Iako u Hrvatskoj osjećaju manjinski stres, osjećaju se podređeno, ovdje imaju osrednju kvalitetu života, većinom žive od minimalca i nemaju vremena učiti jezik, većina stranih radnika iz Azije želi se u Hrvatskoj barem do mirovine ili čak do kraja života nastaniti i ovamo dovesti obitelj ili je tu zasnovati jer je Hrvatska za njih u usporedbi s njihovom domovinom obećana zemlja.
Pokazalo je to novo istraživanje Instituta za istraživanje migracija, predstavljeno u četvrtak na konferenciji u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Istraživanje je provedeno u prosincu i siječnju na uzorku od 400 sudionika u anketi, od čega su 83 posto bili muškarci, 50 posto ih je u Hrvatskoj manje od pola godine, a 39 posto između godinu i dvije. Pritom je većina ispitanih s Filipina, iz Nepala i Indije, pa se ovo ne može smatrati reprezentativnim uzorkom, napomenula je Iva Tadić iz Instituta prilikom predstavljanja istraživanja.
PROČITAJTE VIŠE Provedeno istraživanje o stranim radnicima u Hrvatskoj: Muškarci, oženjeni, bez djece. Većina ih ima do 40 godina, a ovo je najveći problem
- Reprezentativan uzorak nije nam još ni poznat, ali izgleda da smo razbili neke mitove koji se provlače u javnosti i ovo nam istraživanje dovoljno ukazuje na kretanja na koja bi i institucije i poslodavci trebali obratiti pozornost. Pokazalo se da smo, unatoč općem mišljenju da nam iz Azije dolaze samo niskokvalificirani radnici, uočili značajan broj onih sa srednjom školom ili višim obrazovanjem, što znači da možda nismo iskoristili pun potencijal radnika. Znam i sama primjer žene koja je ekonomistica, a radi na blagajni. Nedavno smo čuli za profesora matematike koji vozi taksi - rekla je Iva Tadić.
Nema pomoći od sindikata
U njihovoj anketi tako je čak 50 posto ispitanih ustvrdilo da ima završenu srednju školu, a čak 35 posto se deklariralo kao visokoobrazovani. Doduše, te kvalifikacije nisu im provjeravali. Oko 60 posto ispitanih radilo je u sektorima prijevoza (dostavljači), ugostiteljstva i građevinarstva, a gotovo 10 posto ih je prijavilo da je nezaposleno, upozorila je Tadić.
- Ova brojka posebno zabrinjava jer ne znamo kakav je status tih ljudi, niti kakva im je budućnost - upozorila je. Na panelu koji je uslijedio na specifične je uvjete rada stranih radnika ukazala Jasna Pipunić iz Sindikata energetike, upozorivši da sindikati uopće nisu spremni za strane radnike i nemaju ih čime štititi. Jedan od razloga je i to što su većina zaposlenici agencija za posredovanje i kod jednog se poslodavca zadržavaju kratko.
- Neprilično je učlanjivati ih u sindikate i uzimati im članarinu kad oni od toga nemaju ništa. Kako će, primjerice, uzeti pozajmicu od sindikata koja se vraća u godinu dana netko koga za pola godine više neće biti u toj tvrtki - kaže Pipunić. Ističe da domaći radnici ne prihvaćaju strane jer im ruše cijenu rada te smatra da bi se za dobivanje radne dozvole trebalo tražiti barem osnovno znanje engleskog ako već ne hrvatskog jezika.
PROČITAJTE VIŠE Mohhamad (30): ‘Došao sam ovdje raditi i pokušati preživjeti. Hrvati, zašto me tučete i pljačkate?‘
Izdano 7000 dozvola manje
U ovom istraživanju 70 posto isptanih ne zna riječi hrvatskog, a 8 posto tvrdi da ga govori tečno, s time da su ga naučili nesustavno. Ana Marčinko, voditeljica ureda Isusovačke službe za izbjeglice (JRS) u Hrvatskoj, koji brine i o imigrantima radnicima, tvrdi da se njihove radionice s radnicima popune začas jer se održavaju vikendom. Marčinko je upozorila i na kršenja nekih temeljnih prava stranih radnika u Hrvatskoj, navodeći primjere žena koje su zatrudnjele i zbog toga ostale bez posla, na cesti.
Kako bi se radna prava stabilizirala, a integracija tih radnika u društvo popravila, Ivan Balabanić iz Instituta smatra da bi trebalo ograničiti broj radnika koji mogu raditi kao zaposlenici agencija, kako je napravila Nizozemska, gdje je to ograničeno na 15 posto.
To, međutim, nije ušlo u novi Zakon o strancima, koji je, doduše, već filtrirao tržište. Kako je nedavno otkrio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ove je godine izdano gotovo 7000 radnih dozvola manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Po raznim osnovama odbijeno je gotovo 18.000 zahtjeva, a broj zahtjeva agencija za privremeno zapošljavanje smanjen je za 70 posto. Trajno su ukinute 63 licence za autotaksi prijevoz i zatražen je raskid suradnje digitalnih platformi s 24 agregatora.
Komentari
0