Odlučne sankcije zapada protiv Rusije danas su imale i jedan negativni učinak: tzv. futures (vrijednosnice s kojima se kupuje u budućnosti prema unaprijed određenim cijenama) za prirodni plin porasle su za čak 36 posto. Iako sankcije EU i njezinih partnera nisu učinile ništa bitno po pitanju cijene energenata, tržišta očekuju neku vrstu ruske odmazde te je stoga došlo do anticipacije rasta cijena.
Trenutačno nije moguće prekinuti ovisnost o ruskom plinu jer taj plin zadovoljava 30-40 posto dnevnih potreba EU. U slučaju zaustavljanja ruskog plina, koji prolazi ispod zemlje Ukrajinom, došlo bi do prekida grijanja u tvornicama i domaćinstvima u EU, a ne bi se moglo proizvesti niti dovoljno električne energije kako bi se zadovoljila potražnja. Pod posebnim bi udarom bila energetski intenzivna industrija.
Uostalom, uz očekivani rast cijena već sada je upitna isplativost proizvodnje u talionicama metala ili tvornicama koje proizvode umjetno gnojivo.
Nejasne su dugoročne posljedice okršaja s Rusijom na europske energetske i zelene politike. Primjerice, već u ovom trenutku Bloomberg piše kako bi se moćno njemačko gospodarstvo moglo zadržati na puno dužem korištenju ugljena kao izvora energije, čemu su se radikalno protivili predstavnici Zelenih u novoj njemačkoj vlasti.
Isto tako, najednom je u Njemačkoj iznova u opciji i zadržavanje postojećih nuklearnih elektrana. Zadnje tri nuklearke trebale su biti zatvorene ove godine. U ovom trenutku nepoznato je hoće li Njemačka ići na gradnju novih nuklearki, nakon što su ih zatvorili cijeli niz u panici nakon Fukushime.
Ukratko, događaji u Ukrajini su, čini se, ozbiljno nagrizli zelenu agendu EU, koja se više ne čini energetski održivom strategijom.