Dražba za 5G u Hrvatskoj donijela je 60 milijuna kuna više nego se to isprva očekivalo, ukupno 360 milijuna kuna. S njom je na mobilno tržište, koje je naučeno na najviše tri takmaca, ušlo i šest novih, manjih 5G igrača. Međutim, postojeći su operateri ostali dominantni. Hrvatski telekom tu se posebno ističe. Na 5G dražbi kupio je najveći dio spektra. Prethodno je prvi komercijalno ponudio 5G, potom naveo da pokriva polovicu stanovništva i pohvalio se da mjeri brzine mobilnog surfanja i do 1,5 Gbps. Boris Drilo, član Uprave HT-a za tehniku, kaže da su investicijom od 130 milijuna kuna željeli osigurati najveći udio u novom 5G spektru. Pojašnjava da je količina raspoloživog spektra jedan od ključnih parametara koji određuju kvalitetu mobilne mreže i usluge.
- Budući da se količina prenesenih podataka u našoj mobilnoj mreži svake druge godine udvostruči, ključno je da se mreža nastavlja razvijati, a tu je uloga spektra izrazito važna, jer što je više spektra to je i kapacitet mreže veći, a kvaliteta korisničke usluge bolja - kaže Drilo.
Je li vas iznenadio ulazak šest manjih konkurenata za 5G u Hrvatsku, među kojima i talijanskog Eola?
- Vidjeli smo kako su koncipirani slični natječaji u Europi, tako da ovaj nije bio potpuno iznenađenje. Budući da 5G mreže zahtijevaju značajno ulaganje, a Hrvatska je relativno malo tržište, postavlja se pitanje ekonomičnosti ovakvog pristupa. Međutim, 5G donosi i nove poslovne modele, pa će biti zanimljivo vidjeti kako će se sve razvijati. Regionalne licence u nekim su zemljama bile usmjerene prema industriji, ali stupanj razvijenosti industrije tamo je znatno veći nego kod nas, pa stvari nisu usporedive.
Vip (danas A1) i Tele2 (danas Telemach) na početku su rada ugovorili nacionalni roaming. Vidite li nove igrače kao potencijalne partnere HT-a?
- HT je i veleprodajni operator, što znači da je naša infrastruktura dostupna drugim operatorima kako bi mogli pružati uslugu i na područjima na kojima nemaju vlastitu mrežu. Cijene pristupa mreži regulira i definira tržišni regulator, Hakom. Do sada je ovaj vid suradnje postojao s nacionalnim operatorima, a moguće je da će se ubuduće ostvarivati i s regionalnim operatorima.
Hakom promiče suradnju među operatorima ne samo u roamingu nego i u dijeljenju stupova za mobilne mreže. Radite li vi to već?
- Dijeljenje stupova dobra je praksa koju svi operatori u Hrvatskoj prakticiraju već nekoliko godina. Infrastrukturna je suradnja nešto što se promiče na razini EU kako bi se smanjili troškovi izgradnje telekomunikacijskih mreža. U tom su smjeru upravljene i ostale preporuke EU, u smislu smanjenja cijena iznajmljivanja lokacija i zemljišta za smještaj telekomunikacijske opreme, pojednostavljivanja uvjeta gradnje, izdavanja dozvola itd. Telekomunikacijske su mreže okosnica digitalizacije, zato je važno da se mogu graditi i razvijati bez suvišnog administrativnog opterećenja.
Sad kad imamo 5G, je li privatni i javni sektor dovoljno informatiziran da bi ga odmah u cijelosti mogao iskoristiti?
- Za puni uspjeh 5G-a bit će važna razina industrijalizacije svake zemlje jer tu govorimo o robotici, automatizaciji i industriji 4.0. Mislim da je ključno svaku tehnologiju pozicionirati na realan način i da je jako važno da se ne preuveličaju mogućnosti 5G-a u ovom trenutku. Ta će se tehnologija razvijati u fazama i neke od tih faza već smo odradili, ali pred nama je još ozbiljnog posla. Iz korisničke perspektive, 5G će također dolaziti u fazama.
