Troškovi života u Europskoj uniji nastavili su rasti tijekom 2024. godine, a istraživanje Eurobarometra pokazuje da građani Europske unije upravo sve veće osnovne životne troškove smatraju jednim od najvećih izazova s kojim se trenutačno suočavaju. U Hrvatskoj je rast cijena nekretnina bio dvostruko veći od europskog prosjeka, a općenito se pokazalo da istočna i jugoistočna Europa prednjače po rastu cijena nekretnina dok zapadna i sjeverna bilježe znatno sporiji rast ili stagnaciju tržišta.
Prema podacima Eurostata, cijene nekretnina u Europskoj uniji porasle su za 3,3 posto u 2024. u odnosu na prethodnu godinu, a stanarine su zabilježile godišnji rast od 3,1 posto. Kada se posljednje tromjesečje 2024. usporedi s istim prošlogodišnjim razdobljem, cijene nekretnina veće su 4,9 posto, a stanarina 3,2 posto, što potvrđuje trend ubrzanja rasta u drugoj polovici godine.
Hrvatska se po prosječnom rastu cijena nekretnina u 2024. u odnosu na 2023. našla na petom mjestu, s povećanjem od 10,4 posto. Na kvartalnoj razini, riječ je o povećanju od 10,1 posto.
Među državama članicama, Bugarska je predvodila rastom cijena kuća s povećanjem od čak 18,3 posto na kvartalnoj razini. Slijede Mađarska s 13 posto i Portugal s 11,5 posto. Unutar četiri najveća gospodarstva EU, Španjolska je ostvarila rast cijena od 11,3 posto dok je Francuska zabilježila pad od 1,9 posto, kao i Finska. Njemačka je ostvarila međugodišnji rast cijena kuća od 1,9 posto, a Italija je imala malo snažniji rast od 4,5 posto.
Kada je riječ o tržištu najma, povećanja su ostala ipak ispod razine rasta cijena nekretnina. Usporedba stanarina iz 2024. s onima 2023. pokazuje prosječni rast od 3,1 posto, kao i kada se usporede posljednji kvartali (rast od 3,2 posto).
Najveće povećanje stanarina zabilježeno je u Mađarskoj, gdje su porasle 12,4 posto. S druge strane, Estonija je bila jedina članica EU u kojoj su se smanjile (za 0,9 posto). Istočna Europa i zemlje Balkana bilježile su najveći porast stanarina, a zapadne i sjeverne članice EU imale su niže stope rasta ili stagnaciju. Njemačka (2,2 posto) i Francuska (2,3 posto) bilježile su rast ispod prosjeka EU, a Italija (3,2 posto) je bila blago iznad prosjeka.
U Hrvatskoj su na godišnjoj razini stanarine rasle za 4,4 posto, a usporedba zadnjih kvartala pokazuje povećanje od 3,7 posto - u oba slučaja riječ je o postotku većem od prosjeka EU. Poseban slučaj zabilježen je u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje su stanarine rasle gotovo dvostruko brže od cijena kuća.
Komentari
0