. Normalno je da cijena bude veća tijekom zime, a niža tijekom ljeta. Krajem ožujka ove godine hladni val dignuo je cijene plina na europskim tržištima. Početkom travnja cijena nafte je prešla 70 USD/bbl i zadnjih dana približava se cijeni od 80 USD/bbl. Također, drastično su skočile i cijene emisija CO2. Posljedica svega navedenoga jest zadržavanje visoke cijene do danas - komentira Ivana Ivančić, članica Uprave u PPD-u, kretanje cijena plina.
Dodaje i da je trenutačno pojačana potražnja za utiskivanjem plina u europska skladišta budući da smo na pragu nove ogrjevne sezone, pa je tako u odnosu na prošlu godinu stanje zapunjenosti skladišta u Europi manje za oko dvije milijarde m3 plina (posebno u CEE regiji - 1,7 milijardi m3).
Planovi
- Pretpostavljamo da bi cijene mogle ostati na visokim razinama sve dok i cijena nafte ostane na visokom nivou. No, bitan je i niz drugih faktora u Europi, ali i na globalnoj razini. S druge strane, bude li zima jako topla, moguć je i pad cijena zbog viškova koji će se stvarati. Tu su i razna održavanja na proizvodnim bušotinama diljem Europe. Teško je reći što će biti do kraja ove kalendarske godine, a ne do kraja 2021. - konstatira članica Uprave PPD-a, u kojem su zadovoljni svojom tržišnom pozicijom u Hrvatskoj te će se, ističe, nastaviti truditi da im ostane dugoročno stabilna.
Planovi za budućnost su im ambiciozni, no smatraju da su i ostvarivi.
- Kontinuirano ulažemo u razvoj poslovanja, ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji, te smo prije otprilike godinu dana otvorili i kompaniju u Švicarskoj PPD Global, koja je zadužena za trgovanje na europskim plinskim burzama. Danas imamo perspektivan internacionalni tim uz koji smo spremi za predstojeće izazove - zaključuje Ivančić, koja veliku priliku vidi u tome da prirodni plin ne bude samo tranzicijsko gorivo na putu prema niskougljičnoj ekonomiji, nego energent koji će u europskom energetskom miksu dugoročno zadržati svoju poziciju.
U EU pada potrošnja i proizvodnja
Scenariji za EU
- EU je jedina regija koju očekuje i pad potrošnje i pad proizvodnje energije
- u razdoblju od 2016. do 2040. potrošnja energije pada za 11%, a proizvodnja u istom razdoblju pada za 5%
- udio potrošnje EU u odnosu na svjetsku potrošnju past će sa 12% u 2016 na 8% u 2040.
- važnost elektroenergetskog sektora raste s obzirom na to da će udio električne energije 2040. godine iznositi 50% ukupne EU potrošnje
Kako će se mijenjati EU energetski miks od 2016. do 2040.
- zajednički udio ugljena i nafte spustit će se sa 51% na 32%
- udio prirodnog plina povećat će se sa 24% na 27%
- udio obnovljivih će narasti sa 9% na 27%
- rast “obnovljivača” predvodi vjetar (4,8%) i Sunčeva energija (4,9%)
- do 2040. emisije će se smanjiti na 50% vrijednosti iz 1990., pad od 1,9% u razdoblju 2016. - 2040.
Cijene plina u ovoj plinskoj sezoni bez promjena
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izjavio je u četvrtak kako se cijena plina za kućanstva u ovoj plinskoj sezoni neće mijenjat, kao što je i Jutranji list pisao u srijedu.
"Mi smo našim odlukama za ovu plinsku sezonu, odnosno za ovu sezonu grijanja omogućili nepromijenjene cijene plina", rekao je Ćorić odgovarajući nakon sjednice Vlade na upit o nekim medijskim napisima prema kojima bi iduće godine moglo doći do poskupljenja plina.
Ministar Ćorić poručuje da se građani ne moraju bojati poskupljenja plina. "Ove ideje o tome kako će rasti cijene, odnosno komunalije, iz ne znam kojeg izvora - to pustite dok do njih ne dođete na neki adekvatan način. Nema niti jednog jedinog razloga da unosite nemir među ljude, jer taj nemir nije potrebno unositi", rekao je ministar.
Prema pisanju nekih medija, cijene plina u ovoj godini odnosno do kraja ožujka iduće godine ostat će stabilne, no nakon toga bi mogle rasti za 10 posto.
Naime, novim Zakonom o tržištu plina, koji je stupio na snagu u ožujku, u prijelaznom razdoblju od tri godine zadržana je regulirana cijena plina za javnu opskrbu odnosno za kućanstva, a kako u tom razdoblju ne bi došlo do većih oscilacija u cijeni plina.
"Do 31. ožujka iduće godine osigurani su uvjeti u kojima će cijena za kućanstva za ovu plinsku godinu ostati nepromijenjena", izjava je i iz resornog Ministarstva zaštite okoliša i energetike koju u posebnom prilogu o energetici u jučerašnjem broju prenosi Jutarnji list u članku pod naslovom "Cijene plina zasad su stabilne, no već bi sljedeće godine mogle rasti za 10 posto".
U tom se članku također navodi kako je nakon toga (odnosno od travnja iduće godine) izgledno da bi moglo doći do poskupljenja, uz napomenu kako je teško procijeniti koliko bi ono moglo biti jer cijena plina ovisi o brojnim faktorima - cijeni nafte, vremenskim prilikama, tečajnim razlikama, proizvodnji struje, cijeni konkurentskih goriva i cijenama emisije ugljičnog dioksida.
Inače, na temelju novog Zakona o tržištu plina Hrvatska energetska regulatorna agencija (Hera) je donijela potrebne metodologije, među njima i Metodologiju utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu.
Na temelju nje Hera je krajem lipnja donijela i Odluku o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom za razdoblje od 1. kolovoza do 31. prosinca 2018. te za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2019. godine. Prema toj odluci, krajnja cijena plina za kupce iz kategorije kućanstvo do kraja 2018. ostaje nepromijenjena, dok će u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2019., u odnosu na cijenu plina u 2018. godini, prosječno porasti za 0,3 posto zbog porasta troška distribucije plina, objavila je početkom srpnja Hera na svojim internet stranicama. (Hina)