Kako izmjeriti vrijednost brenda i koliko vrijedi njegov nematerijalni dio, trebamo li graditi brend ili ga raditi, kako se boriti s globalnim brendovima, kako nastaju, nestaju i traju novi brendovi i jesmo li u zadnjih 20 godina napravili nove brendove ili pozicioniramo stare, o tim temama govorilo se na ZAGREB BREND FORUMU 2018., koji je održan 9. svibnja 2018. na Zagrebačkom velesajmu u Zagrebu.
Suština brenda je emocija. Brendovi nastaju u glavama, a proizvodi u tvornicama. A da bi nešto postalo brend, mora se ustaliti i potvrditi na tržištu, pojasnio je direktor Zagreb brend foruma Darko Buković. “Otvoreni razgovori, kroz četiri panela sa 28 uglednih govornika - stvaratelja novih vrijednosti, temeljem su mogućnosti suradnje i umrežavanja. Zato je Zagreb Brend Forum idealna platforma za razgovore o povezivanju onih koji su na tržištu, jer na njemu i veliki koncerni, ali i mali poduzetnici imaju podjednaku šansu da kroz brendiranje javnosti predstave svoje proizvode ili usluge”, zaključio je Buković.
Darko Buković, direktor ZBF-a
Scott Gould, jedan od najboljih stručnjaka za engagement branding, autor i konzultant za Microsoft, Nokiju, GAIN, Finland tourist board, Quilliam, Church of England, ARM, F&W Mediju, govorio je o načinima angažiranja u stvaranju brenda. “Kada sam pričao o poduzetnom brendingu, pokušao sam vas motivirati da nešto i učinite. Dobio sam vašu pozornost tako što sam bio pomalo luckast i tjerao sam vas da sudjelujete i tražio od vas da govorite. To je model kako se angažirati u brendingu. Kada pokušavate na poslu motivirati ljude da s vama kreiraju brend, mislite na pozornost, akciju i prilagođavanje”, naglasio je Gould. O brendingu kroz franšizing govorio je Michael Eyre, predsjednik Europske franšizne federacije.
Michael Eyre, predsj. Europske franšizne federacije
Brendovi nastaju u glavama – kako to izmjeriti bila je prva brend sesija ZBF-a. Za Tihomira Vraneševića, redovnog profesora na Katedri za marketing zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, značaj brendova uistinu je velik. "Kako bismo taj značaj jednostavno prikazali, zamislimo da kupujemo novi digitalni fotoaparat, a na tržištu ima 1340 modela. Hoćemo li proučavati sve njih? Vjerojatno ćemo, kao i većina ljudi, odabrati dva-tri brenda u koje imamo povjerenje i kretati se u tom poznatom perceptivnom prostoru", kazao je Vranešević.
Vrijednost brenda, smatra direktor strateškog poslovnog područja Atlantic Grupe i predsjednik Uprave Droga Kolinske Enzo Smrekar, najjednostavnije je izmjeriti odgovorom na pitanje koliko oni generiraju gotovine na kraju dana.
Dodao je kako iza svih jakih brendova stoje još jači ljudi. "Bez njih nema ni brendova. Svaka kompanija treba one ljude koji vjeruju u marketing. To su ljudi koji marketing upotrebljavaju za ambiciozne, rekao bih, drske strategije za vrhunsko izvršavanje zadataka. Marketing pomiče političke, zemljopisne, proizvodne, ali i granice u nama. Kada sve to dobro odradimo, ostaje izvrsnost u nama i našim timovima i tek tada možemo očekivati velike stvari i dobre rezultate", kaže Smrekar.
Sanja Garaj Miloš, direktorica Kulinarstva u Podravki, istaknula je kako treba biti dosljedan u onim vrijednostima koje neki brend nosi sa sobom kroz cijeli životni vijek. "Dakle, osnovne vrijednosti na kojima je brend izrastao moraju biti prisutne uvijek“, kaže Sanja Garaj Miloš.
Prodaja kraljuje, a marketing vlada, poručio je Marjan Batagelj, predsjednik Uprave Postojnske jame. "Mi u Postojnskoj jami nastojimo činiti dobro za tu prirodnu znamenitost i bogatstvo, ali i za gosta", naglasio je.
Jadranka Primorac, suvlasnica i članica Uprave bolnice Sv. Katarina, istaknula je kako je prilično zahtjevno graditi brend u zdravstvu jer je riječ o vrlo sofisticiranome području. "Vizija, kvaliteta usluge, dostupnost, različitost, inovativnost, etičnost i zadovoljstvo pacijenta parametri su koji čine vrijednost našeg brenda", napomenula je.
Na drugoj brend sesiji pod nazivom Brending konkurentnost država i gradova, koju je vodio stručnjak za brending destinacija Božo Skoko, govorilo se o tome kako danas brendirati mjesto, regiju, grad, a govorilo se i o brendiranju kroz manifestacije te upotrebu novih tehnologija.
