Američki predsjednik Donald Trump je i na božićnom okupljanju u ovalnom uredu govorio o zidu ili ogradi prema Meksiku koji svakako želi izgraditi, odnosno povisiti ga na mjestima gdje već postoji. To što u Senatu nema podršku za svoj plan, pa je dio američke administracije ostao bez financiranja i zatvoren je od subote, nije ga smelo.
Ukupno, Trump za svoj zid traži 25 milijardi dolara, a kamen spoticanja sada je pet milijardi proračunskih dolara u 2019. godini. Veliki dio zida će biti, ponovio je Trump, visok 30 stopa (oko devet metara), što je otprilike visina trokatnice. On očekuje da zid sufinancira i Meksiko, ali Meksikanci se tom idejom ne bave.
Američka granica prema Meksiku duga je oko 3200 kilometara, a Trump se nada da će oko 800 kilometara zida/ograde izgraditi ili obnoviti do studenoga 2020. godine, dakle do idućih predsjedničkih izbora, objavio je Politico.
Granica prema Meksiku je, piše New York Times, definirana prirodnim barijerama, teškim terenom i tokom Rio Grande. Dosad je država podigla zid/ogradu na oko 1100 kilometara, počevši od 2006. godine, uglavnom na saveznom zemljištu i gdje nema prirodnih prepreka za prelazak granice.
Dosad je napravljeno osam prototipova novog zida, u rasponu od 18 do 30 stopa visine (od 5,4 metra do devet metara), a testirani su na granici kod San Diega, u pustinji. Kako je u listopadu pisao Bloomberg, četiri su uglavnom betonska, dva uglavnom od metala, a preostala dva su hibridi od betona, metalnih šipki i čelične oplate. Testirani su s obzirom na to koliko uspješno onemogućuju ljude da se "uspentraju" preko njih, probiju se kroz ili iskopaju tunel ispod njih, a nije izabran 'pobjednik'.
Dosad je savezna administracija bila fokusirana, piše NYT, na zamjenu postojećih barijera s višima, na nekoliko dijelova svoje južne granice, no ponegdje je ograda odmah i bila postavljena u visini iznad 10 stopa, uglavnom u blizini gušće naseljenih područja.
Prema Bloombergovu izvještaju, veći dio južne granice Kalifornije, Arizone i Novog Meksika već je ograđen raznovrsnim barijerama. No dio američke granice s Meksikom prolazi privatnim te državnim zemljištem, uglavnom u Teksasu, pa je pitanje kako će administracija riješiti taj problem (jedna od opcija je oduzimanje zemljišta, ali to bi moglo izazvati skupe sudske procese).
Gdje ne izgrade i ne povise zid, Amerikanci će se za osiguranje granice osloniti na patrole, dronove i druge metode.