Kojim fazama?
- U prvoj će se osjetiti veće brzine surfanja, a veza će zahvaljujući većim kapacitetima mreže biti još stabilnija. U drugom valu 5G će se početi koristiti za takozvani fixed wireless access (FWA), odnosno fiksni pristup na mobilnoj mreži temeljen na 5G tehnologiji, a to ćemo ponuditi već do kraja ove godine. To je posebno važno za suburbana i ruralna područja na kojima nije dostupna optika, a postoji potreba za brzim internetom.
U trećem valu, što je također velika novost, poslovni će korisnici dobiti privatne 5G mreže, takozvane campus mreže koje pružaju nisku latenciju, dedicirani bandwidth i omogućuju povezivanje strojeva te su u suštini poligoni za revoluciju u razvoju poslovnih procesa i rješenja temeljenih na senzorici, automatizaciji, robotici i primjeni umjetne inteligencije. HT sve to već testira, a campus mrežu postavili smo na FER-u baš za potrebe razvoja novih aplikacija i načina upotrebe 5G-a.
Budući da sve to već testirate, zašto ste suzdržani kad je riječ o primjeni?
- Zato što 5G kao tehnologija još sazrijeva i trebat će neko vrijeme da dođe do 'zrelije' faze, kada njezin puni potencijal i mogućnosti budu dolazili do izražaja. Sada na 5G-u još nema tako niskih latencija i brzine još nisu svagdje maksimalne. Razlog je što na tržištu još nema sve opreme za takozvanu 5G samostojeću (engl. standalone) mrežu. Ima takvih mreža u testnim okruženjima, ali u pravom komercijalnom radu ne.
Umjesto toga, sve postojeće 5G mreže u Europi i SAD-u rade kao nesamostojeće. To znači da uspostava podatkovne veze prvo ide preko 4G-a, a zatim se podaci prenose preko 5G-a. Kad se bude prešlo na samostojeće 5G mreže, sve će se raditi na 5G-u. No, takva oprema tek treba postati dostupna na tržištu, ne samo korisnicima nego i nama.
Gdje je HT s tržišnom primjenom 5G-a?
- Posljednje tri godine radili smo korak po korak kako bismo se pripremili za uvođenje 5G-a. Danas imamo 600 baznih stanica na 5G-u, a signalom pokrivamo 76 gradova i više od dva milijuna stanovnika Hrvatske. HT je prvi, još lani, komercijalno ponudio 5G u Hrvatskoj, a u 2021. smo već učetverostručili broj gradova u kojima ga pružamo i danas smo blizu 100.000 korisnika 5G-a. Mogu reći da smo zadovoljni rezultatima, kao i činjenicom da 5G rasterećuje 4G mrežu.
HT-ova su ulaganja u 2021. ponovno značajna, neusporedivo najveća na tržištu, i na razini su od 1,6 milijardi kuna, pri čemu su nam u fokusu 5G, ali čak puno više - optika. U 2020. smo imali rekordnu godinu s više od 80.000 novih priključaka, a ove su nam godine planovi još veći - njih oko 100.000, što će se, sudeći prema sadašnjim kretanjima, i realizirati.
Kakve performanse na 5G-u možete ponuditi danas?
- DSS je donio prvi veliki iskorak i odškrinuo vrata 5G-u, a nedavno završena 5G aukcija gotovo ih je širom otvorila. Primjerice, u svih 12 gradova u kojima imamo bazne stanice koje rade na 3600 MHz korisnici već mogu uživati u gigabitnim brzinama. U Osijeku su tako izmjerene brzine veće od 1,5 Gbps, u Zadru, Zagrebu i Puli veće od 1,2 Gbps. Brzina 5G-a rast će i sa širenjem te tehnologije na druga frekvencijska područja. Znači, 5G će biti i na 800, 900, 1600, 2100, 2600, 3500 i 26.000 MHz-a.