Zdenko Lucić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost, ističe kako je Hrvatska trustički brend. "Što se tiče investicija u nekim segmentima gospodarstva poput farmaceutske industrije ili, primjerice, obrade metala, i naravno turizma, među investitorima jesmo prepoznati kao brend. No ono čega je svjestan svatko tko se bavi brendovima jest to da se na svakom brendu treba raditi i ne treba ga se pustiti da se sam razvija.
Ismir Jusko, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, ističe kako je sigurnost države osnovni uvjet za ulaganje u svaku zemlju. "Mi u Bosni i Hercegovini imali smo hipoteku nesigurne zemlje, no nema razloga da sada postoji bojazan i strah od bilo čega. U dvije i pol godine turizam nam je narastao za velikih 40 posto, a samo Sarajevo je posjetilo više turista negoli grad ima stanovnika i tu je vidljiv napredak. Investitori dolaze k nama i mnogi su spremni ulagati u infrastrukturu i po tome idemo rame uz rame sa svim susjedima", naglasio je Jusko.
II Brend Sesija
Za Oliveru Majić, zamjenicu gradonačelnika Grada Zagreba, znanje i uspjeh se umnožavaju dijeljenjem i to pokazuju svi oni koji to znaju. "Moramo se pozicionirati unutar Europskog prostora i moramo se odnositi i na gradove u regiji. Ovakav skup može biti mjesto na kojemu učimo jedni od drugih", dodala je Olivera Majić.
Edin Jabandžić, predsjednik Udruženja privrednika Biznis Centar Jelah - Tešanj i izvršni direktor proizvođača piletine MADI, ističe kako je Tešanj postao brend u BiH unatoč okruženju u kojem se nalazi. "Država pomaže, ali i odmaže. Jasno je da, primjerice, imamo najmoderniju klaonicu u regiji, no ne možemo odvesti robu u nedaleki Slavonski Brod i izvesti piletinu jer smo na crnoj listi Europske unije zbog nedostatka legislative. Čekali smo pet godina da komisija dođe u BiH i obavi kontrolu. Čekamo godinu dana za ratifikaciju toga između BiH i EU-a, a poslovno je teško raditi ako se takve stvari događaju", upozorava Jabandžić.
Treća brend sesija bila je posvećena globalnim i lokalnim, starim i novim brendovima, a uvodnom prezentacijom predstavili su se braća Brian i Clement Senaratne, vlasnici zagrebačkog restorana Curry Bowl Sri Lanka. Nakon što su napustili odlične poslove korporativnog svijeta, upustili su se u avanturu zvanu Hrvatska. “Bilo nam je bitno da ponudimo nešto drugačije, da nije samo riječ o hrani nego da gosti dobiju dašak Šri Lanke kada dođu k nama u restoran. Riječ je o iskustvu koje doživite.” Najavili su svoje širenje kroz franšize na cijelu Europu, a već sada su vlasnici hostela u Zagrebu.
III Brend Sesija
Sve teže i teže je izgraditi brend jer je pažnju potrošača jako teško dobiti, ističe Kristijan Gregorić, partner u Valiconu. “Važno je prepoznati promjene koje se događaju, koje je donijela digitalizacija, društvene mreže, no tu treba biti jako oprezan i znati kako se iz loše pozicije može postati tržišni lider.”
Mirsad Zaimović, generalni direktor BH Telecoma, ističe kako je telekomunikacijsko tržište Bosne i Hercegovine jedno od najdinamičnijih tržišta. Mi na njemu gradimo svoj brend pod sloganom 'Idemo prvi, jer dajemo više', znači spremni smo na ponudu inovativnih usluga”, kaže Zaimović.
Brend je živi organizam, smatra Leon Korošec, član Uprave Elana, direktor Zimske divizije. “Možeš ga repozicionirati, ali ga ne možeš redefinirati. Sve ono naše od prije treba graditi tako da radiš za potrošača sutra”, kaže Korošec.
Dina Tomšić, direktorica Zagrebačkog velesajma, podsjeća na tradiciju sajmovanja. ”Imali smo bolje i lošije dane. No, nije bilo lako gotovo zamrlu djelatnost vratiti jer lakše je graditi novi nego popravljati stari brend. Najteže je vratiti izgubljeno povjerenje”, upozorava Dina Tomšić.
Miroslav Kovač, suvlasnik i direktor Mljekare BIZ, kaže kako je njihov brend sada u fazi opstanka. “Cilj nam je razvijati svoj brend. Naši brendovi naša su emocija, to je naš način izlaska iz problema, jer mi smo prije godinu dana preuzeli mljekaru i razvoj je naša budućnost. Brend Mljekare BIZ stvaraju dovoljno hrabri ljudi i moram reći kako nam je to jedini put”, zaključuje Kovač.
