bikini statistika

Broj stanovnika u dva desetljeća uspjelo povećati šest županija

Čak pet županija ostalo je u razdoblju od 2001. do 2019. godine, bez više od petine stanovnika
 Jure Miskovic/Cropix

Novac koji će u idućim godinama pristizati iz europskih fondova, nadaju se u Vladi, trebao bi popraviti i narušenu demografsku sliku zemlje. Kako je nedavno kazala ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, usmjeravat će se u manje razvijene dijelove zemlje "kako bi se popravio standard građana i prekinulo iseljavanje u inozemstvo". Realizacijom operativnih programa, dodala je, neće se samo zaustaviti negativni demografski trend, već će se stanovnici početi vraćati u krajeve iz kojih dolaze.

U protekla dva desetljeća, barem prema službenim podacima, Hrvatska je ostala bez oko 235 tisuća stanovnika. Čak pet županija, pokazuju podaci DZS-a o kretanju stanovništva u razdoblju od 2001. do 2019. godine, ostalo je bez više od petine stanovnika, a najviše Vukovarsko-srijemska (39.544) i Sisačko-moslavačka (43.598). Tom snažnom trendu depopulacije šest županija ipak se uspjelo othrvati, a najuspješnija u tome pokazala se Zadarska. U njoj je 2019. godine živjelo 168.213 ljudi, što je 13.506 ili 8,7 posto više nego 2001. godine.

Premda Zagreb i Istra slove kao jedini dijelovi Hrvatske koji odstupaju u pozitivnom smislu, kada je riječ o demografiji, dobro se drže još dvije dalmatinske županije, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačka. Izuzetak je Šibensko-kninska županija, koja je od 2000. godine ostala bez desetine stanovništva, uglavnom u kninskom području. Turističke aktivnosti, vrlo vjerojatno, bile su važan razlog zbog kojeg jadranska Hrvatska nije doživjela sudbinu dijela kontinentalne. Nakon što je prošao glavni iseljenički val, sada se mnogi nadaju povratku dijela iseljenika, kako zbog bolje ekonomske perspektive, zahvaljujući novcu iz fondova EU, tako i zbog okolnosti koje je nametnula pandemija. Tijekom koronakrize neke su zemlje zabilježile i povratak dijela iseljenika, a sada ih muči kako ih zadržati.

image
Tomislav Kristo/Cropix

Jedan od razloga zbog kojih se povratna migracija smatra poželjnom jesu transfer znanja i poduzetničke vještine koje sa sobom donose iseljenici. Uvriježeno je stajalište da hrvatska dijaspora predstavlja važan, ali slabo iskorišten, ljudski i investicijski resurs. Povratak iseljenika u zemlju je bolji, kako upozorava Svjetska banka, ako na taj korak nisu prisiljeni, već se odluče vlastitom voljom. Predstojeći lokalni izbori svakako su prilika političarima da ih uvjere u bolju budućnost kod kuće.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. rujan 2021 13:58