Možda Zaba i OTP banka doista imaju otvorene ruke uvesti naknadu za podizanje gotovine na šalterima poslovnica, no cijela priča, doznaje Jutarnji, ipak neće proći bez reakcije.
A ta će reakcija na adrese ovih banaka stići od njihova regulatora, Hrvatske narodne banke, koja je Jutarnjem potvrdila da će bankama poslati detaljne upute kako svojim najnovijim postupcima ne bi diskriminirali pojedine skupine građana.
Kako je vidljivo iz tumačenja HNB-a, središnja banka smatra da građani u svakom trenutku moraju imati dostupan barem jedan kanal za besplatno podizanje novca, što se uglavnom odnosi na bankomate, no kako među korisnicima postoje oni kojima je korištenje ovih uređaja iz objektivnih razloga onemogućeno, regulator će banke uputiti da i takvim potrošačima osiguraju podizanje novca bez naknade.
Iz HNB-ova odgovora može se iščitati da će bankama preporučiti da u svakom trenutku u poslovnicama imaju osobe koje će posebnim skupinama potrošača pomagati pri podizanju novca na bankomatu, a savjetovat će im i da razmisle o tome trebaju li određenim skupinama omogućiti i podizanje novca na šalteru bez naknade.
“HNB smatra da su banke dužne pružiti svu potrebnu pomoć i poduku - na licu mjesta, u poslovnicama - kako bi stariji i nemoćni potrošači, kao i oni koji do sada nisu svladali upotrebu digitalnih kanala, što lakše svladali korištenje bankomata kao besplatnog kanala za podizanje novca. Također, očekujemo da banke ne dovode potrošače koji zbog svoje dobi, bolesti, smanjene pokretljivosti, invaliditeta ili drugog objektivnog razloga nisu u mogućnosti koristiti se bankomatima u diskriminirajući položaj, odnosno u situaciju da zbog spomenutih okolnosti nisu u mogućnosti iskoristiti mogućnost besplatnog podizanja gotovine. S tim u vezi, HNB će bankama dati odgovarajuću uputu”, stoji u odgovoru.
Najava dolazi tjedan dana nakon što je OTP banka objavila da će krajem listopada uvesti naknadu za podizanje gotovog novca u svojim poslovnicama, a Zaba takvu naknadu primjenjuje od rujna.
Više vremena za savjete
Razlozi njezina uvođenja, čulo se prošlih dana, uglavnom su bili želja da se poslovnice banaka rasterete od velikih gužvi koje se, navodno, stvaraju zbog građana koji u njima podižu gotovinu.
“Trendovi u bankarskom poslovanju uključuju brz razvoj korištenja digitalnih kanala te banke ulažu u edukaciju klijenata da aktivnije koriste te kanale. Smanjenjem broja transakcija podizanja gotovine u poslovnicama naši šalterski djelatnici imat će više vremena za savjetovanje klijenata o korištenju proizvoda i usluga banke”, poručili su iz OTP-a, iz kojeg navode da su u poslovnice uveli posebne savjetnike koji će potrošače educirati o korištenju digitalnih kanala, a podignut je i dnevni limit za podizanje gotovine na bankomatu, koji sada iznosi 8000 kuna.
Naknada se u ovoj banci uvodi 22. studenog, iznosit će 4 kune za transakcije do iznosa od 500.000 kuna, odnosno 100 kuna za transakcije iznad tog iznosa, a neće se naplaćivati za transakcije manje od 100 kuna dnevno, isplate s računa za zaštićena primanja i računa kojima raspolaže skrbnik, odnosno zakonski zastupnik poslovno nesposobnog korisnika računa.
Otkud sad gužve?
Nas je, pak, zanimalo da nam banke koje se pozivaju na gužve na šalterima dostave i informacije koliki je udio gotovinskih transakcija u njihovu poslovanju doista otpadao na podizanje gotovine u poslovnicama, no od OTP-a ih nismo dobili, a u Zabi su odbili odgovoriti na sva pitanja.
Ipak, nakon što smo točan podatak dobili od Hrvatske narodne banke, postalo je malo jasnije iz kojeg su razloga banke odbile o tome komunicirati.
Prema HNB-u, udio transakcija podizanja gotovog novca u poslovnicama banaka u 2018. godini iznosio je samo 11 posto, odnosno čak 89 posto svih gotovinskih transakcija odnosio se na one koje se događaju na bankomatu.
Pritom je zanimljiv i podatak o transakcijama.
Prosječan iznos transakcija na bankomatu iznosio je 714 kuna, a prosječna transakcija u bankama bila je znatno viša, točnije 4350 kuna, iz čega je moguće zaključiti da je dobar dio građana koji su novac podizali u poslovnici tamo odlazili jer im je trebao gotov novac u iznosu većem od onog kojeg u jednom danu mogu podići na bankomatu.
Taj iznos u Zabi je ograničen na 5000 kuna, a u OTP-u trenutno iznosi 4000 kuna, po čemu ispada da je većina građana koja je odlazila u poslovnice za to imala i valjan razlog.
Osim toga, zanimalo nas je i jesu li banke prije uvođenja ove naknade izradile analizu korisnika koji gotov novac i dalje podižu u poslovnicama kako bi utvrdile radi li se o posebnim skupinama građana - primjerice, starijima, slabovidnima, nepokretnima i ostalim - no od OTP banke dobili smo štur odgovor.
“Proveli smo potrebne analize koje su potvrdile naše inicijalne procjene trendova razvoja kanala”, ustvrdili su u OTP-u.
Uslugu prebacivanja računa ne smije vam naplatiti ni nova ni stara banka
HNB upozorava potrošače da su slobodni na tržištu izabrati banku koja im pruža uvjete i naknade koji im najbolje odgovaraju te podsjećaju da u svakom trenutku mogu zatražiti uslugu prebacivanja računa u neku drugu instituciju.
“Potrošač se za uslugu prebacivanja računa treba obratiti ‘novoj’ banci i ispuniti punomoć, a ona potom preuzima postupak prebacivanja. Tako je potrošaču omogućen jasan, brz i siguran postupak prebacivanja računa bez administrativnog i financijskog opterećenja i bez odlaska u ‘staru’ banku. Rok za prebacivanje računa je najviše 12 radnih dana, a Zakonom o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu propisano je da ‘stara’ i ‘nova’ banka za korištenje usluge prebacivanja ne smiju naplatiti naknadu, osim u slučaju da potrošač od njega odustane”, piše HNB.