Luka Burilović ponovno je izabran za predsjednika Hrvatske gospodarske komore, što mu je treći mandat, pobijedivši dva poduzetnika koji su mu bili protukandidati. Dobio je 67 glasova članova Skupštine HGK koji su se okupili u ponedjeljak, od ukupno njih 90 koji su glasali. Jedan je listić bio nevažeći.
Dražen Oreščanin, osnivač tvrtke Poslovna inteligencija i izvršni direktor Udruge Glas poduzetnika, dobio je 21 glas, a Marin Lovrović, poduzetnik iz Rijeke koji vodi tvrtku Consmar, osvojio je jedan glas.
Burilović je tako osvojio još jedan četverogodišnji mandat uoči očekivanog izglasavanja novog Zakona o HGK u Saboru, kojim će se ukinuti obvezno plaćanje članarine za male tvrtke, što je 96 posto članica. U izjavi nakon izbora poručio je da dolazi "zahtjevno razdoblje za hrvatsko gospodarstvo u cjelini, koje će biti obilježeno nikad većim dostupnim sredstvima iz fondova EU, ulaskom u schengenski prostor te uvođenjem eura.
Ključni cilj
Navedeno zahtijeva snažnu Komoru koja će u svakom trenutku moći sjesti, razgovarati s donositeljima odluka i utjecati na to da rade u korist poduzetnika i cijelog gospodarstva". Poručio je također kako on zna "sve o ovoj kući i kako je provesti kroz proces koji je pred nama", ali i da mu je imperativ "samostalnost i neovisnost Komore". Pred HGK je, kako stoji inače u njegovu programu, proces repozicioniranja i restrukturiranja, dizanje kvalitete usluga, a cilj je i povećanje prihoda koje ostvaruje na tržištu. "Ključni strateški cilj HGK u budućem razvoju je postati relevantna organizacija u svim područjima djelovanja, bilo da se radi o gospodarskim analizama, pripremi i predlaganju zakona, edukaciji, savjetovanju ili zaštiti interesa hrvatskih poduzetnika u zemlji i inozemstvu", stoji u programu.
Tri točke
Oreščanin je, pak, ponudio program s tri točke: vraćanje ugleda HGK i njezinu depolitizaciju, dobrovoljno članstvo i tržišno poslovanje te podizanje kvalitete usluga, zadržavanje postojećih i privlačenje novih članova.
"Percepcija je većine članova da ne vide korist od HGK i ne žele biti članovi, da je HGK državna institucija, a ne udruženje poduzetnika, da je članarina HGK parafiskalni namet i da su zaposleni u HGK većinom osobe koje su posao dobile temeljem političke podobnosti (tzv. uhljebi). HGK mora biti udruženje poduzetnika, koje će voditi poduzetnici, za poduzetnike. Funkcioniranje HGK mora biti depolitizirano i vodstvo treba biti neovisno o politici i političkim strankama", prvo je poglavlje njegova programa za koji nije uspio dobiti podršku većine članica Skupštine. Smatra i da se Komora mora usmjeriti isključivo prema poduzetništvu.
Jedan od članova Skupštine pitao je Oreščanina kako očekuje da bi mogao surađivati s Vladom ako je kao čelnik UGP-a išao na demonstracije. Odgovor je da su to bile reakcije jer su prijedlozi poduzetnika u Vladi "naletjeli na zid" te da su prosvjedima "puno izborili".