Bol protiv širenja zimmer freija: 'Dosta je apartmana, od sada gradimo vile'

Kad to već godinama uspješno odbija napraviti država, pojedine jedinice lokalne samouprave na svoja su leđa odlučile prebaciti teret borbe protiv apartmanizacije.

Poput, recimo, Bola na Braču koji je prva administrativna jedinica u zemlji s inicijativom ograničenja mogućnosti izgradnje turističkih apartmana kako im općina ne bi doživjela sudbinu nekih čija infrastruktura samo što nije puknula pod teretom zimmer freija. Kako je za Jutarnji list ispričao načelnik Tihomir Marinković, općina buduće građevinske zone na području svoje administrativne jedinice planira namjenjivati za dva konkretna tipa gradnje - manje stanove za radnike te luksuzne vile s prizemljem i maksimalno jednom etažom, dok bi se posebnim uvjetima gradnje, koji neće dopuštati veliku gustoću izgrađenosti, graditeljima komercijalnih apartmana ovakav tip investicije učinio neisplativim.

Bogatiji turisti

Ideja se javila nakon što su Marinković i općinsko vijeće shvatili da će uskoro morati donositi nove prostorne planove jer su im dosadašnje zone gradnje više-manje popunjene.

“Zakon kaže da smijemo pripremati nove građevinske zone kad postojeće iz prostornih planova dođu do razine 80% izgrađenosti. Kako smo vrlo blizu tog postotka, općina će uskoro morati pronaći nove građevinske zone unutar kojih ćemo dopuštati izgradnju, no kako ne želimo da nam ta područja dožive sudbinu apartmanizacije, Općina ima mogućnost uvjete gradnje prilagoditi pojedinim tipovima gradnje koju smatramo deficitarnom”, kaže Marinković.

To su, dakle, stanovi za radnike, posebno one turističke koji danas na području općine, tvrdi Marinković, ne mogu pronaći adekvatan smještaj, a još se nije realizirala ni investicija u hostel za radnike koji je na području Bola najavila hotelska grupacije Bluesun.

Drugi oblik gradnje koju Marinković planira za Bol jesu luksuzne vile koje će biti moguće koristiti za stanovanje ili za davanje u najam, ali koje će podrazumijevati manju izgrađenost na većim zemljišnim česticama kako bi se spriječila velika gustoća stambenih prostora.

“Nismo tu još definirali brojke, ali ideja je dopustiti gradnju objekata s prizemljem i maksimalno još jednom etažom, a potom striktno propisati i omjer izgrađenosti koji nikako ne smije ići nauštrb hortikulture. Dakle, time bismo dobili manje objekte s velikim zelenim površinama i dodatnim sadržajima namijenjene prvenstveno gostima nešto bolje platežne moći”, kaže Marinković.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u općini Bol je u 2018. bilo ukupno 8300 kreveta (i glavnih i pomoćnih), no nismo uspjeli dobiti podatak koliko se od toga odnosi na ležajeve u privatnom smještaju.

Kako na Braču, posebno u Bolu posluje hotelska grupacija Bluesun, dobar dio tih ležajeva otpada na hotelske, a općina je lani ostvarila sve skupa 102 tisuće dolazaka te više od 600 tisuća noćenja.

Ipak, nisu prvi koji su posebnim uvjetima odlučili ograničiti rast pojedinog tipa smještajnih kapaciteta jer se sličnom inicijativom među prvima pohvalio Stari Grad na Hvaru.

Luksuzni tip

Doduše, tamo su problem detektirali u hostelima pa je gradonačelnik Antonio Škarpa s Gradskim vijećem donio Izmjene i dopune Prostornog plana Staroga Grada u kojima sada stoji da se “unutar naselja mogu graditi hoteli, pansioni i druge ugostiteljsko-turističke građevine osim hostela”, a “unutar zona ugostiteljsko-turističke namjene mogu se pak graditi ili uređivati isključivo hoteli, turistička naselja, kampovi te turistički privezi kao što su pontoni, gatovi, molovi i privezi”.

I u Starom Gradu turizam žele usmjeriti prema nešto luksuznijem tipu, zbog čega su 200 kreveta u postojeća dva hostela smatrali dovoljnim za potrebe trenutnih gostiju.