‘Brzina je ključna, to su inovacije i moraju što prije na tržište‘

Na istraživačko-razvojnom projektu čiji smo nositelj okupljeno je 40-ak domaćih stručnjaka, što uključuje i zavode za robotiku i energetiku zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva te Končar KET., kaže nam Slavko Vidović, vlasnik i osnivač InfoDoma, ali o detaljima samog projekta ne želi govoriti jer je u pitanju inovaciji.

Taj R&D projekt mjesecima čeka na državnu potporu i jedan je od 45 kojima zbog financijskog vakuuma u kojem su se našli prijeti da propadnu, a očekuju potporu koja može ići od milijun do 30 milijuna kuna. Prošli su tjedan iz Hrvatske udruge poslodavaca stoga uputili apel Vladi da pronađe 100 milijuna eura koliko je potrebno za njihovo sufinanciranje.

Pozitivna ocjena

Svi su oni lani bili prijavljeni na veliki natječaj iz fondova EU pod nazivom "Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja - faza II" (skraćeno, IRI faza ll) i dobili su pozitivnu ocjenu, ali ne i odluke o financiranju.

Naime, odličnih projekata bilo je mnogo više nego raspoloživog novca. Iznos natječaja je dva puta povećavan, u prosincu je dosegao milijardu kuna, ali ni to nije bilo dovoljno za sve koji su dobili pozitivnu ocjenu.

Konzultanti okupljeni u HUP-u upozoravaju kako je od zatvaranja natječaja prošlo već pet mjeseci, te su tvrtke u međuvremenu morale pokrenuti provedbu projekata i nabaviti opremu, a neke su i zaposlile inozemne stručnjake.

U InfoDomu, zagrebačkoj tvrtki koja pruža usluge za digitalnu transformaciju javne uprave i gospodarstva, očekuju potporu od devet milijuna kuna te naglašavaju kako je poduzetnicima nemoguće da sami u potpunosti financiraju takve istraživačko-razvojne projekte u koje su uključene i javne, znanstvene institucije.

Osim toga, to su vrlo neizvjesni pothvati koji bi lako mogli iscrpiti financijski potencijal same kompanije i ugroziti je. "Manje od deset posto tih projekata komercijalno uspije, ali ako uspiju, cijelo društvo od njih ima koristi", naglašava Vidović.

Goran Mehkek/Cropix

Iz odgovora koji smo dobili od ministrice za regionalni razvoj i europske fondove Nataše Tramišak može se zaključiti da za tih 45 projekata ima nade, novac se traži po raznim "ladicama" koje kriju neutrošena europska sredstva. U sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. godine sada "razmatra moguće modalitete realokacije sredstava potrebnih za financiranje pozitivno ocijenjenih projekata".

Novac po ladicama

Namjera joj je da već dodijeljena, ali još uvijek neutrošena sredstva iz drugih prioritetnih osi preusmjeri u povećanje druge faze IRI natječaja, odnosno "ako interes za covid-19 zajmove i dalje bude u smanjenom intenzitetu, sredstva koja nisu ugovorena s poduzetnicima usmjerit će se na povećanje alokacije poziva IRI faza ll".Prema objavljenim podacima, ugovori o dodjeli bespovratnih potpora potpisani su do sredine veljače ove godine za IRI fazu ll sa 74 kompanije. U sve projekte obavezno su uključeni domaći fakulteti i instituti, kaže nam Vidović. Tako se, objašnjava, odgajaju i zadržavaju mladi talenti u zemlji, razvijaju nova, kvalitetna radna mjesta za njih i pritom jača kapacitet gospodarstva. "Projekti koji prođu na IRI natječaju su najbolje što Hrvatska ima. Na ove koji sada čekaju financiranje može se gledati kao na 45 budućih malih tvornica. Vrijeme je, međutim, ključno, u pitanju su inovacije i važno je da što prije dospiju na tržište", napominje Vidović.

Veliki interes

Natječaj IRI - faza ll bio je objavljen u siječnju prošle godine i inicijalno je bio "težak" 770 milijuna kuna te je naknadno, zbog velikog interesa poduzetnika, povećan najprije na 990 milijuna kuna, a onda je na to u prosincu dodano još 35 milijuna kuna. Pristiglo je ukupno 340 projektnih prijava kojima je traženo više od 3,2 milijarde kuna bespovratnih potpora, a njihova je projektna vrijednost bila 5,6 milijardi kuna. Iako su brojne dobile potporu, spomenutih 45 projekata čeka, a svako daljnje kašnjenje s odlukom o financiranju dovest će većinu prijavitelja do toga da odustanu, upozoravaju zato u HUP-u. Natječaji poput IRI-ja zbog svoje se kompleksnosti ne ponavljaju često, tumače konzultanti, pa je zato važno da se 100 milijuna eura osigura za postojeći natječaj. Marko Andabak, direktor za podršku investitorima iz Apsolona, poručio je da svaki projekt "kreira okvir za nastanak nove, a možda i globalno uspješne poduzetničke priče poput Infobipa i Rimac Automobila". U HUP-u podsjećaju da je Hrvatska jedna od članica EU s najmanjom stopom ulaganja u R&D u gospodarstvu.