Kreirati nešto što kreće iz osjećaja misao je vodilja Duška Ilijevića, vlasnika SentiMental Bikesa. “Ujutro idem raditi u vrtić , popodne radim u radionici, a taj moj iskreni put dolazi i do klijenata koji imaju strpljenja. Važno je u Hrvatskoj naučiti ljude, prije svega mlade ljude, da se ne trebaju bojati. Jer upravo moj primjer pokazuje da kad nešto želiš, treba imati hrabrosti to i pokušati. Jer ako ne pokušaš, ne znaš uopće možeš li ti to”, ističe Ilijević.
Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske franšizne udruge, naglašava kako franšizno poslovanje može biti poluga koja lokalne brendove diže u globalne . “U Hrvatskoj je tek 12 posto lokalnih franšiznih brendova, a razlog za to je nedovoljno znanje o tome što takvo poslovanje donosi”, upozorava Ljiljana Kukec .
Hrvatska je u europskim okvirima mala, ali vrlo različita, i zato bogata, naglašava Matija Posavec, župan Međimurske županije. "Upravo zato je nemoguće imati nacionalni unificirani obrazac promocije i brendinga. Umjesto toga svaka regija treba istaknuti svoju dodanu vrijednost. Mi se time vodimo već godinama i iskorištavamo svoje prednosti", naglasio je Posavec.
Na četvrtom panelu o osobnom brendingu vlasnik hotela Tomislav Antunović je rekao kako svoj brend gradi već 50 godina. “Danas imam više od 1000 zaposlenika i 800 milijuna eura prometa. Unutar kompanije nikad nam niti jedna tvrtka nije bila blokirana niti smo ikad kasnili s plaćanjem svojih obaveza. Ako to nije brend, ne znamo što je", kaže Antunović.
Mišo Petar Mihočević, organizator događanja, smatra da nitko o sebi ne misli kao o brendu. "Poanta je to da radiš po instinktu i razumu te da radiš to što želiš i osjećaš i onda možda postaneš brend. Za održivost i život brenda potrebna su dva preduvjeta, a to su kvaliteta i kredibilitet", kazao je Mihočević.
Ana Perunčić, vlasnica IN Q i inovatorica, ističe kako živi život kakav promovira svojim brendovima koje prodaje. "Smatram da je to važno kako bih bila autentična. A što se brenda tiče, mislim da smo svi mi brend na kojemu treba raditi kako bismo postali najbolja verzija sebe. U sebi treba osjećati da je to što radiš dobro i pozitivno, a na drugima je da to prepoznaju”, kaže Ana Perunčić.
Vrhunski chef Braco Sanjin uspoređuje kuhanje s rudarstvom. “Ta dva posla su u istom rangu, samo što je rudarenje napornije, a kuhanje stresnije. Osobni brend u kuharstvu je važan, ali se mora shvatiti kako to ne dolazi preko noći.“
Jusko, Majić, Zaher, Tomšić
Jedan od naših najslušanijih i najizvođenijih skladatelja Rajko Dujmić kaže kako je brend drugo ime za istinu. "Ja nisam brend. Brend su moje pjesme, a ja sam samo običan čovjek. Vjerujem da su pjesme koje sam napisao toliko dugovječne jer su to priče iz mojega života i to im daje jačinu”, kaže Dujmić.
Glumac Moamer Kasumović, najmlađi iz obitelji Fazlinović - Damir, ističe kako mnogi misle da je komediju lagano raditi, a to je ustvari najteži žanr. “Gluma je kao sport, moraš trenirati da bi bio u formi. Na početku karijere nitko nije vjerovao u mene, ali upornim radom i velikom željom došao sam tu gdje jesam. Mnogi me poistovjećuju s likom mladog Fazlinovića iz serije i to mi je u početku smetalo, ali kada sam se tome prepustio, sve je krenulo nabolje", kaže Kasumović.
Dragan Varagić, bloger, osvrnuo se na sve veću pošast među ljudima, popularne "selfije" ili, kako ga u Srbiji nazivaju, "svojko". "Smatram da živimo u vremenu u kojem mnogi ljudi pogrešno misle da su brend. Evo, pogledajte samo sve te ljude koji 'opale' po tko zna koliko selfija na dan i sve to objavljuju online. Svi oni misle da su netko i nešto, a u stvari nisu. Da bi netko ili nešto bilo brend, potrebna je kvaliteta, dugovječnost i autentičnost", zaključio je Varagić.
Svečanošću povodom obilježavanja 65. godina od izlaska prvog broja Privrednog vjesnika, najstarijeg hrvatskog poslovno-financijskog tjednika, završio je Zagreb brend forum 2018., jedinstvena konferencija o brendovima u ovom dijelu Europe.
Organizator ZBF-a je Privredni vjesnik u suradnji s regionalnim poslovnim klubom Biznis plus, suorganizator Grad Zagreb, a pokrovitelji su bili: Hrvatska gospodarska komora, Agencija za investicije i konkurentnost, Hrvatska turistička zajednica, Privredna banka Zagreb, Hrvatska elektroprivreda, BH Telekom, Livar, Press Clipping i Zagrebački velesajam.